Carević spriječio otimanje naše đedovine

Mještani okupljeni oko NVO „„Žičara Čučuci - Brajići“ pozdravili su potez gradonačeknika Marka Bata Carevića da sa dnevnog reda skupštinskog zasijedanja , koje je trebalo da bude održano u ponedjeljak „skine“ odluku o utvrđivanju javnog interesa, kojom je trebalo da im se , kako navode, uz minimalnu naknadu otme zemlja.

Njihovo pismo javnosti prenosimo u cjelosti:

Ovim saopštenjem želimo upoznati Paštroviće, Maine, Grbljane i čitavu budvansku javnost o jednom procesu privatizacije koji teče već trinaestu godinu, kojeg je započela Opština Budva zajedno sa privatnom firmom „Cable car Montenegro“ DOO Budva, a tiče se otimanja zemlje uz minimalnu naknadu, za takozvanu žičaru Bečići - Brajići.

Kako tih godina Opština i njihovi privatni partneri nijesu imali završenu projektnu i ostalu dokumentaciju koja bi pratila te njihove „nove biznis ideje“ i to stanje se razvuklo skoro do današnjih dana, grupa građana, čija zemlja se našla ispod tih famoznih žica, a koje su planirali da oštete, okupljena u nevladinu organizaciju „Žičara Čučuci - Brajići“ je uspijevala zakonskim i pravnim sredstvima da se odupre i iznova prekida započeti postupak eksproprijacije ( u daljem tekstu čitajte otimačine).

Iako je na Skupštini Opštine Budva donesena nevalidna i nepoštena odluka o proglašenu javnog interesa koju su sve njene službe pokušavale sprovesti u djelo svih ovih godina ipak uz Božiju pomoć i pomoć mnogih naših moralnih i savjesnih sugrađana to im nije pošlo za rukom.

U Maju mjesecu 2019.godine smo po prvi put od kako je sve ovo započelo dobili poziv iz kabineta predsjednika opština Budva Marka – Bata Carevića za započinjanje poštenih razgovora i eventualnog dogovora. Na naredna četiri sastanka koje su vodili predsjednik opštine i njegov tim, a učestvovali predstavnici firme „Cable car Montenegro“ DOO Budva, i nekoliko predstavnika nevladine organizacije „Žičara Čučuci - Brajići“, u ime vlasnika zemljišta, zajednički dogovor o načinu realizacije ovog projekta po principu „i vuk sit i ovce na broju“ nije postignut. Prije, a i za vrijeme ovih pregovora imali smo obećanje predsjednika Carevića da se ovo neće realizovati bez ispunjavanja pravičnih zahtjeva vlasnika zemljišta.

Prvi naš zahtjev je bio da se prije započinjanja gradnje žičare izradi detaljni planski dokument u kojem bi bio jasnije definisan takozvani zaštitni pojas, koji bi se protezao sa obije strane žica, u širini od nekoliko do više desetina metara, a koji nije određen nijednim planskim dokumentom. Ovaj predlog nije prihvaćen uz objašenjenje da bi izrada takvog dokumenta mogla da traje i nekoliko godina, a budućim investitorima se veoma žurilo.

Drugi način se odnosio na nepravilan način eksproprijacije, đe su nam bila nametnuta dva načina oduzimanja zemlje. Prvi je potpuna, sa kojom se oduzima zemljište na kojem će biti postavljeni stubovi (nosači žica), a kojih će biti četrnaest i pri kojoj bi se količina oduzete zemlje mjerila, tek sa nekoliko desetina kvadrata po stubu.

Od skoro 30.000 ukupno planirane zemlje za oduzimanje ovim načinom, bi bilo obuhvaćeno tek negdje oko 10%. Ostalo 90 % naše zemlje bi oduzimali nepotpunom eksproprijacjom, i bila bi nam ista vraćena na „uživanje“ tek nakon izgradnje žičare. To znači da porezi na tu zemlju i troškove za njeno održavanje padaju na naš teret, dok privatna firma zarađuje na prevozu putnika gondolama.

Predložili smo da kompletna trasa žičare koja će biti 15 metara široka i preko 2 km dugačka bude predmetom potpune eksproprijacije, što je bilo za nas veoma logično, jer mi zemljište ne možemo na nijedan način koristiti zbog visine stubova i žica kojima se kreću gondole.

Na žalost ni ovaj predlog nije bio prihvaćen.

Treća sporna tačka ovih pregovora su bili i pristupni putevi, koji bi poslužili za gradnju žičare. Predlagali smo da bi bilo u opštem interesu da se oni projektuju, naprave i da ostanu u funkciji i nakon završetka žičare, što opet nije bilo prihvaćeno, već je projektant Adria invest po nalogu investitora Cable Car, rekao da ćemo se o tome dogovorati na terenu kasnije.

Kada su nam rekli da nema novca za plaćanje planiranog našeg otetog zemljišta, osim da nam ga plate po njihovim bagatelnim i podcjenjivačkim cijenama, predložili smo zamjenu za neko drugo zemljište što opet nije prihvaćeno.

Pregovori su završeni na opštu štetu svih strana odlaskom predstavnika „Cable car Montenegro“ DOO Budva sa sastanka i prestankom dalje komunikacije.

Velika svijetla tačka ovih pregovora i njegovi moralni pobjednici, po našem mišljenju,su predsjednik Opštine Marko Bato Carević i njegov tim, koji nas jedini za ovih trinaest godina nijesu smatrali za nedostojne pregovarače. Njegove riječi obećanja datog na početku pregovora, da ovoga puta nećemo biti prevareni su se obistinile u pravom smislu kada je predlog odluke o ponovnom, po ko zna koji put, utvrđivanju javnog interesa za gradnju žičare koji je trebao biti razmatran na skupštni opštine Budva, povučen. Ovako brinu veliki, i odgovorni ljudi za svoje sugrađene.

Poštovani saplemenici, susjedi i sugrađani, optuživali su nas da smo protiv žičare i da brigom za svoju đedovinu i brigom o svom rodnom kraju idemo protiv napretka našeg društva, gurajući nas već više od dekade na svoju marginu i u svoje neprijatelje. Treba da znate da nijedan član, naše nevladine organizacije to jest nijedan vlasnik zemlje nije protiv ovog projekta, već samo ističemo da nije pravo da se starosjediocima čiji preci sežu više stotina godina unazad, u ovim krajevima, otima zemlja pa da se onda daje privatnim kompanijama za ostvarenje njihovog spostvenog profita. Kada bi ova žičara postala zaista od opšteg interesa i kada bi ovo društvo sa njom upravljalo za opšte dobro našeg grada i svih nas tada ovolikog otpora njenoj gradnji ne bi bilo.


Poštovani sugradjani iskoristit ćemo vašu pažnju i još jednom ponoviti:
1. Projekat za predvidjenu trasu (Cucuci – Brajici) nije u skladu sa planskom dokumentacijom prostornog plana. To se moze vidjeti i provjeriti na zvanicnom sajtu opstine Budva, da prema vazecoj planskoj dokumentaciji prostornog plana predviđena žičara iz Bečića do Brajića ali sa početnom stanicom ne iz Čučuka već iz Boreta. Dva kilometra dalje, sa suprotne strane Bečićke plaže bliže Budvi.
2. Za žičaru koja se forsira i pored svih plansko-pravnih barijera iz Čučuka do Brajića nije urađen detaljni urbanistički plan, tako da se ne može znati konkretno koliki je zastitini pojas lijevo i desno od žičare, tj. koliki je pojas dozvoljene gradnje lijevo i desno od žičare. Na ovaj način bismo mogli uraditi procijenu uticaja pada vrijednosti ili dobijanja na vrijednosti okolnog zemljista i utrvditi tačnu kolateralnu štetu ili benefite ovog projekta od opšte važnosti.
Ovo je upravo PRVI od krucijalnih uslova za nasu saglasnost za ulaženje u zajednički posao realizacije ovog projekta. Nebismo na brzinu da ulazimo u posao koji u početku izgleda kao fenomenalan projekat a u buducnosti da bude barijera nasim potomcima za razvoj sredine u okruženju žičare.
Samo jasno definisana planska dokumentacija a ne nikako usmena obećanja mogu biti pravi put ka uspjehu za realizaciju projekta žičare.

3. Pitanje prateće infrastrukture (Putevi, Parking, Struja, Voda, Kanalizacija, Telekomunikacija ...)
koja bi bila obuhvaćena detaljnim urbanističkim planom takodje nije obuhvacena ovim projektom. Ovdje se ogledaju benefiti ovog projekta za opšte dobro lokalnog stanovništva, ali bez planske dokumentacije i izgradnje prateće infrastrukture, smatramo da možemo biti izigrani kao i više puta do sada kada smo ustupali zemljište za “opšte“ dobro.


4. Smatramo da procijenjena vrijednost javnog procijenitelja za privremenu eksproprijaciju izuzetog zemljitša od 3e/m2 i nije pravična s obzirom da ćemo mi i dalje plaćati porez za istu a nikakve benefite u budućnosti nećemo imati od ove dionice na pojasu od 15m širine i 2100m dužine.

5. Procijenjena vrijednost zemljišta na početnoj stanici (Čučuci) po m2 iznosi 150e/m2, a izuzete su parcele u cijelosti. Procijenjena vrijednost zemljišta na krajnjoj stanici (Braići) iznosi 90e/m2.
Smatramo da je pravična nadoknada za izuzeto zemljište u predmetnom pojasu (od 32 000m2)
treba da bude procijenjena aproksimativno linearnom digresijom vrijednosti u srazmjeru od 150e do 90e. Pa shodno tome (matematikčom procjenom) vrijednost zemljišta na sredini trase bi iznosila:
150e/m2+90e/m2 : 2= 120me/m2 na sredini dionice ove trase.
Jednostavo želimo da ukažemo da ovaj projekat treba sagledavati u cjelosti i tako procijenjivati zemljište, a ne nikako favorizovati početak i kraj a preskočiti sredinu (koja je isto tako važna) bez koje ovaj projekt nebi bio projekat žičare Čučuci-Brajići.

Htjeli bismo da se zahvalimo sadašnjim organima lokalne uprave koja je po prvi put našla vremena i okupila sve interesne strane ovog projekta za isti sto i pokušala da zajednički nađemo rješenje za realizaciju projekta zičare.
Nažalost opsesija brzog profita i favorizovanje ličnih interesa iznad opštih interesa pojedinih kompanija koje pokušavaju kroz državni aparat da se preko noći obogate i zanemare sve pravno-planske regulative, nas je dovela u situaciju gdje smo danas i da od dobrog projekta i poslije 13 god. stojimo na istoj poziciji. Ali isto tako pokušavajući bez pravične nadoknade preko tuđe zemlje zloupotrebom zakona i ekspropriacijom zemljišta oteti imovinu od mještana i dodijeliti je privatnim kompanijama koje će možda od ovoga profitirati. Jedini naš opšti interes će biti 20-tak zaposlenih radnika sezonskog karaktera koji možda i neće biti odavde.

Hvala na strpljenju i zamolili bi smo sve da se ne igraju ovim projektom i prikupljaju jeftine političke poene , jer treba da znaju da se istovremeno i igraju sa životima i buducnosti pojedinih familija koje ne žele nista tudje i samo da se poštuje ono što je naše. Da živimo u miru i slozi, okrenemo se onome što imamo i to postojeće unaprijedimo na dobrobit svih građana.

U ime NVO Čučuci-Brajići
Marija Vujović,Slobodan Markićević i Đuro Čučuk

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja