Print this page

Glavni arhitekta punih mjesec krije šta će Turci graditi

Iako je Opština, odnosno Služba glavnog arhitekte zakonom obavezna da na sajtu objavi idejno rješenje budućeg objekta koji investitr namjerava d agradi na nekoj lokaciji, ipak, punih mjesec dana, od kada je turska kompanija Mia investment ponovo predala zahtjev, javnost nije upoznata na koji način su izmijenikli provobitno idejno rješenje.

Turska firma je zahtjev predala 20. septmebra, za izmjenjenim idejnim rješenjem, ali novo idejno rješenje na sajtu Opštine, odnosno Službe glavne gradske arhitektice nije objavljeno. Podsjećamo, da je turski investitir je prvobitno na parceli od 8.500 kvadrata ispred Jadranskog sajma namjeravao da gradi dva solitera od po 15 spratova. Takvo idejeno rješenje osporila je glavna arhitektica Ana Samardžić, a nakon njen i MInistarstvo održivog razvoja i turizma, te naložilo da se izvrši izmjena idejnog rješenja. Zbog ovog projekta došlo je do oštrog sukoba unutar budvanske vladajuće koalicije, jer je gradonačelnik Marko Bato Carević zaključio Protokol sa turskim investitorima, koji su trebali da izgrade, opreme i poklone vrtić gradu. Protkol je poništen na nedavnoj skupštinskoj sjendici, nakon što ga je Carević sam povukao.

Podsjećamo turski investitori planiraju da na parceli ispred Jadranskog sajma, na 50 metara od mora, površine 8.500 kvadrata, vlasništvo kompanije „Safiro beach“, izgrade luksuzni kompleks.
Inače, riječ je o zemlji, za koju odbjegli biznismen Duško Knežević tvrdi da mu je oteta i da iza firme „Safiro beach resort “, lično stoje lider DPS i šef države Milo Đukanović i nekadašnji ministar održivog razvoja Branimir Gvozdenović, a ne britanski biznismeni, kako stoji u papirima. Takve tvrdnje Kneževića su odmah demantovane.


Budvanska opozicija, a sadašnja vladajuća koalicija godinama unazad je tvrdila da je u pitanju biznis Gvozdenovića, odnosno njegovog sina Marka.
Inače, zemljišni kompleks je pod hipotekama Pireus banke, zbog milionskih kredita, a takođe i staromještani decdeniju već vode borbu za povraćaj, te pred sudom dokazuju da im je zemlja oduzeta bez naknade.

PODIJELI