Moderatorka večeri je bila Vasilisa Gagović. Mr Milica Radović je govorila stihove iz djela „Luča mikrokozmaˮ. U muzičkom dijelu programa predstavio nam se Vuk Kašćelan, učenik Gimnazije Srednje mješovite škole „Danilo Kišˮ koji je ujedno završio i Školu za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjanˮ u Kotoru. Vuk nam je na klaviru odsvirao djelo Sergeja Rahmanjinova Preludijum u cis molu, opus 3 broj 2, i prezentovao djelo Frederika Šopena, Preludijum u e-molu, opus 28, broj 4.
Učesnici dijaloga su bili:
Milutin Mićović, uvaženi književnik i istaknuti poznavalac crnogorske kulturne scene, koji je svojim analitičkim pisanjem dao veliki doprinos tumačenju Njegoševog djela. Predsjednik je Književnog društva „Njegošˮ i urednik tradicionalne kulturne manifestacije „Dani Njegoševiˮ. Član je Udruženja književnika Crne Gore (UKCG) i Srpske književne zadruge (SKZ). Dobitnik je mnogobrojnih nagrada, od kojih se naročito ističu:
Nagrada „Marko Miljanovˮ, za knjigu Razoreni Grad, 1991.
Nagrada Biblioteke „Njegoš iz Pećiˮ, za knjigu Tako su govorili Crnogorci, 1996.
Priznanje Saveza Pisaca Rusije, 2018.
Međunarodna nagrada „Portile Poezieiˮ Rumunija, 2018.
Nagrada „Miodrag Ćupićˮ, za pjesničku knjigu Dan Noć, 2018.
Orden za podvige u kulturi, Saveza Pisaca Rusije, 2021.
Nagrada „Pečat Hercega Šćepanaˮ, Trg od ćirilice, Herceg Novi, 2021.
Nagrada „Miroslavljevo Jevanđeljeˮ, za knjigu Luča u tami Crne Gore, 2022.
Nagrada „Makarijevo slovoˮ, nagrada za životno djelo, Udruženje književnika Crne Gore, 2023.
Dio govora:
Njegoš je i dan-danas najaktuelniji srpski pjesnik i mislilac. A kako to, i zašto? Zato što se spustio u one dubine čovjekove koje su uvijek iste i uvijek žive.
Ovaj genij je prošao kroz sve bitne protivrečnosti čovjekove, koje se iznova aktiviraju u svakoj generaciji. Potom je sagledao i protivrečnosti svijeta i univerzuma i naroda u kom je živio.
I sve je to izrazio lapidarnim pjesničkim jezikom kroz koga plamsa heraklitovska vatra.
Siniša Jelušić, dugogodišnji dekan i profesor na fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, čiji je naučni rad, uz književnu teoriju, posebno posvećen Njegoševom opusu. Njegovu ekspertizu dodatno potvrđuje i članstvo u Redakcionom odboru za Sabrana djela Petra II P. Njegoša. Direktor je Instituta za jezik i književnost Petar II P. Njegoš pri Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.
Dio govora:
Osnovno pitanje: Kako u vremenu koje je u najvećoj mjeri Duha lišeno, čitati Njegoša?
Ako se kriza ličnosti i društva može povezati sa korjenitom sekularizacijom usmjerenom na vremenski propadljivo i otuda, radikalno suprotstavljeno Njegoševoj neupitnoj afirmaciji Boga/Tvorca; ako se ova sekularizacija (apostasija) pojavljuje u slučajevima kada ljudi gube svoje duhovno utemeljenje/duhovnu dimenziju, ili, ako hoćete, prevashodnu duhovnu orijentaciju; kada se vrijednosti vječnosti (sub specie aeternitatis), zamjenjuju vremenitim i prolaznim - onda sva temeljna pitanja koja postavlja Njegoševa pjesnička metafizika gube na važnosti i bivaju sasvim potisnuta, o čemu zorno svjedoči prevladavajuća duhovna zbilja savremene Crne Gore.