Da li će nam ovakvi biti zalasci sunca?

Hoćemo li uskoro u Jadranskom moru vidjeti 70 naftnih platformi? Takvo nešto bi uništilo život ne samo u Jadranu nego i na njegovoj obali. Naime, Komisija za zaštitu okoline Gornjeg doma italijanskog parlamenta usvojila je zaključak kojim se traži ukidanje dijela zakona, usvojenog u avgustu 2012. godine, a kojim se dopuštaju bušenja u Jadranu, na više od 12 milja od obale, zbog traganja za naftom. Istražna bušenja izazvala su negativne reakcije svih italijanskih ekoloških organizacija, ali i ostalih zemalja jadranske regije, ali sa našeg dijela Jadrana nije bilo reakcija. Iako su političari u bivšoj italijanskoj vladi premijera Marija Montija predložili davanje čak 70 koncesija za istražna bušenja jadranskog dna, sada su se izjasnili protiv takve ekološke opasnosti. Tim prije što stručnjaci govore kako nafta, koja se nalazi u jadranskom podmorju, nije dovoljno kvalitetna za eksploataciju.

Vezano: Brojna ekološka i međudržavna pitanja oko najavljene eksplatacije nafte iz našeg mora

Iz Komisije negiraju da je ukidanje vezano uz ideološku borbu, već kažu da su stručnjaci potvrdili opasnost ne samo za more već i za obalu.

– Italijanske i inostrane naftne kompanije imaju interesa za istražna bušenja jer i na tome mogu zaraditi – istakao je potpredsjednik Komisije Aldo Di Biagio.

Ali, za morski ekosistem nije štetna samo eksploatacija nafte već i samo istraživanje dna. Naime, za otkrivanje postojanja podmorskih rezervi ugljovodonika upotrebljava se seizmološki sistem istraživanja, tzv. tehnika air-gun. To je zapravo eksplozija kompresovanog vazduha od koje se stvaraju reflektirani talasi na osnovi kojih se određuje postojanje nalazišta.

Jedinstven zakon

Upravo te eksplozije povezane su s fenomenom nasukavanja morskih sisara. Crpljenje nafte stvara eroziju obale, koja se spušta i mijenja se cijeli sustav. Tehnologije koje se upotrebljavaju ugrožavaju i pitku vodu uz obalu. Sve ovo povećava i opasnost od curenja nafte u more ili ispuštanja štetnih materijala iz postrojenja.

– Jadran je zapravo veliko jezero i sve nesreće jako bi se odrazile i na obalu. Na primjer, izlivanje nafte imalo bi nesagledive posljedice. Italijanska je obala pjeskovita i nafta na njoj ostala bi najmanje sledećih 50 godina. Ali osim prirodne vrijednosti obale, ona je bitna i za stanovnike koji žive od turizma i ribolova. Stoga bi sve države jadranske regije trebale usuglasiti zakone vezane za korištenja Jadrana. Jer, italijanski zakon o istraživanju nafte odnosi se i na nas ako uzrokuje nesrećom. Nafta ne bi išla samo prema jednoj obali – upozorava Di Biagio.

Sad je najbitnije napraviti ozbiljnu analizu svake intervencije i stvarati projekte na osnovi odnosa između troškova i korisnosti. Naime, prostor koji bi bio obuhvaćen učincima naftnih bušotina živi uglavnom od turizma. Ribarenje i kultura ribarenja također je važna aktivnost za obalno stanovništvo. Dakle, trebalo bi usporediti što se dobiva, a što gubi naftnim bušotinama. Takva analiza, kaže naš sugovornik, nije načinjena. Ne zna se kakvo je mišljenje stanovnika koji žive s Jadranom i od Jadrana.

Naftne kompanije, čiji su interesi veliki, glasne su u iznošenju svojih stajališta. Trenutno u Jadranu im devet platformi za crpljenje nafte. Ali, ako zakon o koncesijama bude prihvaćen, niknuće još 70 platformi. To je zastrašujući scenario. Koliko će tada biti cijevi, željeza i raznog materijala u Jadranu... Ako samo pokoja litra neke štetne supstance iscuri slučajno iz neke cijevi, šteta će biti neprocjenjiva.

Oil-Rig-Explosion-in-Gulf-of-Mexico-10.jpg

 nesreća u meksičkom zalivu

Piše: Iz Rima 
Silvije Tomašević  za Večernji list

 

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja