Važno je napomenuti da smo upoređivali podatke na 31.12.2013 i 31.03.2014 godine, (prva tri mjeseca tekuće godine).
Sve u svemu, generalni zaključci su sljedeći:
1.rast kreditnog portfolia za građane i privredu banaka je izuzetno mali i nedovoljan za značajnije oživljavanje crnogorske ekonomije;
2. višak likvidnih sredstava banke plasiraju u državne obveznice, čime država postaje značajan konkurent privredi u smislu obezbjeđivanja novih kredita;
3. brže smanjivanje kamata na depozite nego na kredite, što dovodi do dodatne profitabilnosti banaka;
4. Pad prihoda od provizija znači snižavanje profitabilnosti banaka;
5. Značajni viškovi likvidnih sredstava kod nekih banaka koje drže kreditni portfolio na istom nivou stvara dodatni pritisak na njihovu profitabilnost.
Krenimo redom u pojašnjenje navedenih tvrdnji.
Na nivou bankarskog sistema, krediti i potraživanja od klijenata su se povećala za svega 8,6 miliona eura. Porast portfolia bilježe Societe Generale, Hipotekarna, Atlas, Hypo alpe adria, First financial, Invest, CKB i NLB, upravo po ovom redosljedu rasta. Posebno iznenađenje predstavlja rast portfolia First financial banke od 1,5 miliona eura. Komercijalna banka ad budva je smanjila portfolio za čak 9,5% ukupnih kredita., odnosno za 5,3 miliona eura. Pored nje, kredite su smanjile Erste i Prva banka.
Depoziti klijenata su se povećali za ukupno 9,05 miliona eura. CKB je smanjila depozite za 14,9 miliona eura u prvom kvartalu. Pored nje, NLB je smanjila depozite za 3,2 miliona eura, kao i First financial banka (0,1 miliona eura). Ostale banke su “preuzele” ove depozite i to najviše Erste, Prva, Societe, Hypo alpe adria, Komercijlna, Hipotekarna i Atlas banka.
Banke imaju 203 miliona eura više depozita od kredita (ukupno krediti od klijenata i potraživanja od banaka). Najveću razliku između kredita i depozita ima NLB i to 90 miliona eura. Zatim slijede Prva banka sa 32,6 miliona eura, Societe Generale sa 28,9 miliona eura i Atlas banka sa 20,2 miliona eura.
Banke su plasirale čak 62,5 miliona eura u investicione hartije od vrijednosti (većinom u državne obveznice), što je 7 puta više nego što su banke odobrile kredite građanima i privredi u istom periodu. Ovo smo već nagovijestili u tekstu koji smo objavili u martu ove godine http://finomen.me/fienomen-drzavnog-zaduzivanja/
Troškovi kamata na depozite su pali za 0,37%, dok su troškovi kamate na kredite sniženi za 0,14%, što znači da postoji prostor za pad kamatnih stopa.
Na nivou sistema, evidentan je pad prihoda od provizija. Ipak, neke banke su taj prihod povećale u odnosu na prosjek prvog kvartala prošle godine.
“Osloni se na mene” – više nego ikada je potrebno da bankari počnu da pjevaju pjesmu sa kraja ovog teksta 
