Šta je meni IPA fond?

O milionima svi vole pričati i sanjariti, posebno oni koji ih nemaju, koji ih ne znaju ili ne mogu zaraditi. Baš zato su milionski IPA fondovi i IPA projekti uvijek pitka i popularna tema javnosti balkanskih zemalja. Nekako su milioni godinama tu negdje, neuhvatljivi i nedostižni, a neki ih nonšalantno i odbijaju.

Šta su IPA fondovi, čemu služe, šta i da li znače za prosječnog stanovnika neke zemlje, mogu li i kako unaprijediti kvalitet njegovog života, te da li i koji iznos od tih miliona dođe i na koji način do piljara na pijaci, konobara u kafiću i studenta na fakultetu, pitanje je na koje ćemo potražiti odgovor. Šta je IPA fond svim tim ljudima, a posebno onima koji bez njih ostaju? Šta je IPA fond meni?

IPA fondovi su jedan od finansijskih instrumenata Evropske unije kojima se stimuliše proces integracije zemalja. Sam proces integracije u EU podrazumijeva velike društveno-ekonomske promjene. Put ka EU-u je, zapravo, jedan proces transformacije društva u svakom smislu. Ako koristimo automobilski rječnik, možemo reći da su države EU-a Golf 7, a balkanske zemlje Golf 1 ili Golf 2.

Dakle, u oba slučaja su to države i društva, obje negdje idu, samo je pitanje kakva je vožnja i kako se vozači – vlasnici, tj. građani, u toj vožnji osjećaju. Švedska je, naprimjer, Golf 7 - moderan, novi model, vozači su raspoloženi i veseli, imaju viša primanja i jako se udobno voze, putuju kroz život. Mi smo Golf 1 ili Golf 2, dizelaš koji se svako malo kvari, a vozači su rijetko nasmijani, čak štaviše, neraspoloženi i agresivni. A i kako ne bi bili.

Da bi Golf 2 postao Golf 7 puno toga, ako ne sve, sem možda naziva, mora da se promijeni. Koliko će to trajati zavisi najviše od tih vozača, vlasnika, tačnije građana te zemlje. Zašto Golf 7 i Golf 2 ne mogu biti u istom timu vjerujem da vam je jasno. Upravo za promjene, servise, zamjene loših i zastarjelih dijelova i mehanizama, unapređenje procesa rada „ispod haube“ tih automobila, tačnije u našem slučaju zemalja, služe IPA fondovi.

 

U novembru je naš glavni pregovarač s EU-om Aleksandar Andrija Pejović izjavio u obraćanju da je Evropska unija za Crnu Goru tokom proteklih sedam godina izdvojila 245 miliona eura kroz IPA fondove, a i u narednih sedam godina može se računati na sličnu podršku.

"Osim stručne i tehničke podrške, EU, kroz IPA fondove, pruža i finansijsku podršku državama kandidatima i potencijalnim kandidatima da ispune zahtjeve za članstvo", dodao je Pejović, a dodijeljeni novac je iskorišten, u najvećoj mjeri, za podršku harmonizaciji zakonodavstva, projektima u oblasti zaštite životne sredine, saobraćaja, pravde i unutrašnjih poslova, reforme državne uprave, socijalnog razvoja, poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i za prekogranične i transnacionalne projekte saradnje.

Do pristupanja Evropskoj uniji Hrvatska je povukla samo 26 posto sredstava iz pretpristupnih fondova. Kako bi pomoglo građanima i preduzetnicima da lakše dođu do evropskog novca, Ministarstvo fondova EU-a pokrenulo je novi portal - strukturnifondovi.eu.

Ideja je da svi zainteresovani na portalu sve saznaju u tri koraka. Prvi - mogu provjeriti je li njihov projekt uopšte pogodan za finansiranje iz fondova EU-a. U drugom koraku mogu pretražiti sve aktuelne i buduća natjecanja, i u trećem - naći pomoć u pripremi.

 

U BIH je aktuelna tema, zato što su prošle sedmice izgubili, tačnije, odrekli se 45 miliona eura iz IPA fondovaPosebni dio za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BIH pokrenuo je istragu povodom toga. Šta, zapravo, za ekonomiju Republike Srpske i ekonomiju Federacije BiH znači gubitak tih 45 miliona eura i zašto se političari mnogo ne uzrujavaju zbog gubitka istih? Kako je, recimo, hotel na Jahorini ostao bez dijela tog novca, baš kao i neka kompanija iz Mostara ili Brčkog i njihovi zaposleni?

Ekonomiju neke zemlje u ovom kontekstu možete posmatrati kao krvotok. Injekcija čiji sadržaj uđe na jednom mjestu ne ostaje tu, već se sistemom krvnih arterija i krvnih sudova sve do kapilara raspoređuje do svih pojedinih ćelija. Baš tako se i finansijska injekcija u bh. ekonomiju novčanim tokovima i mehanizmima raspoređuje kroz društvo, sve do najmanje ćelije, tj. pojedinca, koji nemaju ama baš nikakve direktne veze sa mjestom „uboda“, tj. investicije.

 

Oštećeni kućni budžeti

I šta znači izgubiti sredstva iz fondova svim građanima? Najprostije i najkonkretnije znači da ostaju bez injekcije novca, koji bi na ovaj ili onaj način došao do svačijeg novčanika, a među najoštrijim u osudama je bio novinar Al Jazeere Boris Cigler, čiji smo blog u većini i prenijeli:

Političari BiH oštetili su kućni budžet svakoga od nas i još jednom nas lišili novca koji nam je prijeko potreban. Da nismo izgubili tih 45 miliona eura možda bi baš hotel na Jahorini bio mjesto organizacije nekog seminara, sastanka ili poslovnog ručka vezanog za realizaciju dijela projekta. Tačnije, od tih miliona eura možda bi desetak hiljada ostalo baš na Jahorini, stotinjak hiljada eura ili nekoliko miliona firmama u Republici Srpskoj, upravo kod onih koji plaćaju porez za platu gospodina Dodika. 

Odakle onda nonšalantni odnos naših političara prema novcu iz IPA fondova? Razloga ima više, a pobrojaću neke. Prvo, IPA projekti su konkretni i precizno definisani projekti, u kojima ne postoji mogućnost namještanja ili uticaja gdje će novac ići, tj. koja će firma ili nevladina organizacija novac dobiti. To, recimo, nije slučaj sa kreditnim linijama koje se plasiraju kroz Investicionu Banku RS-a i Razvojnu Banku FBiH, gdje se novac često plasira podobnim kompanijama, tj. kompanijama koje dio tog novca vraćaju političim strankama ili njihovom rukovodstvu. O kreditima koje dignu vlasti bh. entiteta i koje idu direktno u budžet ne treba ni govoriti, jer su ti novci direktno pod kontrolom političkih partija.

Drugo, IPA projekti namijenjeni su promjeni mehanizama, upravo onih koji ne funkcionišu, tj. namijenjeni su za unapređenje funkcionalnosti. Funkcionalan, efikasan i transparentan sistem korumpirane političke elite, zapravo, ne žele, jer je upravo takav sistem početak njihovog kraja.
Jednu injekciju smo izgubili. Koliko drugih ćemo izgubiti zavisi, zapravo, najviše od nas.”

Izvor: AlJazeera Balkans članak: 1, 2, 3, 4   foto: reuters

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja