'Detaljno ću vam objasniti kako biznismenima i političarima sređujem escort dame'.

 

'Znam okvirno i cijene, oko 200 do 300 eura na sat, zavisi koji je dio sezone i kakva je ponuda'- kaže zaposleni jednog elitnog hotela negdje na Jadranu.

 

Budite uvjereni da svaki concierge dosta svog radnog vremena provede u potrazi sa suknjama. Hoteli i seks jednostavno idu ruku pod ruku. Osim sa svodnicima, dakle, dobre odnose njegujem i s taksistima, vlasnicima limuzina, turističkih i charter agencija, ali i dilerima, doktorima, striperima. Nikad ne znam ko će biti ključan za rješavanje neke velike scene u koju ću biti upleten- kaže concierg jednog elitnog hotela za Jutarnji.hr.

 

Često se bavim ilegalnim aktivnostima, nagledam se svakakvih perverzija i gadarija. Ne mogu reći da sam malo puta imao moralne nedoumice oko želja i molbi gostiju s kojima sam se susretao.

 

Primjera radi, jedan gost dolazi nekoliko puta godišnje. Jednom s obitelji, drugi put sam. Traži žensko društvo. Tačno znam kako izgleda njegova supruga, sjećam se blijedo i njegove djece, a sada mi taj isti čovjek traži da mu nađem djevojku na jednu noć. Ispočetka sam te stvari radio zaista s gnušanjem, ali sam shvatio da to ne mogu promijeniti, a ni izbjeći. Uostalom, ko sam ja da im sudim?

 

U takvim situacijama lično nikada nisam direktno uključen. Nazovem “pimpa” ili nekoga ko to organizuje i s njim se dogovorim u šiframa, tražim na primjer “vožnju” ili “bogati koktel”. Znam okvirno i cijene, oko 200 do 300 eura na sat, zavisi koji je dio sezone i kakva je ponuda. Ali trudim se biti što je moguće više izvan detalja.

 

Nerijetko dolaze i političari iz samog državnog vrha. Tada se stvari rješavaju puno suptilnije. Hotelski službenici nisu uključeni ni u kakve pregovore i dogovore, ali nam je svejedno svima jasno šta se događa.

 

Stiže političar i njegova svita u jednoj limuzini, a par minuta kasnije limuzina puna djevojaka. Uzimaju sobe na istom katu, vrlo blizu jedna druge, sve je jasno, ali, naravno, službeno im se ne može ući u trag.

 

U situacijama kada se od mene traži izvođenje nekakvih ilegalnih poslova ili barem upletenost u iste, naučio sam da treba znati procijeniti čovjeka.

Ako je gost sumnjiv ili se zna da je prije bio nasilan, da voli raditi ekscese, onda definitivno ne pristajem na takve dogovore.

 

Vrlo je moguće da se dogodi scena i onda ću sam morati gasiti požar. A svašta se tu zna događati, po hotelskim sobama ima i tučnjava i svađa, ubistava i porodičnih obračuna. A i te naše “posebne” gošće znaju biti svakakve. Jednom je jedna prostitutka pokrala gosta, izletjeli su iz sobe goli i zadihani trčali po hodnicima.

 

Cijeli hotel je ukapirao o čemu se tu radilo. A to baš i nisu primjerene situacije za hotel s pet zvjezdica.

Prvi put na najvišem evropskom političkom nivou, u Evropskom parlamentu u Strazburu pomenuto je pitanje preuzimanja školskog jedrenjaka „Jadran“ od strane Hrvatske.

Zastupnik Andrej Plenković, kao član Izaslanstva za odnose sa zemljama jugoistočne Europe, govorio je u zajedničkoj raspravi o izvještajima o napretku Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije prema Evropskoj uniji, te je podržao nastavak proširenja EU-a na BiH, Makedoniju i Crnu Goru. U svom izlaganju Plenković pomenuo je i naš „Jadran“:

- Pozdravljam napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima, a posebno otvaranje poglavlja 23 i 24. Pozivam Crnu Goru da riješi pitanje sukcesije vojne imovine bivše SFRJ, te je potrebno poduzeti korake da se školski vojni jedrenjak „Jadran“, koji se koristio u civilne svrhe, vrati Hrvatskoj - kazao je Plenković pred EU parlamentom.

Plenkovićevo izlaganje pratili su Štefan File, povjerenik Evropske unije za proširenje, Evangelos Venizelos, ministar inostranih poslova Grčke koja je preuzela presjedavanje EU-om, te izvjestitelji Doris Pak, Ričard Hovit i Čarls Tanok.

 

VEZAN TEKST: Predivne boje u sjajnom ambijentu

foto: Stevan Kordić

Sinoć je otvorena sjajna izložba u Pomorskom muzeju Crne Gore posvijećena najsjajnijem dragulju naše mornarice – školskom brodu Jadran.

Povod je bio istovremeno osamdesetogodišnjica uplovljavanja Jadrana u matičnu luku Tivat i 54 godine kotorskog  Fakulteta za pomorstvo.

Otvarajući izložbu kratke govore su održali direktorka muzeja Mileva Pejaković Vujošević,  dekan Fakulteta za pomorstvo prof. dr Danilo Nikolić i sam autor, Stevan Kordić koji je posebno pozdravio članove posade i studente, učesnike ekspedicije i između ostalog izjavio: “Ambiciozan fotograf na brodu veoma je zahtjevan član posade u svakom pogledu. Nadam se da će ova izložba biti bar malo opravdanje za brojne zahtjeve koje sam imao”.

A izložba je takva da niko iz Boke i Budve nema opravdanja da je ne posjeti do 30. novembra. Dužni smo to prvo svojim očima, a zatim i našem Jadranu.

Nećete se pokajati.

Povodom Dana Fakulteta za pomorstvo Kotor i 80. godišnjice školskog broda Jadran organizuje se izložba fotografija poznatog fotografa Stevan Kordića, koja će biti postavljena u Pomorskom muzeju Crne Gore—Kotor, od 19. do 30. novembra 2013. godine.

Izložbu organizuju Fakultet za pomorstvo Kotor, Mornarica Vojske Crne Gore i Pomorski muzej Crne Gore—Kotor. Izložbu čine 20 fotografija velikog formata 100×70 cm zajedno sa pratećim katalogom. Fotografije su nastale tokom Plovidbe 2012 (Kotor—Bigova—Bar—Kumbor—Kotor) i Plovidbe 2013 (Tivat—Barletta—Bari—Kotor) – specijalnog vida praktične obuke studenata Fakulteta za pomorstvo Kotor na š/b Jadran.

Za dvanaest dana počinje regionalna Triglav Jadranska liga, pa smo sumirali šta su tri naša najveća vaterpolo kluba uradili do sada.

Školski brod Jadran slavi svoj osamdeseti rođendan

 

Školski brod naše ratne mornarice Jadran već osamdeset godina plovi Jadranskim, Sredozemnim i njegovim rubnim morima i Atlantskim okeanom. Punih osam decenija se na njemu obučavaju naši pomorci stičući pomorska znanja neophodna za službu na ratnim brodovima.

John Devaney, jedan od krivaca za finansijsku krizu, plovi Jadranom

John Devaney, 2009. godine etiketiran je kao jedna od 25 osoba na svijetu koji su krivi za svjetsku krizu prema časopisu Time. Na webu Timea nalazio se na 18 mjestu, odmah iza Bernieja Madoffa.

 U susjednoj Hrvatskoj se i dalje po forumima mogu vidjeti baneri akcije njihove vlade o zabrani lova na prstace (zakon je kod njih na snazi od 1995te godine), pa stoga i ideja da se malo bolje upoznamo sa zabranjenim školjkama u Jadranu.

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja