Korona u Njemačkoj: Bolje ranije nego kasnije

Epidemiolozi već nedeljama upozoravaju da će novi virus po svemu sudeći zaraziti 70% stanovništva Njemačke. Odlučujuće pitanje je u kom vremenskom okviru će se to desiti. Ako se virus bude neobuzdano širio, oboljeće istovremeno tako puno ljudi da će bolnice biti prepune a medicinska njega će doživeti slom. Stoga napori nemačke vlade i službi sada ciljaju ka tome da se talas infekcije rastegne što je duže vremenski moguće.

 

U slučaju corona-epidemije je to slučaj sa brojem 70: toliki procenat stanovništva Nemačke će se prije ili kasnije inficirati virusom corona. To je njemačka savezna kancelarka Angela Merkel u srijedu kazala u Berlinu, na Saveznoj konferenciji za medije: sve dok se ne pojave vakcina i terapija. Sa usana kancelarke je broj 70 dospeo u naslove novina i glavne vijesti televizije.

 

Pri tome je ovaj broj već nedeljama u opticaju medju naučnicima. On se dobija uz pomoć bioloških mehanizama i malo matematike. Virus inficira tako dugo ljude dok više ne nadje ni jednu jedinku, koja još nije inficirana. Matematički modeli pokazuju da tokom vremena broj novozarežnih opada ali da je na kraju dobre dve trećine stanovništva imalo infekciju sa virusom Sars-CoV-2. Cifra od 100% neće biti dostignuta, jer verovatnoća da virus dosegne sve neinficirane matematički vidno opada i zbog toga što dobar dio stanovništva posle preležane infekcije biva imun.

 

Imunolozi trenutno imaju dobre razloge za stav da se čovek samo jednom može inficirati coronom te da je potom imun. Čim se ljudski imuni sistem jednom izborio sa virusom onda ga i u budućnosti može matirati.

 

Memorija imunog sistema najčešće traje cio život. Virus može tu odbrambenu barikadu da zaobiđe samo ako dramatično mutira i to tako da ga imuni sistem više ne prepozna. Virusi jednostavne prehlade i gripe se ponašaju upravo tako. Novi corona-virus izgleda da je manje varijabilan. Ali on je i posve novi virus, koji čovečanstvo, a time ni humana imunitetska odbrana - nikad prethodno nije doživjelo. Zimski povratno dolazeći virusi ipak jedan drugom dovoljno liče da imuni sistem te napadače na ljudsko telo može da prepozna i da se protiv njih bori.

 

 

U Njemačkim bolnicama će morati biti tretirano do 8,7 miliona ljudi

Ukoliko se stvarno desi ono što epidemiolozi i njemačka kancelarka trenutno predvidjaju, samo u Nemačkoj će virus corone zaraziti 58 miliona ljudi. Ako su tačne statistike koje je Kina objavila, onda skoro svaki šesti pacijent razvija teški oblik bolesti, što znači da će u Njemačkoj u bolnicama završiti 8,7 miliona ljudi. A od Covid-19 bi moglo da umre između 300.000 i 1,8 miliona. Nisu uračunati slučajevi ostalih obolenja, koja zbog preopterećenosti zdravstvenog sistema neće moći biti tretirana.

 

Da li će na kraju užasavajuća cifra od 70% inficiranih egzaktno biti ostvarena, niko ne može da prorekne. Što se tiče novog vorusa corone, puno naučnih pitanja je još posve otvoreno. Mogu da se dese sve varijante: i da Sars-CoV-2 inficira samo 40% do 50% stanovništva i da inficira daleko puno više.

Fatalističko sleganje ramena bi bila pogrešna reakcija. Puno bitnija od procenta zaraženih je vremenska krivulja. Od odlučujućeg značaja je usporiti širenje zaraze a time broj oboljelih rastegnuti na najduži mogući vremenski period. Samo tako se mogu posljedice za inficirane ali i za privredu te društveni život koliko-toliko držati pod kontrolom i ograničiti. To je sada cilj svih napora njemačke vlade i njenih službi.

U najboljoj varijanti će se preduzetim merama doći do toga da talasi korone u međuvremenu tako budu oslabljeni da budu ograničeni samo na pojedinačna izbijanja bolesti, koja se mogu ograničiti poput onog prvog, krajem januara u okolini Minhena. Ako se to uspe, onda će dugo trajati dok virus ne dosegne 60, 70 ili čak 80% stanovništva Njemačke. Broj akutno obolelih se u takvom scenariju razvoja situacije se može u svakom momentu držati ispod praga makismuma, koji zdravstevni sistem neće štrapacirati.

 

 

Na severu Italije nema dovoljno respiratornih aparata

Ali ukoliko širenje virusa ostane neograničeno, broj inficiranih će se za samo nekoliko nedelja tako eksponencijalno uvećati, da će dići u vazduh kapacitete zdravstvenog sistema i društva u cjelini. Na tu formu krivulje zaraze utiču raznorazne sile, ali pre svega ponašanje ljudi: da li će se većina držati pravila higijene, izbegavati masovna okupljanja, otići u karantin čim primjeti prve simptome, da li će zatvoriti sve škole, univerzitete i firme sa sumnjivim slučajevima. Sve to sad odlučuje o brzini širenja virusa. Ali istovremeno se ne smije isključiti ni to da će se virus ipak promeniti, da će kroz genetsku mutaciju postati ili bezazleniji ili daleko opasniji. No od prve pojave virusa u Vuhanu ništa ne vodi na to.

Samo bi vakcina mogla da promjeni broj ukupno inficiranih tokom pandemije. Na nju će čovječanstvo morati da čeka najmanje do kraja ove godine, realističnije: do sredine sledeće. Ako se vakcina pokaže kao bezbjedna i učinkovita, prve doze će biti ubrizgane ljekarima i medicinskom osoblju, ne bi li se obezbjedilo održanje zdravstvenog sistema.

 

Ali ako ipak ostane kod eksponencijalne eksplozije širenja virusa u sadašnjem tempu, sa dupliranjem slučajeva zaraze svakih 4 do 7 dana, granica maksimalnog opterećenja njemačkog zdravstvenog sistema će najverovatnije biti stignuta najkasnije u maju. Onda ćemo imati više miliona inficiranih, od koji će svaki peti ili šesti biti tako teško bolestan, da će morati biti tretiran u bolnici.

Najmanje 100.000 kreveta su trajno u njemačkim bolnicama na usluzi, ostali se mogu staviti u funkciju pomeranjem operacija i sličnih radnji. Ono što bi mogao da bude problem su respiratorni aparati, koji se često moraju koristiti pri teškim stanjima ljudi inficiranim sa Covid-19. Ovih mašina ima po jedna uz svaki krevet na intenzivnim odeljenjima njemačkih klinika, ukupno oko 28.000. No, na sjeveru Italije se pokazalo da broj pacijenata koji se moraju uključiti na respiratore prevazilazi broj raspoloživih mašina.

Od vremenske krivulje protoka epidemije zavisi i finalni broj žrtava. Pojam letalnost opisuje dio inficiranih, koji zbog virusa umiru. U zavisnosti od dijela sveta i rezultata studija, smrtnost se trenutno kreće između 0.5% i 5%. Ovako velika diferencija je sa jedne strane povezana činjenicom da broj umrlih nije svuda podveden pod kategoriju “žrtve corone”. U zemljama i područijima u kojima se vrši manje testova, laki oblici toka bolesti bivaju nezabilježeni: rezultat je visoki procenat poznatih slučaja smrtnosti. Sa druge strane letalnost pokazuje koliko se dobro zdravstveni sistem brine o pacijentu. I stoga je takođe veoma bitno veoma brzo obuzdati rast cifara novo-zaraženih.

 

Autori: Hanno Charisius, Christian Endt i Patrick Illinger za Sueddeutsche Zeitung (SZ)
Prevod: Mirko Vuletić

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti