Italijani se na plaži uhvatili za ruke u lanac dug 10 kilometara – protiv bušenja Jadrana

U Italiji se nastavljaju velike akcije protiv bušenja jadranskog podmorja radi vađenja nafte i plina.

 

Nakon nedavnog protesta kod Pescare u kojem je učestvovalo čak 60 hiljada građana, danas je na jugu Italije priređena još jedna velika akcija: u predjelu Salento, na peti italijanskog poluostrva, protivnici bušotina su se uhvatili za ruke duž obale i napravili živi lanac u dužini od čak – deset kilometara, kako nas je obavjestio Vladimir Bajzec, član i aktivista građanske inicijative za zaštitu Jadranskog mora NAŠ Jadran.

 

Dakle, na plažama Salenta su se jutros oko 10.30 okupilii brojni aktivisti, kao i predstavnici vlasti tamošnjih gradova Salvea, Morciana, Castrignano-a del Capo i Patù-a, predstavnici političke grupe Italia Nostra, istaknuti građani i poznate ličnosti iz italijanskog javnog života te turisti.

 

Akcija gradonačelnika mobiliziranih za odbranu našeg mora, bez obzira na njihove političke ciljeve, je usmjerena ka sazivanju referenduma koji bi se odnosio na naftna istraživanja na moru. Mi smo uvijek za dijalog i uvjereni da samo mirnim dijalogom možemo postići rezultate. U prilog tome, i u sve većem broju, imamo podršku građana i udruženja koji se mobiliziraju zajedno s nama – istakao je uoči protesta Marcello Seclì, predsjednik Italije Nostre, kako javlja portal Puglia.com u tekstu: Salento. Catena umana lunga 10 Km per dire no alle trivelle in mare.

 

Kako je rečeno, protestom se željelo ukazati na problem bušotina koji se tiču upravo tog dijela Italije, ali je namjera uključiti i sve druge zemlje, jer bušotine smještene odobalno od drugih zemalja koje graniče s Jadranskim i Jonskim morem predstavljaju štetu za sve.

 

Gradonačelnici 97 opšina pokrajine Lecce, potpisali su sporazum gradonačelnika, pridružujući se modelu inovativnog energetskog razvoja i ne prihvatajući bušenje nafte i plina, odnosno istraživanje i proizvodnju fosilnih goriva, koja bi značila povratak u prošlost. Uz naše proteste i štrajk glađu u julu smo uspjeli dobiti na dnevni red ovaj regionalni problem i pridobiti ozbiljno zauzimanje Michelea Emiliana, predsjednika regije Puglia, pa nastavljamo s borbom kako bi podsjetili sve kako problem i dalje postoji – istakao je aktivista Rocco Palese.

 

Ovo je stara bitka Apulije, a ljudski lanac je simbol te bitke, snažna poruka. Ovo su neka od najljepših mjesta na planeti, i mi imamo sveto pravo i dužnost zaštititi ih. Odbrana ovog mora je društvena dužnost svakog građanina. Važno je znati kako svako ljudsko biće mora preuzeti odgovornost za ono što se događa za vrijeme njegovog života. Mi moramo braniti okolinu koju će naša djeca naslijediti – dodao je aktivist- muzičar Danilo Casto.

 

Poslije tih riječi političari-aktivisti su se preselili uz plažu, i krenuvši od Pescoluse, preko Torre Palija i nazad do plaže u Leuci, prolazeći Torre Vado, San Gregorio i Felloniche, zajedno s građanima i turistima koji su se spontano priključili načinili lanac dug preko 10 kilometara.

 

Hoćemo li se i mi ugledati na ove časne ljude, ili se radije prikloniti pasivnosti i obmanama tipa “i Italijani buše, pa trebamo i mi”? –  pita se Vladimir Bajzec iz inicijative NAŠ Jadran, putem koje se sprovodi kampanja Save Adriatic.

 

Inače, Save Adriatic je aktivistička kampanja koja se provodi na cijelom području Republike Hrvatske, prvobitno pokrenuta kao projekt u sklopu međunarodne inicijative Clean Adriatic Sea Alliance (Savez za čisto Jadransko more), a sada nastavlja s aktivnostima kao cjeloviti dio nove hrvatske građanske inicijative za zaštitu Jadranskog mora NAŠ Jadran.

 

Naša nova građanska inicijativa djelovat će povezano s još nekoliko važnih projekata s nastojanjem izgradnje temelja za jednu napredniju Hrvatsku, u odnosu na ovu kakvu nažalost imamo danas – pogođenu ekonomskom krizom, korupcijom vladajućih i privrednih struktura, siromaštvom i nezaposlenošću većine građana, ogromnim socijalnim razlikama među stanovništvom, te pogođenu ozbiljnom prijetnjom rasprodaje, onečišćenja i uništenja gotovo svih naših prirodnih dobara i resursa koji pripadaju još uvijek netaknutoj prirodi i njenim zaštićenim bićima, kao i svima nama građanima. Ovdje naravno posebno podrazumijevamo i naše najvrijednije prirodno bogatstvo – naše Jadransko more! – poručuje Vladimir Bajzec.

 

Računa se kako je u ovom lancu trebalo učestvovati barem 5.000 osoba, raspona ruku oko dva metra.

Izvor: tris.com.hr 

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja