Print this page

Kulturna baština memorijalnog karaktera

 

U susret obilježavanju značajnog jubileja – 100 godina od kraja Prvog svjetskog rata (1918–2018), u Spomen domu „Crvena komuna“održan je program posvećen kulturnoj baštini memorijalnog karaktera na teritoriji budvanske opštine.


Program je realizovao Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Budva, uz podršku JU Muzeji i galerije Budve, a sufinansiran Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2017. godinu Ministarstva kulture Crne Gore. U pitanju je bio prvi dio multidisciplinarnog projekta o spomen-obilježjima koja postoje na prostoru Budve, Maina, Pobora, Brajića i Paštrovića, koji su činili dokumentarna izložba fotografija i naučni skup po pozivu, dok se drugi dio odnosi na izradu stručne monografije o istoj tematici.


U galerijskom prostoru Spomen domu „Crvena komuna“ posjetioci su imali priliku da prisustvuju svečanom otvaranju izložbe dokumentarnih fotografija „Spomen-obilježja na teritoriji budvanske opštine“, koju su koncipirali Dušan Medin, dipl. arheolog i master menadžer u kulturi (JU Muzeji i galerije Budve), Dobrila Vlahović, dipl. konzervatorka-restauratorka (Ministarstvo kulture Crne Gore – Direktorat za kulturnu baštinu) i Vesna Gigović, dipl. ekonomistkinja (Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Budva), koji su ujedno i autori stručne monografije, koja je u pripremi. Izložbenu postavku čini 15 panoa dimenzija 70 x 100 cm, od kojih svaki prikazuje po nekoliko reprodukcija spomen-obilježja evidentiranih duž teritorije naše opštine. Za dizajn i tehničko uredništvo izložbe i pratećeg materijala bio je zadužen Goran Pajović, dipl. arheolog (Narodni muzej Crne Gore). Izložbu prati bogato ilustrovani katalog, a ista se može pogledati do 15. februara 2018. godine.


Brojnim posjetiocima – među kojima su bili i predsjednik Skupštine Opštine Budva, Đorđije Vujović, sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Budva, Đorđije Pribilović, predstavnici UBNOR-a i antifašista Budve, mnogi mještani i gosti sa strane – na početku programa obratila se mr Milica Stanić Radonjić, poslovni sekretar JU Muzeji i galerije Budve. Stanić Radonjić je upoznala prisutne sa konceptom projekta i dodala da su autori ovom izložbom željeli da izraze duboku zahvalnost značajnim ličnostima ovog kraja za njihove uspjehe u različitim oblastima djelovanja, izvojevane pobjede nad okupatorom i živote date za čast i slobodu svoje otadžbine u raznim borbama u prošlosti. Dodala je i da su se autori, prilikom selektovanja građe za izložbu, rukovodili aktuelnim Zakonom o spomen-obilježjima iz 2008. godine.
Izložbu je otvorio istoričar mr Miloš Vukanović, pomoćnik direktora Narodnog muzeja Crne Gore, koji je tom prilikom podsjetio na istorijat podizanja spomen-obilježja na našem i na širem prostoru Balkana, posebno se osvrnuvši na razvoj ove prakse kroz početak XX vijek u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i u njegovoj drugoj polovini u SFRJ, od kada i potiče najveći dio baštine ove vrste. Vukanović je naglasio i da današnje društvo ne treba da ruši i da uklanja stara spomen-obilježja, već da prevashodno treba da o njima govori, kako bi razumjelo motive i kontekst njihovog podizanja.


U nastvakvu programa, od 17.30 časova, u muzej-sobi „Crvene komune“, otpočeo je sa radom manji naučni skup posvećen istoj tematici, na kom su saopštenja predstavili akademik Zoran Lakić, Dobrila Vlahović, Vesna Gigović i Dušan Medin, dok je moderator skupa biti Goran Pajović. Dr Miroslav Luketić, istoričar iz Budve, usljed zdravstvenih problema, nije bio u prilici da se odazove pozivu, ali je prethodno dostavio kraći rezime koji je na skupu pročitan, o mogućnostima bolje valorizacije kulturne baštine na prostoru Starog grada Budve i mnogobrojnog kulturnog nasljeđa koje tamo postoji, a nedovoljno je poznato, označeno i iskoriščeno u kulturne, turističke i druge namjene.
Ugledni crnogorski istoričar, prof. dr Zoran Lakić, akademik CANU, održao je uvodno, sveobuhvatno i inspirativno predavanje „Podizanje spomen-obilježja, njihovo održavanje, prezentacija i funkcija“, koje je pobudilo je posebno interesovanje pristunih. S obzirom na to da je akademik Lakić učestvovao u izradi ranijih normativnih akata koji su regulisali datu oblast, kao i da se ovom tematikom aktivno bavi duži niz godina, njegovo izlaganje bilo je usmjereno kako na primjere iz sopstvenog istraživačkog i naučnog iskustva, tako i na državne pravno-administrativne okvire postavljanja i održavanja spomen-obilježja. Posebno se osvrnuo na značaj ovakvih skupova tokom kojih stručna i naučna zajednica, uz učešće šire javnosti, imaju mogućnost da predstave dosadašnja i nova saznanja o spomen-obilježjima, s obzirom na to da je u pitanju oblast nedovoljno naučno istražena.
Dobrila Vlahović, samostalna savjetnica za nepokretnu kulturnu baštinu Diretkorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture Crne Gore, imala je predavanje „Spomen-obilježja: značajan segment crnogorske kulturne baštine“, detaljno se osvrnuvši na aktuelne zakone koji regulišu oblast spomen-obilježja i spomen-obilježja sa statsom kulturno dobro (Zakon o spomen-obilježjima, 2008. i Zakon o zaštiti kulturnih dobara, 2010), kao i na ulogu nadležnih nacionalnih i lokalnih institucija u domenu podizanja i zaštite ove kulturne baštine. Takođe, govorila je i o godišnjim programima zaštite i očuvanja kulturnih dobara – jednom od modela finansiranja projekata kulture i kulturne baštine koje Ministarstvo kulture u kontinuitetu sprovodi od 2012. godine, u cilju poboljšanja stanja i valorizacije kulturne baštine Crne Gore. Vlahović je kroz konkretne primjere podrške Ministarstva kulture ukazala na niz realizovanih projekata konzervacije, restauracije i sanacije spomen-obilježja na teritoriji Budve i naše zemlje.
Vesna Gigović, savjetnica u Sekretarijatu za društvene djelatnosti Opštine Budva, donedavno angažovana na poslovima iz kulture u okvitru ovog sektora, predstavila je dosadašnji angažman Opštine na izradi Registra spomen-obilježja na teritoriji Budve, s obzirom na to da se o kulturnoj baštini memorijalnog karaktera koja nema status kulturno dobro na lokalnom nivou stara resorni organ lokalne samouprave. Gigović je ukazala na propisane korake koje je neophodno preduzeti u cilju adekvatnog podizanja spomen-obilježja i upisivanja u opštinski Registar, dodajući da je do sada na teritoriji budvanske opštine evidentirano i registrovano oko 50 spomen-obilježja i spomen-obilježja sa statusom kulturno dobro, kao i da je u pitanju posao koji je konstantno u procesu, a ne zaokružen i završen rad.


Dušan Medin (JU Muzeji i galerije Budve), koordinator cijelog projekta, predstavio se izlaganjem „Neka zapažanja o spomen-obilježjima na teritoriji opštine Budva“, i uputio zahvalnost sufinansijeru Ministarstvu kulture i realizatoru Sekretarijatu za društvene djelatnosi, na ukazanom povjerenju da koordinira ovim projektom. Podsjetio je i da je glavne ciljeve projekta: da se afirmiše kultura sjećanja o lokalnoj i nacionalnoj prošlosti, da se javnost, putem dokumentarno predstavljenog materijala, podsjeti na brojnu kulturnu baštinu memorijalnog karaktera Budve i okoline koja je posvećena različitim događajima i ličnostima, od XIX vijeka naovamo, potom da se ukaže na aktuelno stanje i ugroženost pojedinih spomen-obilježja, te da se zajednica podstakne na odgovorniji odnos prema svom kulturnom nasljeđu uopšte. Kroz prateću prezentaciju osvrnuo se na nekoliko manje poznatih spomen-obilježja u Budvi i Paštrovićima, podignutim do početka Drugog svjetskog rata.
Iako su ovim projektom obuhvaćeni samo segmenti ove široke tematike, može se zaključiti da je jučerašnji skup bio prilično informativan i da je protekao uspješno, pobudivši pažnju stručne i šire javnosti koja je aktivno učestvovala u završnoj polučasovnoj diskusiji i u neformalnom druženju koje je zatim uslijedilo na pratećem koktelu.

PODIJELI

Tagged under