"Mreža SOS za Montenegro" poziva građane i organizacije civilnog društva (OCD) da se pridruže protestnom maršu protiv istraživanja nafte i gasa iz crnogorskog podmorja koji uključuje prolazak kroz sve primorske gradove u potezu od 145 kilometara i trajanju od četiri dana.

Mogući pronalazak nafte na crnogorskoj obali biće obavljen narednih godina, a naftne bušotine biće montirane na 20 kilometara od obale.

"Finansijske obaveze naftnih kompanija su iste za sve pa je akcenat vrednovanja ponuda stavljen na tehnički dio, odnosno način na koji će naftne kompanije raspolagati crnogorskim ugljovodoničnim resursom ako bude otkriven", kaže ministar ekonomije Vladimir Kavarić.

Tvrdi da će se prilikom istraživanja nafte i gasa implementirati najbolja zakonska rješenja i najbolja praksa koja garantuju maksimalnu zaštitu životne sredine.

“Ako se potvrde pretpostavke iz prvog tenderskog procesa, prvo bušenje možemo očekivati na lokaciji koja je od obale udaljena i više od 20 kilometara”, rekao je Kavarić u intervjuu za Portal Analitika.

On očekuje da će u narednim nedjeljama, Vlada sa naftnim kompanijama imati spremne nacrte ugovora za istraživanje nafte.

“Želimo da budemo sigurni da će izbor kompanija, podjela teritorije, izbor obaveznog radnog programa, obezbijediti kvalitetan način valorizovanja ugljovodoničnog potencijala podmorja Crne Gore. Očekujemo da ćemo u narednim nedjeljama imati nacrte ugovora što, međutim, ne zavisi isključivo od volje Vlade”, rekao je Kavarić.

Izvor: Bankar.me

Blog Gorana Rihelja za večernji.hr:

Otvaram referendumsko pitanje : Jeste li za za bušenje Jadrana radi vađenja nafte - DA ili NE ?

Prije nego odlučno odmah odgovorite, stanite na sekundu i pitajte se što ustvari znate na tu temu? Da li ste dovoljno informisani? Da li se ta kompleksna tema svodi na jednostavno pitanje i odgovor sa da ili ne.

Norveški najveći fond, a kojeg prate i drugi, otkazuje investicije koje su rizične po klimatske promjene kao i zaštitu okoliša, naročito nafne bušotine.

Britanski The Guardian posvetio je veliku temu istraživanju ugljikovodika u Jadranu. Hrvatska, najnovija članica Europske unije, prošle je godine otvorila prvo natjecanje za istraživanje nafte i plina u Jadranu. To je početak procesa za koji se nada da će u pet godina donijeti investicije od 2,5 milijarde dolara privredi koje je jedva raslo od 2008. godine. Međutim, sve je više protivnika istraživanju Jadrana u, kako The Guardian piše, jednoj od najboljih evropskih destinacija
Pristalice kažu kako bi nafta i plin u Jadranu mogli smanjiti zavisnost Evrope o ruskom uvozu energije. Protivnici ipak upozoravaju da će istraživanje nanijeti štetu turizmu i da može imati ozbiljne posljedice za okoliš. Pod rastućim pritiskom, premijer Hrvatske Zoran Milanović predložio je referendum o istraživanju ugljikovodika u Jadranu.

„Montenegro oil beauty“, „More nije privatna prćija“, „Ne damo Jadran za privatnu eksploataciju“, „Ne bušenju Jadrana“, samo su neke od poruka učesnika današnje protesta, koje su organizovale nevladine organizacije protiv najavljenih istraživanja nafte i gasa u jadranskom podmorju.

"Mislim da je krajnje vrijeme da se uključim u politiku" - izjavio je za portal Budi.In. Oliver Dragojević i obrazložio zbog čega bi mogao postati, po prvi put u životu, politički aktivan.

"Ako zaista bude izvjesno da će se kopati bušotine nafte u Jadranskom moru, ja ću se početi aktivno baviti politikom i sve ću napraviti da to spriječim!

U Budvi 10.03.2015. ispred hotela Splendid, gdje se održava samit o nafti i gasu, će se organizovati protest protiv planiranih aktivnosti na bušenju Jadrana za potrebe istraživanja. Protest organizuje NVO Green Home, a pridružiće i poznati muzičar Rambo Amadeus koji je već neko vrijeme angažovan u borbi protiv bušenja Jadrana.

I drugi poznati su podržali protest preko društvenih mreža.

Zbog rizika od havarija koje bi, osim na okoliš, mogle pogubno utjecati na turizam, naftni stručnjaci Davor Štern i Ivan Čermak zalažu se da se iz Jadrana vadi plin, ali ne i nafta.

"Havarije se događaju, mogu se dogoditi i na našem dijelu mora. Potrebno je dobro izračunati koliko bi koristi imali od vađenja nafte, a koliko bi nam to moglo donijeti štete. Problem je u tome što bi nafta, ako bi došlo do erupcije, s juga Jadrana išla prema sjeveru, prema Istri. Nitko ne može tvrditi da će se to dogoditi, ali potencijalna havarija se ne može ni isključiti iz cijele priče", rekao je za Hinu Štern, dugogodišnji generalni direktor Ine i bivši ministar privrede Hrvatske.