Slovenci i Italijani mogli bi 'zagorčati' planove za naftna ispitivanja?

Slovenija i Italija mogle bi  'zagorčati' posao istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Jadranu, ili ga, u najblažoj varijanti, odgoditi.

Kako je za Novi list odgovoreno iz slovenskog Ministarstva okoliša i prostora, Slovenija će, prema Protokolu o strateškoj procjeni uticaja na okoliš, hrvatskom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode podnijeti pisanu inicijativu za uključivanje u proces prekograničnog uticaja na okoliš.

 


Traže stratešku procjenu

Od hrvatskih kolega, ističu, nisu dobili stratešku procjenu uticaja na okoliš ovog projekta, koja je  u Hrvatskoj otišla u javnu raspravu, te će zahtijevati da im se ona dostavi u Ljubljanu.

 

ESPOO konvencija

Kako piše portal energetika.net.com, Slovenija ima pravo prema Konvenciji o procjeni uticaja na okoliš prekodržavnih granica (ESPOO konvencija) zatražiti vlastitu javnu raspravu o prekograničnom utjecaju na okoliš ovoga projekta.

No, kako napominje šefica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić , ali potvrđuje i sam protokol na kojeg se pozivaju Slovenci, prekograničnu procjenu Slovenija može tražiti ukoliko dođe do eksploatacije nafte i plina, odnosno ako se potvrde nalazišta na dnu Jadrana, i odluče postavljati eksploatacijske bušotine.

 

Nema vlastite javne rasprave

"Tokom prvih pet godina istražnih radnji, koje bi trebale započeti najranije ove jeseni, ni jedna država s kojom graničimo na moru nema pravo tražiti vlastitu javnu raspravu o istraživanju ugljikovodika na Jadranu jer je Studija uticaja na okoliš pokazala da prekograničnog utjecaja u ovoj fazi nema."

Studijom je samo utvrđeno da istražni blok 1 na samom sjeveru Jadrana zalazi u zaštićeno italijansko ekološko područje Trezze San Pietro e Bordelli te taj blok mora, i biće smanjen, pri čemu ni smanjen, u ovoj »rundi«, nije dan u koncesju zainteresovanim firmama.

"Nema osnove da iko zatraži raspravu o studiji uticaja na okoliš u svojoj državi, jer je njome utvrđeno da prekograničnog utjecaja nema. Ukoliko se na nekom istražnom prostoru otkriju nalazišta nafte ili plina, moraju biti napravljene dodatne ekološke studije za svaku eksploatacijsku bušotinu i onda, sukladno navedenoj ESPOO, kao i Barcelonskoj konvenciji, druga država može provesti prekogranične konzultacije. Tako će se to i raditi", ističe Dorić.

 

I Italijani se digli na noge

Osim Slovenaca, na noge se digla i Italija, čiji europarlamentarci od prošle godine naovamo Evropskoj komisiji postavljaju pitanja o tome hoće li i kako spriječiti po okoliš, turizam i ribarstvo »potencijalno štetno« bušenje u Jadranu.

 

VEZANO:  Odgovor Agencije za ugljovodonike republike Hrvatske na tekst u Primorskim


Novi list/Danas.hr

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti