Invazivne vrste uništavju more i okolinu

Invazivne vrste ne ugrožavaju samo more, već je njihovo širenje, često uz negativne konotacije po ostali živi svijet i ekonomiju, i te kako prisutno i na kopnu, čulo se na radionici koja je na ovu temu održana 15. maja u kotorskom Institutu za biologiju mora (IBM).

Invazivne unesene vrste, kako prenosi podgoreički "Dan" su organizmi koji se slučajno ili namjerno unose u prirodnu sredinu gdje se inače ne nalaze, s ozbiljnim negativnim posljedicama za novo okruženje. One predstavljaju glavnu prijetnju autohtonim vrstama u Evropi (svake godine nanose štetu vrijednu milijarde eura evropskoj ekonomiji).


Po riječima dr Jakova Dulčića sa splitskog Instituta za okeanografiju i ribarstvo (IOR), primjer za to u Hrvatskoj je alepski bor (pinus alepsensis) koji se toliko razmnožio da je sa insektima koje je doveo u okolinu Splita, ugrozio brdo Marjan.


-Divlja svinja na dalmatinskim ostrvima ugrožava život domicilnog stanovništva zbog njihovog socijalnog i ekonomskog statusa. Na Cresu je izuzetan problem jer napada mlađ jagnjagi od čega stanovnici, pored turizma, jednim dijelom egzistiraju i žive, kazao je Dulčić na radionici prenosi Radio „Kotor”. Upozorivši da stranu vrstu gotovo nikada nije moguće ukloniti iz staništa u kojem se proširila, osim na ostrvima, te na ograničenim djelovima kopna na kojima se još nije široko rasprostirala, podsjetio je da je u 2014. godini donesena uredba Evropskog parlamenta i vijeća o spriječavanju i upravljanju unošenja i širenja stranih vrsta koja reguliše problematiku invazivnih stranih vrsta na teritoriji država članica EU.


-Ne smiju se namjerno unositi, držati i uzgajati strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji, a Evropska komisija je izdala brošuru o svih 49 invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU, rekao je Dulčić na prezentaciji na temu „Invazivne i unesene vrste u Hrvatskoj - implementacija zakona i iskustva“, u okviru koje je predstavio tezu „Egzotične ribe u Mediteranu i Jadranu, velika četvorka - postoje li razlozi za zabrinutost“.
Među „velikom četvorkom“ nalaze se: plavi rak (Callinectus sapidus), invazivna vrsta u Sredozemnom moru, prisutan u Jadranu već duže vrijeme, ali se njegova populacija tek nedavno počela brojčano povećavati i širiti prema srednjem Jadranu. Jestiv je i stoga potencijalno privredno važna vrsta. Smatra se da je u južnom dijelu Jadrana već uspostavio svoju populaciju, naročito u albanskim i crnogorskim vodama.

Lakonogi rak (Percnon gibbesi) - invazivna vrsta u Sredozemnom moru. Prisustvo ovog raka nedavno je dokazano na Jadranu, uz naglasak da je izgleda već uspostavio svoje populacije u južnom i srednjem dijelu Jadrana. Radi se o priobalnoj vrsti koja obitava u plitkom moru, često pod kamenjem i u procijepima. Ovaj desetonožni rak dostiže polnu zrelost pri dužinama od 15 do 16 milimetara.

Srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus) - lesepsijski migrant i invazivna vrsta u Sredozemnom moru. Kada je ugrožena, naduva tijelo i izgleda poput kugle. Izrazito je toksična (sadrži jaki termostabilni neurotoksin - tetrodotoksin) i konzumacija može biti fatalna. Može narasti do 110 centimetara i mase oko sedam kilograma. U zemljama EU zabranjena je konzumacija mesa svih vrsta iz porodice Tetraodontidae (četverozupke).

Plavotačkasta trumpetača (Fistularia commersonii) je lesepsijski migrant i invazivna vrsta u Sredozemnom moru. Živi samostalno ili u grupama, uglavnom blizu podvodnih grebena. Pretpostavlja se da je ova vrsta uspostavila populaciju u južnom dijelu Jadrana. Može narasti do 160 centimetara ukupne dužine.


Navodeći da je kroz projekat Evropske unije „DAISE“ na području Evrope zabilježeno više od 11.000 stranih vrsta, Dulčić je precizirao da je trenutno aktuelna baza podataka stranih i invazivnih vrsta na nivou Evrope „FASIN“, koji sadrži podatke za više od 14.000 stranih vrsta u EU. Kontrola unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta i smanjivanje njihovog uticaja na značajne vrste i cjelokupne ekosisteme, danas je, kako ocjenjuje, jedan od najvećih izazova zaštite prirode u Evropi. Strani organizmi, ističe, dovoze se često i putem prsa brodova koje predstavljaju prostor za prolaz balastnih voda, a u Hrvatsku je uvezeno 113 morskih vrsta.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja