Kako su Grci prešli sa gotovine na elektronsko plaćanje

Nakon što su država i banke Grcima prije mjesec dana ograničili mogućnost podizanja gotovine na bankomatima, mnogi su bili u šoku. Grčka je, ipak, zemlja u kojoj caruje pravi, šuškavi novac koji se drži u ruci. Koliko je gotovina na cijeni u toj zemlji, moguće je vidjeti i iz najnovijeg istraživanja kartičarske kuće Visa.

U Evropi se od svakih šest potrošenih eura, jedan potroši preko tog kartičara, dok se u Grčkoj trošio tek jedan euro od svakih 37, dakle, šest puta manje. U vrlo kratkom roku, dogodila se velika promjena. A. T. Kernej procjenjuje da je veličina sive ekonomije u Grčkoj preko 43 milijarde eura i da ona čini oko 24 posto BDP-a u Grčkoj, a da bi se zbog ove transformacije mogla radikalno smanjiti i u budžet donijeti pet milijardi utajenih eura.
Grci su odmah shvatili da su elektronski sistemi plaćanja nastavili uobičajeno raditi. Uprkos raširenoj percepciji o tome kako ljudi nemaju kako do svog novca i moraju čekati pred bankomatima da bi mogli kupiti hranu, kartice su prihvaćane u prodavnicama, restoranima i sličnim prodajnim mjestima.

Procjenjuje se da je broj kartičnih transakcija nakon zatvaranja banaka 29. juna, u nekoliko dana porastao 130 posto, a promet 'plastičnim novcem' je udvostručen. Razlog je što je veliki dio stanovništva počeo koristiti kreditne i debitne kartice za svakodnevnu kupovinu u supermarketima, na benzinskim stanicama i u drugim trgovinama.

Porastu negotovinskih transakcija pridonijelo je i izdavanje kreditnih i debitnih kartica penzionerima i ostalim klijentima banaka koji nemaju elektronski pristup svojim računima. U samo nekoliko dana banke su izdale više od 500.000 novih debitnih kartica, a u nekoliko dana nakon zabrane podizanja gotovine, izdano je 40.000 novih PIN-ova za elektronsko bankarstvo, a mnogi neaktivni korisnici požurili su da aktiviraju svoje online račune.

U normalnim okolnostima, zemlje nastoje da sporije prijeđu od ekonomije zasnovane na gotovini na sistem elektronskog plaćanja, navode iz Vise, koja je zbog ovih promjena sprovela istraživanje. Kažu da je Ujedinjenom Kraljevstvu trebalo gotovo deset godina da beskontaktno plaćanje postane ‘mainstream’, dok se u Grčkoj pokazuje kako se u nuždi ova vrsta transformacije može dogoditi i kroz deset nedjelja.

Grčka vlada zadovoljna je, ali ne zato što je ljudima lakše da plaćaju 'plastikom', nego da čekaju keš pred bankomatom. Ono što njih raduje jeste što očekuju da će biti manje izbjegnutog poreza, više prihoda proračunu i smanjenja sive ekonomije.

Kontrola prometa kapitala nametnula je limit koji i dalje ograničava Grke na podizanje 60 eura gotovine na dan. Ipak, uprkos medijskom fokusu na duge redove pred bankomatima, prava reakcija Grka bila je da jednostavno koriste kartice umjesto gotovine kad kupuju nužne stvari – namirnice, ljekove i gorivo.

Visa Europe, preko čijih kartica Grci na POS aparatima uzimaju 60 posto ukupnog elektronskog plaćanja u toj zemlji, u dvije nedjelje od uvođenja kontrola, zabilježili su 135 posto povećanja u transakcijama u upoređivanju sa razdobljem od 14 dana prije kontrola. To znači dodatnih 50 miliona eura.

Potrošnja za namirnice zabilježila je najveći porast, za čak 234 posto, a zdravstvo za 206 posto. Za gorivo, porast je iznosio 193 posto.

Zanimljivo, ta promjena u Grčkoj psihologiji potrošnje i ponašanja, pojačana je na dane kad su se događale značajne političke promjene, kada su istraživanjem zabilježena značajna povećanja. Najveće je bilo 4. jula, dan prije referenduma, sa 163.000 transakcija, što je povećanje od 235 posto u odnosu na isti dan godinu dana ranije. U posljednjim danima pregovora oko spašavanja, zabilježena su slična povećanja.

Mnoge kompanije sada nastoje na brzinu instalirati POS sisteme plaćanja karticama, ali ne žele svi obični POS, na kojem se provlači kartica i upisuje PIN, ili u slučaju kreditne kartice ostavlja potpis. Iz Vise navode da jedan lanac restorana i kafića sa više od 300 prodajnih mjesta trenutno ne prima kartice, ali želi da instalira beskontaktne terminale za plaćanje.

Mobilne POS-ove počeli su nositi agenti za prodaju osiguranja, a naručuju ih i taksisti. 'Suši' gotovine najveće su grčke banke doskočile uslugama digitalnih novčanika, čineći tu uslugu dostupnom za 80 posto tržišta.

Očekuje se da će izbacivanje gotovine, koja je prirasla srcima tradicionalnih Grka, ali i izbjegavačima poreza, biti dobro za grčku ekonomiju.

Najveća korist očekuje se u borbi sa sivom ekonomijom i izbjegavanjem plaćanja poreza. A. T. Kernej procjenjuje da je veličina sive ekonomije u Grčkoj preko 43 milijarde eura i da ona čini oko 24 posto BDP-a u Grčkoj. Grčki mediji izvještavaju kako bi plaćanje karticama u krajnjem slučaju moglo stvoriti više od pet milijardi eura prihoda za državu.

U Grčkoj smo vidjeli brzi krug, zaključuju u Visinom istraživanju. Kako su se potrošači okrenuli karticama, tako su to učinile i kompanije i banke. Jednom kad se lopta zakotrljala, brzo dobija na brzini. To razbija mit da se potrošači, kompanije i društvo oslanjaju na gotovinu da bi funkcionisali. Lekcija je da pomak od ekonomije gotovine prema e-plaćanjima nije teška promjena.

Procjenjuje se da bi 10 posto evropske sive ekonomije moglo biti ispravljeno kroz e-plaćanja, procjenjuju u ovoj kartičarskoj kompaniji i najavljuju da će ove godine uložiti 200 miliona eura u inovacije koje će pojednostaviti bezgotovinska plaćanja, pa ih učiniti sigurnijima.

Izvor: tportal.hr

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja