INSPEKTORI UPALI U NADZOR KOD 78 IZNAJMLJIVAČA, ZAPREPASTILI SE ZATEČENIM Vlasnik vile nudio odmor iz snova, imao je sve osim dozvola za rad

Iako davanja na turistički najam u većini hrvatskih gradova i opština iznose mizernih 45 eura za ležaj na godinu, i dalje je puno onih koji ni to nisu spremni izdvojiti za obavljanje ove djelatnosti.

Poput, na primjer, vlasnika vile u Poreču, koji se, mora se priznati, zbilja potrudio gostima osigurati odmor iz snova.

 

“Govorimo vaš jezik”

Nudio im je sve skupa 11 apartmana s 44 ležaja, potpuno opremljena, s terenom za odbojku na pijesku i dječjim igralištem.

“Govorimo vaš jezik”, pisalo im je na stranicama na kojima su se oglašavali.

Imali su, dakle, sve. Osim dozvola za rad.

Zato ih je ovog ljeta jedan dan posjetila inspekcija i zapečatila im svih 11 apartmana, s obzirom na to da je otkriveno da je cijela vila zapravo u crnoj zoni.

Naplaćena im je kazna od 2.700 eura te još 13.300 na ime protupravno stečene imovinske koristi.

 

Slično je prošao i vlasnik još jedne luksuzne vile u istom mjestu. U nju stane 14 gostiju, ima vanjski bazen, sedam spavaćih soba i pet kupatila.

 

Zapečaćeno

Noćenje u njoj u sezoni iznosi oko 870 eura, ali vlasnik je bio škrt od tog iznosa izdvojiti nešto i za državu.

Opet onih istih, sitnih 45 po ležaju, zbog čega mu je vila na kraju zapečaćena, a ilegalni iznajmljivač je državi na ime kazni platio znatno više nego što bi bio dužan, samo da je registrovao djelatnost pružanja usluge smještaja u domaćinstvu.

Prema podacima koje je Jutarnji list dobio od Državnog inspektorata, turistička je inspekcija od osnivanja ovog tijela u aprila prošle godine do kraja decembra 2019. otkrila 66 slučajeva ilegalnog turističkog najma, odnosno 66 ilegalnih iznajmljivača koji su sobe i apartmane turistima iznajmljivali bez izvađenih dozvola.

Brojka od 66 ilegalnih iznajmljivača otkrivena je nakon što je inspekcija nad sistemom iznajmljivanja obavila 78 nadzora, što, iako su brojke male, praktički govori da se ilegalnim najmom bavilo 84 posto nadziranih subjekata.

 

Oglasi na webu

Do njih je inspekcija, došla prvenstveno kontrolišući oglase na različitim internetskim platformama za pružanje usluga smještaja, iako se dobar dio ilegalnih iznajmljivača otkriva i zahvaljujući anonimnim dojavama komšija, poznanika, gostiju, turističkih zajednica koje imaju saznanja da se na njihovom području događa ilegalni najam.

Brojke su, s obzirom na statistiku od gotovo 100 hiljada registriranih privatnih iznajmljivača, zapravo male, ali ipak predstavljaju pomak u odnosu na period prije aprila 2019. godine, kad je nadzor nad nelegalnim objektima, pa tako i onima u sustavu turističkog najma, obavljala opštinska inspekcija, i to iznimno neuspješno.

Osnivanjem Inspektorata i vraćanjem turističke inspekcije u okvire ovog tijela, inspektori su opet dobili ovlasti za nadzor nad neregistriranim najmom.

Kazne za ilegalne iznajmljivače propisane su u Zakonu o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti te propisuju da će se novčanom kaznom od 1.300 do 3.900 za fizička lica koja obavljaju djelatnost bez registracije kod nadležnog tijela, a zakonom je predviđeno i oduzimanje imovinske koristi ostvarene nelegalnim radom, kao i naplata naknade za postupak pečaćenja objekta.

 

Podrška

“Brojka od 66 ilegalnih iznajmljivača i nije tako mala, posebno kad uzmemo u obzir činjenicu da turistička inspekcija zapravo ima mali broj inspektora te da su oni imali prilično kratak period, tek prošlo ljeto, za otkrivanje ilegalaca. Podržavamo to što su turističkim inspektorima vraćene ovlasti za nadzor nad nelegalnim najmom jer sistem, kako je prije bio organizovan, nije funkcionisao. Takođe, bilo bi zanimljivo vidjeti strukturu tih ilegalnih iznajmljivača, posebno podatak odakle su, jer je naša pretpostavka da se ilegalnim najmom ovdje većinom bave stranci, a manje domaći ljudi”, tvrdi Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

izvor: Jutarnji.hr 

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti