Knežević se ipak upisao kao vlasnik spornog sajamskog zemljišta

Savjet za privatizaciju je usvojio mišljenje da je u postupku privatizacije Jadranskog sajma iz 1998. godine plaćena tržišna naknada za 20.971 kvadrat zemljišta, navedeno je u dokumentaciji koja je juče objavljena sa sajtu Savjeta za privatizaciju, a odnosi se na sjednicu od 21. septembra ove godine.

Samo ovo mišljenje, nedostajalo je da bi se Jadranski sajam, u većinskom vlasništvu Duška Kneževića, upisao kao vlasnik ovog zemljišta, a ne kao korisnik što je bio do sada.

 

Kneževićeva firma Jupex mix je 1999. godine od državnih fondova kupila 76 odsto akcija Jadranskog sajma za šest miliona tadašnjih njemačkih maraka.

 

Preduzeće je u tom trenutku bilo korisnik ovog državnog zemljišta, koje je ranijom eksproprijacijom uzeto od vlasnika i za koje traje postupak restitucije. Bivše društveno preduzeće OUR za priređivanje sajmova je sa Opštinom Budva 1975. godine potpisalo ugovor o kupovini pet sajamskih hala i ustupanju zemljišta na trajno korišćenje uz naknadu.

 

Budvanski katastar je u aprilu ove godine odbio zahtjev Jadranskog sajma da se upiše kao vlasnik nad ovim zemljištem jer nije imao odluku Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, na čijem čelu je premijer Milo Đukanović, da je u u postupku privatizacije za tu nepokretnost plaćena tržišna naknada.

 

Ova odluka Savjeta omogućiće Kneževiću, koji sada preko Atlas banke i Altas mont fonda kontroliše više od 90 odsto akcija Sajma, da se nakon 16 godina upiše kao vlasnik vrijednog zemljišta na samoj Slovenskoj plaži, ali i da legalizuje sadašnje stanje.

 

Vijesti su ranije pisale da je nekoliko firmi povezanih sa Kneževićem, registrovanih u Crnoj Gori i na Kipru, na osnovu ovog zemljišta uzelo kredite od oko 40 miliona eura u poslovnicama Pireus banke u Londonu i Atini.

 

Jadranski sajam je ovu do sada državnu imovinu unio, u preduzeće Expo invest, a potom ga je prenio na Expo Hotel partner i prodao povezanom preduzeću na Kipru, koje je nakon toga promijenilo ime i sjedište.

 

Do sada je sporno bilo i da li se, prema tadašnjim propisima, ovo zemljište, koje je imalo status gradskog građevinskog, moglo ući u dioničarski kapital prilikom transformacije kapitala firme Jadranski sajam 1994, godine. U vrijeme transformacije bivšeg društvenog preduzeća u dioničarsko društvo1994. i privatizacije 1999. godine, predsjednik Upravnog  odbora Jadranskog sajma bio je Svetozar Marović, sada predsjednik političkog savjeta DPS-a.

 

Postupak restitucije kojeg je za ovu lokaciju pokrenulo više budvanskih porodica odugovlači se već deceniju. 

 

Izvor: Vijesti.me

 

Vezano: 

Katastar odbio uknjižbu Atlasa na sajamsko zemljište

Krah Jadranskog sajma

Zemlja Jadranskog sajma pod restitucijom, a dozvola za gradnju u najavi

 

 

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti