U periodu od 7. jula, publici će biti predstavljena djela Fila Filipovića, Voja Stanića, Dada Đurića, koji su obilježili kako crnogorsku likovnu scenu, tako i svjetsku likovnu scenu 20. vijeka. Pored njih i djela Ratka Odalovića, koji obilježava noviji period, ali se priključuje zemljacima.

Galerista Gajo Vojvodić ističe da je ovaj fond slika najbolji prezenter crnogorskog likovno-umjetničko - genijalnog stvaralaštva, vrijedan izraza poštovanja, divljenja, a uz sve i uživanja.

"Dado, Filo, Vojo i Ratko su odabir koji apsolutno može ponijeti i prenijeti svu jačinu jedne čitave epohe razvoja savremene likovne umjetnosti u Crnoj Gori.  Dado, koji je u Francuskoj živio i stvarao i svoju genijalnost crpio iz nevidljive niti vezanosti za svoju Crnu Goru, u kojoj je po zelji dopremljen na vječni počinak. Filo koji je ponikao u stvaranju pod uticajem Mila Milunovića i Petra Lubarde, umjetnik nesvakidašnjeg dara i najdosljedniji predstavnik apstraktne slikarske poetike sa svojim fascinantnim ostvarenjima. Vojo, koji je ostao vjeran svom Herceg Novom, u čijim se djelima spaja realno i irealno, u kojima poput vizionara upliće fantastiku, sa savršenim poznavanjem i razumijevanjem ljudskih slabosti, a sve kroz obične, “male” ljude i priča svakodnevne životne priče koje sakuplja kao posmatrač sa prozora svoga ateljea uz hercegnovski Škver. Ratko, najmlađi među njima, vezan za Crnu Goru, ali i za kosmos. Iz nereda stvara red, koji ima viziju čovječnosti, koji vjeruje u humanost i u okretanje čovjeka čovjeku, povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost, u čitavom univerzumu. Ratkovo slikarstvo je originalno i prepoznatljivo. Njegove slike su zagonetke i nije ih moguće razriješiti. Na njima dominira čovjek, danas bespomoćan i otuđen, te njegovo nastojanje i borba za opstanak i za preživljavanje. I Ratko ipak ostvaruje nešto posebno, nešto iz čega se čuje dječji glas, čist, nedirnut sa mirisom čednosti i beskrajne sreće“, istakla je etnolog Dragana Lalošević.