Obrađivač se obavezao da će Plan završiti do 15 maja 2013. godine, ali se posao prilično odužio. U međuvremenu je potpisano više aneksa na osnovni ugovor o produžetku roka izrade, ali pet godina kasnije Plan obalnog područja nije završen ni usvojen.

Pravo iznenađenje predstavlja vijest da će plan PPPNOP biti ponovo izložen sudu javnosti, pogotovo što je javna rasprava koja je održana tokom februara i marta dvije godine ranije, izazvala veliko interesovanje građana primorskih opština. Nijedan planski dokument nije izazavao tako bumu reakciju stručne i laičke javnosti poput navedenog Plana obalnog područja, kojim se uređuje prostor šest primorskih opština i određuje cjelokupni život na Primoiju do 2030. godine. Javne rasprave održane su u svim opštinama odakle su pljuštale negativne reakcije i primjedbe lokalnih uprava, mjesnih zajednica, strukovnih i nevladinih organizacija i pojedinaca koje su stigle na adresu Ministarstva održivog razvoja i turizma. Pristiglo je oko 1.800 primjedbi, sugestija, pitanja na koja nisu dati odgovori. Ili građani nisu bili upoznati sa njima.

Izvještaj sa održane javne rasprave Plana obalnog područja ni dvije godine kasnije nije okačen na sajtu Ministarstva, iako za to postoji zakonska obaveza.

Obrađivač je godinu kasnije, u junu 2017, dostavio Ministarstvu održivog razvoja i turizma gotov Predlog PPPNOP-a, spremanog za usvajanje u Skupštini Crne Gore, do čega iz posve nepoznatih razloga nije došlo.

Da bi se Plan ponovo našao pred građanima mora da se vrati u formu Nacrta, pa se očekuje da Vlada donese takvu odluku na jednoj od narednih sjednica.

Ova gimnastika slična je onoj koju je ministar Pavle Radulović već jednom izveo sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Podsjećamo, tadaje pokušao da staru verziju nacrta ovog zakona sa drugačijim sadržajem i nazivom, na koji su se građani izjašnjavali, kasnije prevede u Predlog posvenovog teksta zakona, koji nije prošao javnu raspravu i da ga na brzinu usvoji. Pod pritiskom stručnjaka, pojedinih institucija i građana, ministar Radulović bio je prinuđen da ispoštuje proceduru, da Predlog zakona vrati u formu Nacrta i uputi na javnu raspravu.

Sada se to ponavlja i sa Planom PPPNOP.

Projektom izrade Plana obalnog područja rukovodi višečlani Savjet kojim predsjedava ministar Radulović. Među predstavnicima nekoliko ministarstava i JP Morsko dobro, članovi Savjeta su i predsjednici primorskih opština. Prvi saziv Savjeta formiranje na osnovu odluke Vlade u septembru 2016. godine, koji je od tada održao samo jednu sjednicu. U međuvremenu je došlo do promjene vlasti u nekoliko primorskih opština, ali je Vlada godinu i po dana odbijala da obavi kadrovske promjene u Savjetu i imenuje predsjednike opština Herceg Novi, Kotor i Budva u ovaj upravljački tim. Tek nakon nekoliko urgencija, od kojih je poslednja upućena preko medija, Vlada je na sjednici od 4. maja ove godine donijela novu Odluku o obrazovanju Savjeta izmijenjenog sastava, koji je svoju drugu sjednicu održao u ponedjeljak 14. maja, kada je i donijeta odluka o vraćanju Plana obalnog područja na javnu raspravu.
Nova verzija Plana stigla je nedavno lokalnim upravama primorskih gradova na ocjenu. Da lije inoviran u skladu sa primjedbama i sugestijama pojedinih institucija i opština, građana i vlasnika zemljišnih parcela u obalnom području, teško je odgonetnuti.

Glavna odlika Plana je da je u pitanju investitorski a ne urbanistički plan, kojim se najvredniji prostor u državi, dragocjene i atraktivne lokacije uz obalu, urbanizuju u skladu sa potrebama investitora.

"Planski koncept je otvoren prema svim rješenjima od strane internacionalnih i lokalnih investitora", navodi se u tekstualnom dijelu Plana, poput poziva koji se šalje na sve strane svijeta. Ističe se da se Plan sprovodi sa državnog nivoa, čime se lokalnim upravama uskraćuju prava da odlučuju o planiranju i izgradnji na teritoriji kojom upravljaju. U igri su velike, neizgrađene lokacije poput Buljarice, Jaza, Valdanosa, Ade Bojane, dijela Bokokotorskog zaliva, pa čak i lokaliteta unutar zaštićenih cjelina UNESCO-a, na kojima je predviđeno oko 1.000 kreveta. Planirana je urbanizacija oko 220 hektara zemljišta u Kotoru za gradnju oko 6.000 turističkih kreveta, na primjer. Dok se u Budvi urbanizira oko 400 hektara opštinske površine za oko 22.000 novih ležajeva.

U Planu koji će se naći pred građanima ovih brojki više nema, izostali su zadati kapaciteti po turističkim zonama. Nestale su one uznemirujuće brojke o broju turističkih kreveta po pojedinim lokacijama. Tako je na ulcinjskoj Solani bila predviđena gradnja turističkih objekata sa oko 1.500 kreveta. Solana se u tekstu Predloga plana više ne pominje među ključnim investicijama u Ulcinju, osim kao ,,eko resort zaštita ptica... u okviru lokalnog turističkog lanca vrijednosti. Da li se odustalo od gradnje na prostoru Solane, tek će se znati.

Nema podataka o dozvoljenim kapacitetima na plaži Jaz, u Miločeru, Svetom Stefanu, Lučicama, Buljarici. Iako je lokalitet Buljarice u fokusu Plana kao visokokvalitetna destinacija mješovite namjene.

Ali je zato potvrđena namjera i urbanizacije budvanskog ostrva  Sv.Nikola, na kome je planirana izgradnja turističkih objekata sa 500 kreveta. Ili 250 kreveta manje nego što je bilo predviđeno.

Čitava površina zelenilom obraslog ostrva, zvanog Skolj, označena je kao turistička zona na kojoj će se građevinska područja odrediti na detaljnom planskom nivou. U skladu sa potrebama vlasnika, počasnog građanina Crne Gore, bivšeg premijera Tajlanda, Taksina Sinavatre.

Kao prioritetne razvojne zone označena su tri ostrva na rivijeri, Ada Bojana, ostrvo Sv. Nikola i ostrvo Sv. Marko kod Tivta. Ni ovi prirodni dragulji neće biti pošteđeni nadiruće urbanizacije.

Angažovane su i brojne vojne lokacije za turistički razvoj ria inicijativu Ministarstva odbrane, navodi se u tekstu Plana. Ovaj podatak pokazuje koliko je atraktivnih lokacija na Crnogorskom primorju u posjedu vojske. Samo na teritoriji opštine Herceg Novi 14 vojnih lokacija postaće turistički kompleksi, četiri u Tivtu, dvije u Budvi i po tri u Baru i Ulcinju.

Čitav priobalni pojas označen je jarkom pink bojom, kao turistička zona sa uvedenim linijama odmaka od obale. Izdvojena je zona užeg obalnog pojasa širine 1000 metara od obale namijenjena turizmu, u kojem je zabranjena gradnja stanova za tržište. Uspostavljena je i linija 100 metara udaljenosti gradnje od obale kao pokušaj poštovanja međunarodnih konvencija, posebno Barselonske konvencije o zaštiti obale. Međutim Plan predviđa desetak scenarija za "adaptaciju odmaka", što je sinonim za izbjegavanje ove zabrane. Povlašćeni investitori i dalje će imati pristup ovoj zoni u kojoj je dozvoljena gradnja objekata od javnog interesa, hotela i drugih objekata javne namjene.

Široka linija u pink boji, povučena duž crnogorske obale, na planskim skicama i grafičkim kartama liči na rezervaciju prostora za odabrane kojim će se raspolagati najednom mjestu, u centru odlučivanja u Podgorici.

Branka PLAMENAC za MONITOR  foto: Ivan Čučuk