Jeste li razmišljali da li su vaši gosti spremni sljedeće godine platiti višu cijenu za istu kategoriju sobe, ali s boljim krevetom, i udobnijim madracem?

Nedavno sam na jednom dvodnevnom putu odsjeo u sobi, u krevetu jer sam bio preumoran od svih obaveza na poslu i samog putovanja. Mali porodični hotel u Splitu toliko mi se dopao, ponajprije radi izuzetno udobnog kreveta i jastuka da i sada razmišljam da ponovo odem na vikend do Splita, upravo u taj mali hotel, da se barem dobro naspavam i odmorim.

Bez obzira koliko vaš hotel ili apartman bio luksuzno opremljen ili nudi puno sitnica i detalja, ipak je najluksuzniji proizvod koji možete ponuditi vašim gostima odličan krevet na kojem će se dobro odmoriti.

Prema istraživanju Gallupa od januara 2014. godine koje je u Americi sprovedeno na više od 13.500 ispitanika – više od polovine ispitanih koji odsjedaju u hotelima više kategorije spremni su doplatiti cijenu sobe radi kvalitetnijeg madraca.

Kada razmišljate o povećanju prodaje i prihoda ili o samom kvalitetu usluge vašeg hotela ili apartmana, često pomišljate na sve one male stvari koje vidite oko sebe, ali i na velike projekte koje će promijeniti (vaš) svijet. U cijeloj priči o kvalitetu smještaja mnogi nesvjesno previde ono osnovno. Smještaj, ležaj, krevet… madrac. Probajte sami odspavati na madracu u vašem hotelu, vidite koliko je uistinu udoban. Zapitajte se da li promijeniti madrac u sobi u kojoj su bili gosti za koje ste sigurni da će se vratiti i sljedeće godine.

Hotelski lanci u Evropi ne da samo mijenjaju madrace svakih nekoliko godina (u prosjeku je to od 3 do 5 godina), već su u velikom broju slučajeva upravo madraci investicija o kojoj se najviše pregovara s dobavljačima i s kupcima – agencijama. Hespo kao dio velike svjetske grupacije Hilding Anders koja je opremala najveći broj visokokategoriziranih hotela u Evropi, u proteklih je pet godina isporučio madrace za hotele visoke kategorije u količini većoj nego ikada prije. Prema najavama za 2016. godinu i u Hrvatskoj je ovaj trend osvojio vlasnike hotela koji dižu kvalitet i bilježe bolju prodaju. Razmislimo, ista soba ali novi krevet, udobniji, finiji. Zar to ne vrijedi 10 posto ili više na vašu cijenu sobe?

Izvor: http://turizaminfo.hr

Svaki hotel ima svoja pravila, kada je riječ o kasnom čekautu. Neki hoteli će dozvoliti gostima da malo zakasne, ukoliko samo pitaju zaposlene na recepciji da li bi to bilo izvodljivo, dok će drugi naplatiti čak i najmanje kašnjenje.

Sajt za rezervaciju smještaja Hotels.com sproveo je istraživanje koje je pokazalo da od svih sadržaja i usluga u hotelu, gosti najviše cijene besplatan Wi-Fi. Ne samo da je najtraženiji, nego bi turisti radije uživali u pogodnostima interneta nego u doručku čija je cijena uključena u cijenu boravka.

Kao dio svoje turističke kampanje, australijski TO je odlučila da iskoristi svijetski selfi trend na prilično orginalan način. Super izgleda, a način na koji radi je kreativan i jednostavan.

Gej posjetioci doprinose sa oko 6,3 milijarde španskoj ekonomiji, prema izvještaju LGBT Capital od prošlog mjeseca, čime je prestignuta Francuska kao gej top destinacija. Gej turisti troše oko 30 procenata više od običnih turista, prema analizama španske vlade, što podržava turističku ekonomiju koja zapošljava oko 12 procenata svih radnika u Španiji.


Iako zemlje kao što su Francuska i Velika Britanija ističu jednaka prava i promovišu sebe kao gej – frendli zemlje, kako bi privukli što više tih turista, Španija prednjači. Čak i konzervativno vođstvo u Madridu prihvata ovaj fenomen.

Španija je 2005 postala treća zemlja u Evropi koja je legalizovala gej brak, poslije Belgije i Holandije, uprkos velikom protivljenju rimokatoličke crkve koja ima izuzetan uticaj. To je definisalo Španiju kao destinaciju gdje se gosti mogu osjećati slobodno po pitanju svoje seksualne orijentacije, na način na koji ponekad ne mogu u zemljama odakle dolaze.

Svakog Avgusta Barselona je domaćin najvećeg evropskog gej festivala koji privuče 71.000 posjetilaca. Tokom te dvije nedelje, koliko festival traje, Barselona je oblijepljena posterima muških modela koji reklamiraju žurke ili plažne barove koje ciljaju gej goste.

Počev od karte koja se prodaje po cijeni od 360 eura, ovaj festival pravi godišnje oko 150 miliona eura prihoda lokalnoj ekonomiji. Ove godine će se proširita na Ibicu, a od sledeće i na Kanarska ostrva.

Gosti festivala, pune i lokalne barove, teretane, čak se i taksi preduzeća utrkuju da bi privukla više gostiju u tom periodu.

U Madridu se početkom ljeta pravi parada, za koju se ocijenjuje da donese oko 120 miliona glavnom gradu.

Takve inicijative su anpravile da je Španija pretekla Francusku koja godišnje prihoduje nešto ispod 6 milijardi eura od gej turizma.

Prihodi su promijenili i konzervativni vrh, tako da je sadašnja gradonačelnica Madrida okačila duginu zastavu na zgradu opštine, pošto je dobila gradske izbore, u maju ove godine, iako je njen bliski kolega iz parlamenta vodio proteste od 100,000 ljudi protiv legalizacije gej brakova 2005 godine.

Ovo je visokoprofitno turističko tržište, koje nije vezano za školske raspuste, a i generalno je više sklono vanpansionskoj potrošnji“ ističu iz Gay European Tourism Association koja sarađuje sa preko 4000 evropskih hotela. „Lako je napuniti hotele u Barseloni tokom ljeta, ono što pravi razliku je što gej turisti putuju preko cijele godine, i to dovodi do toga da cash flow neprestano teče.“

VEZANO: Barselona je upravo objavila rat AirBnBu

                  

Kako je danas svakom iznajmljivaču lakše nego ikada oglasiti vlastiti smještaj na mnogim web katalozima, specijalizovanim pretraživačima smještaja i putem agencija postoji velika šansa da s vremenom cijene oglašenih smještaja neće biti usklađene. 

 

Ima li takva praksa prednosti ili iznajmljivači s njom nesvjesno podstiču negodovanje njihovih gostiju? 

 

Svaka agencija, portal ali i iznajmljivač lično ima vlastite uslove saradnje te u dogovaranju poslovanja zbog tih uslova saradnje cijene jednog smještaja mogu više ili manje varirati od stranice do stranice, ili agencije do agencije. 

 

Tako agencije po pravilu imaju istu ili višu cijenu smještaja od one koja je oglašena kod iznajmljivača, dok neke druge agencije i stranice mogu imati i drastično nižu cijenu od standardne u dogovoru s iznajmljivačem. 

 

Tu je naravno neizostavno napomenuti i razne Last Minute ponude iznajmljivača koji se mogu promovisati kroz skoro svaki online i offline oglašivački medij. 

 

Čak kada iznajmljivač ažurno prati i mijenja cijene na svim stranicama gdje je oglašen može doći do problema. Postoji naime mogućnost da na nekim stranicama s kojima nije imao pozitivnu poslovnu saradnju, a zaboravio je ukloniti oglas s nje, bude i dalje oglašen po starim cijenama koje mogu značajno odskakati od trenutnih. Gosta kada na njih naiđe ne zanima vaš odnos s tom stranicom/agencijom već isključivo cijena koju je vidio i po kojoj želi ljetovati kod vas. 

 

Odgovor na to pitanje najbolje znaju agencije s kojima poslujete i koje će vas oglašavati pod šiframa da sakriju vaš identitet ne bi li gost slučajno išao upoređivati agencijsku cijenu s vašom direktnom ponudom. Takođe kvalitetnije agencije će vas zamoliti i poslati vam vlastite cjenovnike za koje mole iznajmljivače da ih postave u smještaj prije i za vrijeme boravka njihovih gostiju. 

 

Agencija s razlogom ne želi da gost sazna da je kontaktirajući iznajmljivača on mogao jeftinije/skuplje ljetovati, ili da se stvori nezadovoljstvo gosta kada dođe, a prvu stvar koju vidi na zidu je cijena drugačija od one koju je upravo platio na ruke iznajmljivača. U takvim slučajevima neće samo agencija izgubiti gosta, već će i sam iznajmljivač morati računati na negodovanje i opravdavanje gostu koji se našao u takvoj situaciji. 

 

Uz to, gosti danas aktivno provjeravaju smještaj prije nego odluče u njemu ljetovati. Budite uvjereni da svaki gosti traži vaše oglase kod svih oglašivača gdje se promovišete. Hoće li svi biti zadovoljni što su morali trošiti vrijeme i tražiti vašu najpovoljniju ponudu između njih nekoliko za isti smještaj, i hoće li im biti bitno saznanje da nudite različite cijene za istu uslugu na svakoj od navedenih stranica? 

 

Od novih i agencijskih gostiju jedino su još važniji vaši trenutni gosti i potvrđene rezervacije, a na njih razlike u cijenama mogu najviše utjecati. Ako nudite 2 ili 3 jednaka apartmana, od kojih ste jedan iznajmili za 1000 kn 7 dana, a drugi je ostao prazan. Ako u toj situaciji odlučite ponuditi akcijski popust na prazan apartman što mislite što će se desiti kada taj popust vidi gost koji je već platio punu cijenu za takav smještaj i za isti period? 

 

Ako imate više jednakih smještajnih jedinica pazite da nižim akcijskim cijenama ne rušite cijenu postojećih rezervacija. Možda će vam se više isplatiti ostaviti jedan apartman prazan za određeni termin nego da postojeći gosti odluče da i oni onda imaju pravo na tu manju cijenu. 

 

Držanjem fiksnog cjenovnika prema svima je najlakši način da izbjegnete većinu navedenih problema. A na takav cjenovnik je potrebno onda odrediti fiksan popust za agencije kako njihove cijene ne bi prelazile vaše niti u pozitivnom niti u negativnom smjeru. Tada ako i zaboravite na koju stranicu ili agenciju, a cijene ne mijenjate svake sezone možete biti sigurni da čak i neki stariji “iskopani” oglas neće spustiti vašu trenutnu i realnu cijenu smještaja. 

 

Drugi način rješavanja ovog problema je kroz micanje cijena smještaja s web stranica. Takav potez iznajmljivača gosti uglavnom ne vole, ali već smo pisali o tome i pokazali da može imati i dobre efekte. Pogotovo ako se radi o cjenovno manje konkurentskom smještaju. 

 

Bez obzira oglašavate li se samo na njih nekoliko ili možda desetak različitih stranica, bitno im je svima posvetiti jednako vrijeme za ažuriranje oglasa ako se određeni dio, poput cijene, promijenio. Nije bitno imate li upita preko nje ili ne, ako je online morate voditi brigu o tom oglasu jer će vam se putem tog oglasa možda netko i javiti. Ne ove godine, možda ne niti sljedeće ali jednom hoće i zašto se onda dovoditi u probleme ignoriranjem oglasa i ostavljanjem starih cijena? Radije ga tada uklonite s te stranice i budite bez brige. 

 

I naravno potrebno je paziti kako oglašavati akcijske popuste i Last Minute popuste

 

Kod akcijskih popusta jako je bitno da su naglašeni razlozi takvog popusta (kraći termin ljetovanja, iznenadna otkazivanja, popust uz plaćenu neku dodatnu uslugu, i sl.). Samo u takvim slučajevima i dobro prezentiranom popustu iznajmljivač se može opravdati starom gostu zašto je nekom drugom gostu dao bolju cijenu od njegove. I ne zaboravite naglasiti da se radi o jednokratnim popustima. Jer u pravilu gost koji nešto plati po nižoj cijeni, teško da će isto platiti i drugi puta po višoj cijeni. Pogotovo ako mu nije bilo jasno naznačeno da se radi o jednokratnom popustu. 

 

Srećan gost je gost koji smatra da je dobio najpovoljniju ponudu od svog iznajmljivača, a da to bude i stvarnost iznajmljivač ne mora spuštati vrijednost vlastite ponude već taj efekt može postići ažurnim praćenjem i kontrolisanjem prezentovanih cijena kroz sve prodajne kanale koje koristi. 

 

Izvor: Darko Kontin/iznajmljivači.com

 

 

 

Mini-bar u hotelskoj sobi pojavio se još 1974. godine i brzo je postao nešto što je neophodno imati. Ipak, gosti u hotelima širom svijeta počeli su manje da ga koriste, pa je njegovo prisustvo u sobi dovedeno u pitanje.

Posjedovati hotel i unijeti u njega dušu i dio prijatne atmosfere su dvije različite stvari. Gosti koji borave u Vašem hotelu trebalo bi istovremeno da se osjećaju i kao posjetioci i kao dio porodice. Velika je umjetnost omogućiti svakome ko prođe kroz hotel da u njemu osjeti toplinu i dobrodošlicu. Upravo to je pošlo za rukom malom porodičnom hotelu Manora, koji se nalazi u Nerezinama, na Lošinju, koji već drugu godinu zaredom dobija priznanje TripAdvisor-a i nalazi se među 25 najboljih porodičnih hotela u Hrvatskoj. Ove godine Manora zauzima treće mesto i ispred njega našla su se samo dva hotela lanca Falkensteiner – hotel Diadora i Falkensteiner Club Funimation Borik.

Malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori na raspolaganju je besplatan program mentorstva koji sprovodi Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća Crne Gore u saradnji sa Vladom Japana preko Japanske agencije za međunarodnu saradnju – JICA.

Rok za prijavu svih zaintersovanih preduzeća je 04.06.2015.

Potrebno je da imate bar osnovno znanje o ugostiteljstvu ukoliko time želite da se bavite. Za to su potrebne godine učenja, usavršavanja, uspona i padova, uspjeha i neuspjeha, pravih i pogrešnih poteza. To se zove iskustvo. Bez toga možete da otvorite jedino lokal koji ćete vrlo brzo i zatvoriti. Svjedoci smo bezbroj takvih primjera. Od toga, nekoliko je tipičnih scenarija za brzopleto pokretanje ugostiteljskog posla. 
Prođimo zajedno kroz njih.

Pesimističke najava o padu broja ruskih turista za ovo ljeto, ipak ne obeshrabruju turističke poslenike prijestnice turizma, koji očekuju da će taj nedostatak ipak biti nadomješten gostima iz drugih emitivnih tržišta.

Turistička organizacija opštine Budva kao društveno odgovorno preduzeće smatra svojom odgovornošću i obavezom da informiše građane Budve, prvenstveno izdavaoce privatnog smještaja, o najnovijim promjenama na turističkom tržištu, a koje nas sve na određeni način pogađaju.

Dubai je relativno nov igrač na svjetskoj turističkoj mapi. Nema istorijsko nasleđe Rima, ili kulturološki značaj Pariza. Danas vam donosimo najbitnije detalje iz velikog intervjua direktora Turističke organizacije Dubaija za skift.com.

U crkvi Sv. Pavla u Kotoru organizovana je uspjela debata o mogućnostima korišćenja evropskih sredstava kroz tri nove programske cjeline, vrijedne preko 650 miliona eura, prenosi radio Jadran. Glavni pregovarač, ambasador Aleksandar Andrija Pejović je kazao da su pred lokalnim upravama u Crnoj Gori otvorene nove mogućnosti za korišćenje tih sredstava u narednih sedam godina.

Hrvatska uvodi tematske plaže, novu turističku kategoriju čiji je cilj rasteretiti postojeća kupališta, ali i poslati jasnu poruku gostima o resursima kojima raspolažemo, najavio je hrvatski ministar turizma Darko Lorencin, predstavivši novi Nacionalni program upravljanja i uređenja morskih plaža.

2015. će biti godina puna izazova za ekonomiju Crne Gore. Stoga smo odlučili da navedemo ključne ekonomske izazove za MMXV godinu sa kojima će se suočiti država, banke, privreda i stanovnici Crne Gore.

To što gost ove godine ljetuje negdje drugo ne znači nužno da mu kod vas nije bilo lijepo.

Ima puno faktora koju su mogli uticati na njegovu odluku. I upravo takvim gostima treba dati poneki dodatni razlog ili inicijativu da se vrate na “staro” mjesto.

Uz to puno je manje vremenski i finansijski zahtjevno vratiti starog gosta nego naći novog.

Nik Hanauer je milijarder. Kapitalista. A opet jedan od najžešćih kritičara kapitalista.

Ovaj super bogati bankar se pojavio na TEDu ranije ove godine i održao govor o tome kako bogati u stvari ne kreiraju poslove. Potrošači to rade. Kako neko nije bio zadovoljan Hanauerovim idejama, video njegove prezentacije je sklonjen, zbog “navodno” političko kontroverznih stavova. Zajedno sa prijateljima iz  Asistent.me smo preveli govor za vas. Izuzetno zanimljivo štivo. Na kraju smo ostavili i orginalni video.

Budžet opštine Budva za narednu, 2015. godinu, nacrtom je projektovan na 41,3 miliona eura. Ukupni primici su projektovani na 19,3 miliona, od poreza je planirano da se naplati 12,7 miliona, dok će 6,5 miliona eura biti inkasirano od taksi, naknada i ostalih prihoda.

 Cijene usluga u jeku turističke sezone ne treba prilagođavati turistima već naći balans između njihovih i mogućnosti lokalnog stanovništva, kako bi se sezona produžila, ocijeni je bivši ministar turizma Hrvatske Veljko Ostojić za Dan. On je poručio da Crnoj Gori i Hrvatskoj ne fali kapaciteta da se sezona produži na cijelu godinu, ali za sada fali motivacije.

Da li ste nedavno izgubili dosta vremena dok ste čekali u redu u nekoj od državnih institucija kako biste prikupili svu potrebnu papirologiju? Od sada postoji rješenje za vaš problem – sajt Asistent.Me! Ovdje na jednom mjestu možete pronaći obrasce, ugovore i detaljno objašnjene procedure određenih postupaka u državnim institucijama Crne Gore.

Osim što ćete uštedjeti vrijeme, imaćete priliku i da saznate kako da napravite fakturu, registrujete preduzeće ili otvorite račun u banci kao preduzetnik… Digitalizuj.me ekipa je sprovela intervju sa glavnim urednikom portala Asistent.me, Milanom Babovićem, a iz njega možete saznati kako je nastala njihova ideja, koje nove ideje imaju u planu da ostvare, kao i još mnogo toga…

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE, a posjetite sajt OVDJE.

Vodeći strani investitori u Crnoj Gori, kompanije Adrijatik marinas i Luštica divelopment, predstavili su, na sastanku Savjeta stranih investitora u Podgorici, status svojih investicija. Predstavnici kompanije Adrijatik marinas, u kojoj udio imaju Piter Mank, Oleg Deripaska i Natanijel Rotšild, govorili su o statusu projekta Porto Montenegro.

Viceguverner Centralne banke Velibor Milošević najavio je da će CBCG ograničiti kamantne stope. Milošević kaže da u Crnoj Gori imamo skoro pa paradoksalu situaciju skoro je nemoguće dobiti kredit, iako banke imaju novca.

“Radimo jednu sveobuhvatnu analizu, ali sam siguran i mogu vam ekskluzivno najaviti da ćemo ići definitivno sa ograničvanajem kamatnih stopa, jer je očigledno da se izvršna vlast oglušila na preporuke CBCG”, kazao je Milošević 

Crna Gora, postaje preskupa, ne samo po cijenama smještaja već i svih pratećih usluga, ocijenili su u Centralnoj banci Crne Gore. Stručnjaci upozoravaju da su visoke cijene parkinga, plažnog mobilijara, smještaja i hrane nezaobilazni problemi sa kojima se svake godine srijeću turisti koji se odluče za boravak u našoj zemlji. Zbog toga se sve češće opredjeljuju za ljetovanja u okolnim zemljama, gdje za male pare dobijaju kvalitetniji smještaj i bolju dobrodošlicu.

Investitori bježe sa crnogorske obale

 

  I dok zvaničnici i dalje ćute, te nevješto opravdavaju postupke svoje i lokalnih administracija, da će se problemi riješiti, ipak brojni projekti - izgradnje luksuznih hotelskih kompleksa, neće biti realizovani. Primjera obećanih radnih mijesta koje nećemo dobiti je premnogo ovih dana i čini se, nedovoljno potresaju crnogorsku javnost. ZA 600 hiljada stanovnika samo zamislite što bi značile ove brojke.

Ove godine, američki hoteli će imati 2,25 milijardi dolara prihoda od naplaćivanja sitnica i sporednih usluga koje su se doskora podrazumijevale kao besplatne.

To je šest odsto više nego 2013. godine, a skoro dvostruko više nego prije deset godina, navodi se u studiji Bjorna Hansona, profesora Fakulteta za ugostiteljstvo Njujorškog univerziteta, objavljenoj u Hanson.

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore za period Januar-Jul 2014. god. prema preliminarnim podacima iznosila je 1 191,3 mil.eura što ukazuje na pad od 4,6% u odnosu na isti period prethodne godine.

Ovo je danas objavio MONSTAT.

Svima nam je poznato da je organizacija supermarketa jedan potez sa predumišljajem, koji ima za svrhu navođenje mušterija da kupe i neplanirane namirnice; tako je i kreiranje menija i autentičnog iskustva koje će navesti goste restorana da potroše više novca tehnika, a neki bi rekli čak i nauka!

Obrisi bankarskog sistema u 21. vijeku tek se naziru. Revizorsko-konsultantska kompanija EY izdvojila je osam ključnih trendova za koje vjeruje da će uticati na novi model poslovanja banaka do 2030. godine. Snažna regulacija, uspon novih tržišta, rast populacije u zemljama u razvoju, starenje stanovništva, ubrzana urbanizacija, novi energetski izvori i moderne tehnologije samo su neki od faktora koji će oblikovati banke budućnosti.

 

Već duži niz godina urbanisti, planeri i eksperti iz oblasti turizma ukazuju da će nekontrolisana i stihijska izgradnja u Budvanskom priobalju u potpunosti ukočiti i ugušiti dalji razvoj turizma u tom dijelu crnogorskog primorja. Čak se tvrdi da je prostor Budve u urbanističkom smislu devastiran i da ga treba prepustiti sebi samom. Sa druge strane i najzagriženiji protivnici dosadašnjeg razvoja Budve priznaju da udio Budve u ukupnom crnogorskom prihodu od turizma iznosi više od polovine. Tu se postavljaju tri pitanja : Da li se smije prostor Budve prepustiti samom sebi kada je svima jasno koliki je njegov značaj za turizam Crne Gore? Zatim, da li je neko mogao da spreči nekontolisanu i stihijsku izgradnju u Budvi u posljednjih nekoliko decenija? I najzad, da li devastacija prostora u Budvi predstavlja jedinstveni primer u svetu ili je taj fenomen karakterističan za većinu turističkih zemalja? 

Nažalost, svima je i previše poznata današnja praksa sve većeg broja gostiju koji se nakon prvog kontakta i traženja ponude za smještaj iznenada prestanu javljati iznajmljivaču.

Internet i dostupnost informacija, te ubrzani stilovi života ljudi glavni su uzroci tog problema. Dok se u nekim slučajevima radi i o najobičnijoj nekulturi od strane gostiju.

Kako postupiti u takvim slučajevima?

SOCIJALIZAM 21. VIJEKA U KOMŠILUKU
 
Nekada nam bratska Slovenija u nedjelju ide na birališta - ponovo imaju vanredne parlamentarne izbore. Zvuči nevjerovatno, ali favoriti su im Janez Janša (za neke slovenski Sanader, za druge Mahatma Gandi!?) te Miro Cerar, kojeg opet porede sa Ivom Josipovićem, s tim da je, mašala, i uzorni hršćanin. Umjesto razgovora s njima, sajt lupiga.com vam donosi intervju s nekim ko možda ima nešto novo za reći: 27-godišnji Luka Mesec jedno je od lica Združene levice, mlade snage na slovenačkom političkom horizontu koju 'na sav glas' hvali Syrizin Alexis Cipras i koja je, može se reći, prva prava postjugoslavenska socijalistička koalicija.

Na sajtu Centralne banke Crne Gore, nedavno su objavljeni bilansi stanja i uspjeha banaka koje posluju u Crnoj Gori. Pažljivo smo analizirali podatke riješeni da sa vama podijelimo naše zaključke.

Dvanaestoj redovnoj Skupštini akcionara prisustvovali su akcionari i punomoćnici akcionara (predstavnici Vlade Crne Gore, Fonda PIO i Zavoda za zapošljavanje, predstavnici Udruženja akcionara, predstavnici Stratex development d.o.o.), članovi Odbora direktora, kao i članovi Menadžerskog odbora Društva.

Svi mi koji se bavimo turističkom djelatnošću moramo shvatiti da radimo u uslužnoj djelatnosti, te da zarađujemo od te djelatnosti.

Ako ste privatan iznajmljivač vjerojatno ste imali mnogo susreta s gostima, onih ugodnih, no isto tako i onih manje ugodnih, kako za vas tako  i za gosta.

Da bi vaši gosti bili zadovoljniji, a vaši apartmani više popunjeni pripazite na neke stvari kako bi poboljšali svoj odnos prema gostima i sredili svoje apartmane te njihovu prezentaciju na internetu. To će na kraju povećati vaš profit ako sve dobro radite, a gosti će vas hvaliti i rado preporučiti svojim prijateljima.

Danas sam ponovo imao priliku da vidim toksičnu poslovnu politiku u praksi – nešto što ne bi trebalo da se događa, a događa se stalno.

Istina, nema veze sa ugostiteljstvom ili hotelijerstvom, ali ima veze sa pristupom poslovanju i tretmanu klijenata/gostiju.

Kišni dani poput današnjeg zadaju glavobolje svima u turizmu od potrošača (gostiju) do ponuđača (iznajmljivača i ostalih u ugostiteljstvu).

Ovogodišnji 6 mjesec je bio pravi dokaz koliko loše vrijeme može uticati na broj otkazivanja i novih (ne)dolazaka gostiju bez obzira na niže van sezonske cijene.

Ali mora li kiša biti stvarno razlog slabijeg prometa ili se može nekako iskoristiti čak i za veću zaradu?

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma održana je prva sjednica Koordinacionog tijela Savjeta za praćenje turističkog razvoja, pripremu i praćenje turističkih sezona.

Crnogorski bankarski sektor ostvario je značajan trend rasta aktive, depozita, kredita i kapitala i poslije dužeg perioda 2013. godinu završio sa pozitivnim rezultatom, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore (UBCG) Mirko Radonjić.

Pripreme za ljetnju turističku sezonu privode se kraju. Ulcinj, Budva i Kotor spremno dočekuju goste, a prema najavama i ove godine će na primorju biti najviše Rusa. Ono što pomalo koči aktivnosti i stvara nedoumice kada je u pitanju zapošljavanje sezonske radne snage je Zakon o finansiranju političkih partija.

U metropoli crnogorskog turizma navode da se pripreme za turističku sezonu odvijaju po planu i tvrde da će je spremno dočekati. U najmanju ruku očekuju sezonu sličnu prošloj, a i pored priča o sankcijama i zahladnjelim odnosima sa Rusijom, najavljuju dolazak velikog broja turista iz te države. Sigurno je, međutim, da će manje gostiju biti iz Ukrajine.

Turizam Crne Gore je pretjerano zavisan od Rusije, koja prema zvaničnim podacima čini gotovo trećinu turističkog prometa kod nas. Ako se tome dodaju brojni stambeni objekti ruskih građana kod nas, onda je to vjerovatno 70 do 100 odsto više, tako da je realno prognozirati da nam sa ruskog tržišta dolazi oko 40 odsto turista. Sa šest odsto turista iz Ukrajine, možemo reći da nam sa ova dva tržišta dolazi 50 odsto gostiju, što je mnogo i veoma riskantno, kazao je u intervjuu za „Dan” dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković.

Hotelska grupa Montenegro stars, vlasnik hotela Splendid, dostavila je Sekretarijatu za prostorno planiranje i održivi razvoj opštine Budva zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za rekonstrukciju bečićkog hotela.

–Želimo da nadogradimo dva sprata u dijelu hotela gdje je velnes. U pitanju je oko hiljadu kvadrata, gdje bismo dogradili deset do 12 apartmana – rekao je za „Dan” suvlasnik Splendida Žarko Radulović.

Opštinski sekretarijat je zahtjev Montenegro stars grupe proslijedio Ministarstvu održivog razvoja, koje bi u narednom periodu trebalo da odluči o zahtjevu kompanije koja je registrovana u Budvi.

Hotel Splendid je izgrađen 2007. godine, a u njegovu izgradnju je uloženo preko 150 miliona eura. Glavni izvođač radova na hotelu bio je budvanski Trejdjunik.

 

Novogorički HIT prikuplja do septembra ponude za prodaju kompleksa Maestral u Crnoj Gori. Neslužbeno, već ima zainteresovanih kupaca, i to navodno Rusa.

Prema neslužbenim informacijama Financa, investicija u Crnoj Gori vrijedna je oko 30 miliona eura. Radi se o kompleksu od 196 soba i 18 apartmana te wellness centrom. Kazino ima 130 aparata za igru, elektronski tulet, stolove za igru, a organizuju se i turniri u igranju pokera.

Osim toga, HIT prodaje i sarajevski Coloseum koji vrijedi tri miliona eura.

- Prodaćemo spomenute investiucije samo ako dobijemo pravu cijenu, rekao je predsjednik Uprave HIT-a Dimitrij Piciga.

Prodaja je nužna zbog reprograma kredita, no Piciga ističe kako će reprogram ići dalje i ako spomenute investicije ove godine ne budu prodate. Reprogram je težak oko 100 miliona eura, a iako još nije formalno potpisan, s bankama je sve dogovoreno.

izvor: bankar.me

 Redakciji hrvatskog portala Index javio se mladi hrvatski preduzetnik koji već neko vreme živi i radi u inostranstvu. Tekst je postao potpuni hit a podjelilo ga je nekoliko hiljada ljudi! Prenosimo vam ga u cjelosti. Imamo osećaj da ćete se u nekim redovima prepoznati, pogotovo u dijelu vezanom za birokratiju. Recite nam ako smo u pravu.

Postoji osam načina, barem prema Business Insideru, koji će vam pomoći da svoje napore usmjerite na postizanje uspjeha.

Privatno preduzetništvo predstavlja često put do finansijske nezavisnosti i odličan model za realizaciju neke ideje. Pitali smo kolege sa sajta asistent.me da nas upoznaju sa postupcima osnivanja preduzeća kao i dati neke korisne savjete u vezi sa održavanjem istog.

Da bi jedan biznis bio uspješan neophodno je steći određene preduslove u vidu dobre informisanosti i znanja kako bi preduzeće sa uspjehom poslovalo.  

S obzirom da je društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) najzastupljenija privredna forma, što zbog raznovrsnosti eventualnih aktivnosti sa kojim se može bavit što zbog stepena odgovornosti osnivača (osnivač odogovara samo imovinom koju je unio u preduzeće ne i svojom ličnom), ovim putem ćemo vas upoznati sa postupcima i pravcima osnivanja i održavanja ovog tipa društva.

Luksuzno kampovanje sa svim blagodetima ekološkog wellnessa trebalo bi u skoroj budućnosti predstavljati opštinu Kanfanar u Istri. Naime, preduzetnica Maria-Gracia Baćac u toj opštini planira izgraditi prvi istarski kontinentalni kamp s takozvanom glamping ponudom na 200 hiljada kvadrata.

Ove godine ne možemo očekivati veliki skok životnog standarda, kazao je viceguverner Centralne banke Nikola Fabris za Atlas TV. Da nije bilo garancija za Kombinat aluminijuma Podgorica KAP i izvršnih presuda budžetski deficit, kako kaže Fabris, u prethodnoj godini iznosio bi svega jedan odsto. On je istakao da se dobar trend naplate javnih prihoda nastavlja i dadaje da je samo u januaru ove godine naplaćeno 28 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Piše: Dipl.ing. Ekrem Zejnilović 

Konsultant Crnogorskog Fonda za Solidarno Stambenu Izgradnju

Tekst je nastavak teksta: Socijalna stambena politika u Budvi - više od politike

 

Ko se složi da je ovo važna i aktuelna tema za Budvu, onda se mora složiti da je neophodno donijeti strategiju koja će odgovoriti zahtjevima važnosti problema.

Izvori i osnove za novu strategiju su sledeći:

- Ekspanzija gradnje stanova i apartmana za tržište u Budvi nije po svojoj  poslovnoj logici okrenuta trzištu stanovnika Budve sa nižim i srednjim primanjima. Shodno tome ona i ne rjesava probleme tih gradjana i zaposlenih . Naprotiv,  u svojoj osnovi je okrenuta protiv njih gradnjom skupih stanova koje kupuju imućni ljudi i skupo ih izdaju izmedju ostalih i Budvanima.

- Srazmjerno broju stanovnika veliki je broj porodica koji imaju imperativ rješavanja stambenog pitanja i sa velikim nadama očekuju dalju gradnju stanova sa nizim cijenama.

- Ko su potencijalni kupci i korisnici socijalnih stanova. Prije svega radnička klasa i mladi ljudi. Radnici svih profila u hotelima, restoranima, kafeima, picerijama, trgovinskim radnjama, trgovinskim lancima, malim firmama svih profila, uslužnim i zanatskim radnjama, državnim institucijama, firmama i institucijama ciji je osnivač opština. Poseban akcenat zaslužuju mladi i obrazovani ljudi, koji se rješavanjem stambenog pitanja vezuju za grad i njegov razvoj i daju višetruko veći doprinos razvoju opštine.

- Svi su oni građani Budve. Obveznici i korisnici Budžeta. Opština bi trebalo da obezbijedi ravnopravan tretman i jednake šanse za sve svoje građane.

- Možemo zamisliti ne daleku budućnost da će sva okolna Brda u Budvi biti obrasla stambenim zgradama umjesto šumom. Ne polemišem je li to dobro ili loše. Ali gdje god se grade objekti bilo koje vrste, tamo dolaze neki ljudi i borave. Sve više se razvijaju uslužne djelatnosti i potrebno je više ljudi da radi u tim djelatnostima. Hoće se reći da će razvojem Budve problem stanovanja ljudi koji rade i žive u Budvi biti sve izraženiji.

- Svi koji žive i rade u Budvi pet, deset ili više godina su Budvani. Oni svojim radom nose na svojim plećima ovaj grad, nisu stranci i njih treba integrisati u zajednicu. Ne smije se dozvoliti raslojavanje na prebogate i siromašne došljake. Socijalna stambena politika je ajefikasniji instrument. Čuh jednom da u Budvi nema partija, već Budvana (kojih opet ima onih sto su dosli sa brda i morskih) i došljaka. Dobro bi bilo da moderna Budva , budući Monako, ove priče smjesti u anegdote o bivšim vremenima. Budva može vjerovatno biti neki Monako, ali ne i Kneževina. I može biti ponos cijele Crne Gore.

- Potrebno je takođe savladati otpore gradnji jeftinijih stanova, kojih nije malo i dolaze iz nekoliko miljea, logično uglavnom interesnih. Evo nekoliko primjera i njihovih argumenata i mojih kontraargumenata:

      a) Čuje se često da došljaci (a paradigma su sjevernjaci) treba da prodaju svoja imanja i neka kupe stanove u Budvi po trzišnoj cijeni. Odgovor bi bio sljedeći: Šta to da prodaju, kome i za koje pare. Političari koji su odgovorni za razvoj trebaju shvatiti da je za budućnost Budve veoma važan sjever. Sve što se sada uloži u ljude, pa i one sa sjevera (opet selektivno) vratiće se jednom. Da Budva ne bi eksplodirala ili se ugušila, moramo joj spremati ventile i magistrale koji će biti usmjerene i prema sjeveru. Dajmo ljudima koji ovdje žive i rade, mogućnost da rješenjem stambenog pitanja daju kvalitetniji doprinos u poslovima koje obavljaju. Pustimo ih da počnu razmišljati kako da sami povezuju sjever i jug.

Nije li tačno da mnogi mali poduzetnici u Budvi teško posluju iz više razloga, a posebno sve skupljih imputa. Koliko se ideja može roditi povezivanjem biznisa (ne samo turizma) izmedju sjevera i juga. Čekamo vrijeme da imanja sa početka priče počnu kupovati Budvani. Da se zatvori krug.

  b) Čuje se argument da se troše resursi opštine (zemlja i komunalije) a mogu se unovčiti prodajom za tržište.

Odgovor je da neznanju najblizi drug su dobre namjere. Pogledajte strategiju Oraskoma na Luštici. Prvo stanovi za radnike pa onda hoteli i ostali sadržaji. Budvi trebaju zadovoljni stanovnici, sa svojim kutkom za stanovanje, i maksimalno posvećeni radu i stvaranju. Pitanje je koji je resurs vredniji, ljudi ili zemljište. Odgovor ne moze biti jednoznačan, što znači da treba pametno koristiti resurse u korist zajednice i porodice.

 c) Kao kontraargument se moze čuti pitanje: a ko dobija te stanove? Neću da tvrdim da su do sada raspodjele bile stopostotno pravedne. Ali u ogromnoj većini jesu. Nedostatak koordinacije i jasnih pravila, u drugoj fazi tj. poslije primarne raspodjele dopustio je da se, preprodajom određenog broja dodijeljenih stanova, pokvari opšta slika. Ovo ne treba negirati, sa druga strane ne treba zloupotrebljavati i politizovati, već shvatiti kao izazov. Ovo se može riješiti i treba ozbiljno shvatiti. No to je posebna tema kojom se treba baviti.

 d) Protivnicima gradnje jeftinih stanova bih dodao još jedan kontraargument. Hajdemo da se kao deo socijalne stambene politike bavimo umrtvljenim resursima koje je teško valorizovati u tržišnoj utakmici. To su mali neatraktivni placevi, bilo opštinski bili privatni, zatim placevi sa nerasčišćenim imovinskim problemima. Od Jaza do Buljarice kada pričamo o socijalnim stanovima svi bi htjeli stanove u Budvi. Strateški to nije dobro i nije moguće. Opština mora imati strategiju da je važno gdje ljudi žive a ne samo gdje ljetuju. Tamo gdje ljudi žive se stvaraju biznisi, tercijalne usluge i oplemenjuje se prostor. Neka opština dodatno stimuliše  takve projekte , a instrumenata ima puno. Strategija znači stvoriti uslove za valorizaciju takvih placeva, a prije svega pristupne puteve.

 e) Takođe neizrečeno pitanje je pitanje monopola u gradnji socijalnih ili solidarnih stanova. Monopol nije dobar . Ali nije dobro da se ovim pitanjima bave firme koje nijesu osposobljene. Ako opština ima strategiju i cilj (pri tome mislim dobru strategiju) onda je u realizaciji lako izbjegnuti monopol.

Jer dobra strategija podrazumije diverzifikovanost, fleksibilnost, transparentnost i stepenasto modeliranje u socijalnoj stambenoj politici.

Ne bih pretendovao da sve sada mogu iznijeti ali evo nekih ideja. Osnovni postulati nove strategije bi trebali biti sledeći:

 - Opština Budva je nosilac strategije socijalne stambene politike i donosi sve odluke i u realizaciji Projekata stambene gradnje gdje je suinvestitor. To znači u formiranju prodajne cijene, načelne raspodjele i kriterijuma za konkretnu raspodjelu.

 - Opština Budva usaglašava osnovne kriterijume za subvencioniranje stanova sa svim zainteresovanim. Odobrava primarnu raspodjelu stanova po svakom projektu.

 - Opština Budva utvrđuje koje su to kompanije ili zadruge koje se mogu baviti problemima beneficirane stambene izgradnje. Na primjer, CFSSI, predlažem BSP, zadruga Solidarno…Ovdje bih naglasio potencijal kompanije BSP s obzirom na vlasničku strukturu. Idealna varijanta za realizaciju programa sa posebnim akcentom na mogućnost gradnje stanova za jeftino izdavanje. Kad pomenuh vlasničku strukturu imao sam u vidu da bi veoma lako došla do inostranih jeftinih dugoročnih kredita za izgradnju stanova za rentiranje.

 - Opština Budva treba predvidjeti svojom strategijom modele subvencionirane gradnje u koje se mogu uključiti i privatni investitori.

To podrazumijeva različite visine subvencionirane odnosno prodajne cijene. To na primjer znači da i 20% niza cijena od tržišne je subvencionirana.

 - Opština Budva treba javno afitmisati svoju strategiju i u centar staviti što se privatnih firmi tiče njihovu inicijativu i ponudu za valorizaciju posebno problematičnih placeva.Što ne znači da 5-15% pojedinih privatnih investicija ne može ući u program socijalnih stanova.

I tako dalje.

Namjera ovog teksta je bila da određeno iskustvo pretoči u dileme i argumente. Namjera je bila da bude van konteksta dnevne politike. Zato mislim da je više od politike.

Nijesam imao namjeru nikog da kritikujem. Naprotiv da pohvalim, potstaknem i dam poneku ideju.

U stvari ovo je govorio meni narod poslednje dvije godine, a ja sam samo slušao.

Piše: Dipl.ing. Ekrem Zejnilović 

Konsultant Crnogorskog Fonda za Solidarno Stambenu Izgradnju

 I pored vidnih napora koje opština Budva čini u rješavanju stambenih pitanja svojih građana sa nižim i srednjim primanjima, u budućnosti ovo pitanje ostaje veliki izazov. Kako sa ograničenim resursima učiniti najviše i kako napraviti što manje grešaka. Veliki je broj pitanja iz ove oblasti na koja treba naći  pametan i dugoročan odgovor i onda odgovore pretočiti u strategiju i operatvnu realizaciju.

Duže vrijeme se spremam da napišem ovaj tekst , a neposredni povod dobih prije neki dan čitajuci u novinama, kako prosvjetni radnici hoće da štrajkuju jer im je poništena građevinska dozvola za gradnju stanova u Dubovici.

  Ne želim da polemišem sa bilo kim, ali evo prve stvari na koju želim da ukažem i koju treba mijenjati - uprkos dobrim namjerama koje su učesnici projekta imali. Prosvetari, policajci, zdravstveni radnici, vojska, sudstvo i drugi su osnivali svoje zadruge ili su htjeli sami da grade stanove za svoje službenike. U konkretnom slučaju prosvetara opština je poklonila zemljište, projekat, komunalije i ko zna šta još a zauzvrat nije dobila ništa - tj dobiće kako rekoše štrajk jer vjerovatno neko poništenjem građevinske dozvole štiti zakon i propise. Kada sam rekao da lokalna samouprava nije dobila ništa zauzvrat imao sam konkretne stvari u vidu. Nema objekta, nema stanova. Resursi kao sto su zemljište, komunalije, i novčana sredstva u vidu plaćanja projektne dokumentacije  pripadaju SVIM GRAĐANIMA BUDVE. Veoma je pohvalno što pojedina ministarstva ili sindikalne organizacije pomažu svojim službenicima u vidu učešća za kupovinu stana, ali pravo na subvencioniranu cijenu stanova moraju imati i ostali građani Budve  proporcinalno učešću opštine u Projektu. Ne moramo sada licitirati koliko je to procenata i ko bi trebao dobiti to pravo, ali stvar je opštinskih vlasti da odluče.

Drugi problem je što od predaje resursa na korišćenje raznim zadrugama prođe 5-6 ili više godina do početka realizacije. To znači da nije svako sposoban da realizuje veće projekte, da je imobilisao velika sredstva i ugrozio smisao projekta.

Treći problem je nepovoljni aspekt socijalizacije stanovništva. Gradeći takozvane policajke, prosvetarke itd. sprečavamo socijalizaciju i integraciju stanovništva i miješanje raznih socijalnih slojeva što je od izuzetne važnosti.

Četvti problem je što na ovaj način dovodimo u neravnopravan položaj građane Budve u smislu da ce svi na primjer  POLICAJCI riješiti odjedanput stambeni problem ili svi PROSVETARI, a da radnici brojnih drugih preduzeća ili ustanova nemaju šansu da dođu u mogućnost kupovine stanova po subvencioniranoj cijeni.

Peti problem je sto opština nema nikakav uticaj niti uvid po kojim kriterijumima se dijele stanovi. Linija manjeg otpora može da umanji efekte angažovanja sopstvenih resursa i resursa svih građana Budve.

Slušao sam da su i pojedine velike firme tipa Budvanske rivijere gradile jeftine stanove za svoje radnike, ali obzirom da nijesam upoznat sa detaljima ne želim da komentarišem efekte takvih aktivnosti iako sam uvjeren da su pozitivni.

Veoma važan factor u domenu socijalne stambene politike zadnjih godina bili su tzv. Stanovi solidarnosti koje je gradio Crnogorski Fond za Solidarnu stambenu izgradnju.

Koncept i principi ugrađeni u statut privrednog društva kojeg ću nadalje skraćeno zvati CFSSI je briljantna ideja rješavanja stambenih pitanja građana sa srednjim i nižim primanjima na principima solidarnosti. Princip solidarnosti je izgleda već zaboravljena kategorija na našim prostorima, ali je takođe afirmisana civilizacijska tekovina i u razvijenom svijetu na koji želimo da se ugledamo. Kada sam rekao briljantna ideja zelim da kažem da je ona svojim jasnim i čistim konceptom prerasla u univerzalno pravilo koje moze sublimirati bilo koji drugi koncept i samo mu dati dodatni kvalitet. Zašto to ne reći.

Šta je suština principa solidarnosti? Suština je formiranje sto niže prodajne cijene stana na održivim principima.

- Učešće opštine u subvencioniranju cijene preko zemljišta i komunalija.Do sada je to bilo potpuno oslobađanje plaćanja naknade i za zemljište i za komunalije. Valja razmisliti da li selektivno primjenjivati taj princip ubuduće, posebno kada govorimo o Budvi.

- Pomoć kompanija (koje su kao članice suinvestitori) svojim zaposlenima u vidu učešća u kupovini stana. Ovdje treba primijetiti da je nedovoljan broj firmi ozbiljno uzeo učešća u pomoći svojim zaposlenim, te se mora podstaći i afirmisati taj princip.

- Ograničen profit koji investitor ugrađuje u prodajnu cijenu, koji ne treba biti veći od visine godišnje kamate na stambene kredite.

- Aktivna pomoć kupcima stanova u obezbeđivanju povoljnih kredita kod komercijalnih banaka kako u pogledu kamata, tako i pogledu uslova davanja kredita.

- Stavljanje na raspolaganje određenog broja stanova opštini bez nadoknade za rješavanje kako socijalnih, tako i kadrovskih potreba.

- Pomoć investitora u zatvaranju finansijske konstrukcije određenom broju kupaca, koji i pored navedenog ne mogu zatvoriti finansijsku konstrukciju u potpunosti.

U okvirima strategije socijalne stambene politike Opštine moguće je varirati navedene principe i upravljati procesom veoma fleksibilno.

 Vraćam se na izgovorenu kvalifikaciju briljantne ideje. Potvrđujem da je navedena kvalifikacija dobila potvrdu od mnogih međunarodnih instituta koji se bave socijalnom stambenom politikom, kao i konkretnu finansijsku podršku u vidu dugoročnih povoljnih kredita. Činjenica da je u najtežim vremenima krize realizovana gradnja značajnog broja stanova u Beranama,Pljevljima, Rožajama, Niksicu, Cetinju, Mojkovcu, Plužinama, Bijelom Polju moze služiti kao potvrda teze. Da ne pominjemo Podgoricu, Bar, Budvu i Tivat.

Ali u mojoj analizi ostajem pri terminu ideja uprkos zavidnoj realizaciji. Ne bih želio da se kvalifikuje kao briljantna realizacija. Obzirom da sam profesionalno vezan za CFSSI i za realizaciju ne bi bilo etički nabrajati nedostatke i greške u realizaciji.

U nastavku teksta napuštam konkretne institucije, firme i modele i bavim se predlogom

NOVE STRATEGIJE STAMBENE SOCIJALNE POLITIKE U BUDVI. (sjutra)

foto: Miloš Ćetković

Marketing predstavlja svaki dijelić kontakta koji firma ima sa spoljašnjim svijetom. Svaki dijelić kontakta. To znači obilje marketinških mogućnosti. Ne znači ulaganje novca.

Marketing je umjetnost promjene mišljenja ljudi – ili pak navođenja da ostanu pri svom mišljenju ako su već u poslu sa vama.

Naglasiću da je zadržavanje postojećih mušterija čak i bitniji dio posla, jer statistika kaže da vas šest puta više košta da prodate proizvod novom klijentu nego starom.

O milionima svi vole pričati i sanjariti, posebno oni koji ih nemaju, koji ih ne znaju ili ne mogu zaraditi. Baš zato su milionski IPA fondovi i IPA projekti uvijek pitka i popularna tema javnosti balkanskih zemalja. Nekako su milioni godinama tu negdje, neuhvatljivi i nedostižni, a neki ih nonšalantno i odbijaju.

Šta su IPA fondovi, čemu služe, šta i da li znače za prosječnog stanovnika neke zemlje, mogu li i kako unaprijediti kvalitet njegovog života, te da li i koji iznos od tih miliona dođe i na koji način do piljara na pijaci, konobara u kafiću i studenta na fakultetu, pitanje je na koje ćemo potražiti odgovor. Šta je IPA fond svim tim ljudima, a posebno onima koji bez njih ostaju? Šta je IPA fond meni?

IPA fondovi su jedan od finansijskih instrumenata Evropske unije kojima se stimuliše proces integracije zemalja. Sam proces integracije u EU podrazumijeva velike društveno-ekonomske promjene. Put ka EU-u je, zapravo, jedan proces transformacije društva u svakom smislu. Ako koristimo automobilski rječnik, možemo reći da su države EU-a Golf 7, a balkanske zemlje Golf 1 ili Golf 2.

Dakle, u oba slučaja su to države i društva, obje negdje idu, samo je pitanje kakva je vožnja i kako se vozači – vlasnici, tj. građani, u toj vožnji osjećaju. Švedska je, naprimjer, Golf 7 - moderan, novi model, vozači su raspoloženi i veseli, imaju viša primanja i jako se udobno voze, putuju kroz život. Mi smo Golf 1 ili Golf 2, dizelaš koji se svako malo kvari, a vozači su rijetko nasmijani, čak štaviše, neraspoloženi i agresivni. A i kako ne bi bili.

Da bi Golf 2 postao Golf 7 puno toga, ako ne sve, sem možda naziva, mora da se promijeni. Koliko će to trajati zavisi najviše od tih vozača, vlasnika, tačnije građana te zemlje. Zašto Golf 7 i Golf 2 ne mogu biti u istom timu vjerujem da vam je jasno. Upravo za promjene, servise, zamjene loših i zastarjelih dijelova i mehanizama, unapređenje procesa rada „ispod haube“ tih automobila, tačnije u našem slučaju zemalja, služe IPA fondovi.

 

U novembru je naš glavni pregovarač s EU-om Aleksandar Andrija Pejović izjavio u obraćanju da je Evropska unija za Crnu Goru tokom proteklih sedam godina izdvojila 245 miliona eura kroz IPA fondove, a i u narednih sedam godina može se računati na sličnu podršku.

"Osim stručne i tehničke podrške, EU, kroz IPA fondove, pruža i finansijsku podršku državama kandidatima i potencijalnim kandidatima da ispune zahtjeve za članstvo", dodao je Pejović, a dodijeljeni novac je iskorišten, u najvećoj mjeri, za podršku harmonizaciji zakonodavstva, projektima u oblasti zaštite životne sredine, saobraćaja, pravde i unutrašnjih poslova, reforme državne uprave, socijalnog razvoja, poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i za prekogranične i transnacionalne projekte saradnje.

Do pristupanja Evropskoj uniji Hrvatska je povukla samo 26 posto sredstava iz pretpristupnih fondova. Kako bi pomoglo građanima i preduzetnicima da lakše dođu do evropskog novca, Ministarstvo fondova EU-a pokrenulo je novi portal - strukturnifondovi.eu.

Ideja je da svi zainteresovani na portalu sve saznaju u tri koraka. Prvi - mogu provjeriti je li njihov projekt uopšte pogodan za finansiranje iz fondova EU-a. U drugom koraku mogu pretražiti sve aktuelne i buduća natjecanja, i u trećem - naći pomoć u pripremi.

 

U BIH je aktuelna tema, zato što su prošle sedmice izgubili, tačnije, odrekli se 45 miliona eura iz IPA fondovaPosebni dio za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BIH pokrenuo je istragu povodom toga. Šta, zapravo, za ekonomiju Republike Srpske i ekonomiju Federacije BiH znači gubitak tih 45 miliona eura i zašto se političari mnogo ne uzrujavaju zbog gubitka istih? Kako je, recimo, hotel na Jahorini ostao bez dijela tog novca, baš kao i neka kompanija iz Mostara ili Brčkog i njihovi zaposleni?

Ekonomiju neke zemlje u ovom kontekstu možete posmatrati kao krvotok. Injekcija čiji sadržaj uđe na jednom mjestu ne ostaje tu, već se sistemom krvnih arterija i krvnih sudova sve do kapilara raspoređuje do svih pojedinih ćelija. Baš tako se i finansijska injekcija u bh. ekonomiju novčanim tokovima i mehanizmima raspoređuje kroz društvo, sve do najmanje ćelije, tj. pojedinca, koji nemaju ama baš nikakve direktne veze sa mjestom „uboda“, tj. investicije.

 

Oštećeni kućni budžeti

I šta znači izgubiti sredstva iz fondova svim građanima? Najprostije i najkonkretnije znači da ostaju bez injekcije novca, koji bi na ovaj ili onaj način došao do svačijeg novčanika, a među najoštrijim u osudama je bio novinar Al Jazeere Boris Cigler, čiji smo blog u većini i prenijeli:

Političari BiH oštetili su kućni budžet svakoga od nas i još jednom nas lišili novca koji nam je prijeko potreban. Da nismo izgubili tih 45 miliona eura možda bi baš hotel na Jahorini bio mjesto organizacije nekog seminara, sastanka ili poslovnog ručka vezanog za realizaciju dijela projekta. Tačnije, od tih miliona eura možda bi desetak hiljada ostalo baš na Jahorini, stotinjak hiljada eura ili nekoliko miliona firmama u Republici Srpskoj, upravo kod onih koji plaćaju porez za platu gospodina Dodika. 

Odakle onda nonšalantni odnos naših političara prema novcu iz IPA fondova? Razloga ima više, a pobrojaću neke. Prvo, IPA projekti su konkretni i precizno definisani projekti, u kojima ne postoji mogućnost namještanja ili uticaja gdje će novac ići, tj. koja će firma ili nevladina organizacija novac dobiti. To, recimo, nije slučaj sa kreditnim linijama koje se plasiraju kroz Investicionu Banku RS-a i Razvojnu Banku FBiH, gdje se novac često plasira podobnim kompanijama, tj. kompanijama koje dio tog novca vraćaju političim strankama ili njihovom rukovodstvu. O kreditima koje dignu vlasti bh. entiteta i koje idu direktno u budžet ne treba ni govoriti, jer su ti novci direktno pod kontrolom političkih partija.

Drugo, IPA projekti namijenjeni su promjeni mehanizama, upravo onih koji ne funkcionišu, tj. namijenjeni su za unapređenje funkcionalnosti. Funkcionalan, efikasan i transparentan sistem korumpirane političke elite, zapravo, ne žele, jer je upravo takav sistem početak njihovog kraja.
Jednu injekciju smo izgubili. Koliko drugih ćemo izgubiti zavisi, zapravo, najviše od nas.”

Izvor: AlJazeera Balkans članak: 1, 2, 3, 4   foto: reuters

U posljednje vrijeme mnogo se priča o prevarama vezanima uz Forex tržište. U široj javnosti time je stvoren utisak da je Forex tržište samo po sebi jedna velika prevara što ne može biti dalje od istine. Forex je globalno tržište na kojem se trguje valutama te je najveće i najlikvidnije finansijsko tržište na svijetu, na kojem svakodnevno trguju sve strane i domaće banke te mnoge druge finansijske institucije sa ciljem zaštite od rizika i/ili ostvarivanja profita na valutnim kursevima.

Uspješni ljudi ne prepuštaju puno slučajnostima, već su disciplinovani i fokusirani i stalno traže nove metode ne bi li postigli više.

Postoji osam načina, barem prema Business Insideru, koji će vam pomoći da svoje napore usmjerite na postizanje uspjeha.

Svako ima svoje mišljenje o Walteru Whiteu, glavnom liku iz serije Breaking Bad, koja je na nedavnoj dodjeli televizijskih nagrada Emmy trijumfovala osvojivši nagradu u kategoriji najbolje dramske serije.

On je nemilosrdan, sociopatski gospodar metamfetamina, čija je žudnja za moći uzrokovala smrt i destrukciju. Ali, Walter White je uz to itekako dobar biznismen.

Na blogu Brazencareerist.com, koji je namijenjen mladim i ambicioznim profesionalcima, objavljen je tako post u kojem se navode četiri velike (legalne i etički prihvatljive) lekcije koje se mogu naučiti od Whitea i jedno upozorenje koje valja poslušati.

1. Sve počinje s kvalitetom

Prije svega, serije ne bi ni bilo da su Jesse Pinkman (Aaron Paul) i Walter White (Bryan Cranston) u svom kombiju napravili samo osrednji proizvod. Da li bi zaradili? Bi. Bi li internacionalni karteli i gospodari metamfetamina poput Gusa Fringa bili očajni da dođu do takvog proizvoda (i njegovog tvorca)? Ne bi. Walt bi bio tek sredovječni učitelj hemije koji pravi drogu u pustinji usred ničega.

Njegov uspjeh počiva na onome što je želja svih preduzetnika – solidnom, visokokvalitetnom proizvodu. Waltov met je najčišći na tržištu i njegovi korisnici (i konkurencija) to prepoznaju. I to je ono što mu je dalo moć da stvori carstvo iz ničega.

Potencijalni preduzetnici zapišite: Ako vaš proizvod ili usluga nisu vrhunski, niti jedan marketing ili reklamna strategija i brending neće vas dovesti daleko. Sve počinje ponudom nečega čega se potrošači ili klijenti ne mogu zasititi.

2. Brend je važan

“Plava stvar” je Heisenbergov (alter ego Waltera Whitea) zaštitni znak. Tako odmah znate da dobijate najbolje. Kada Walt napusti posao, nova gospodarica meta, Lidija insistira da zamjenski ‘kuvar’ Todd dokuči kako može kopirati zaštitnu plavu boju koju svi na ulici traže. Ona nije ni približno zabrinuta za nivo čistoće nove serije meta koliko pazi na dosljednost brenda. To je toliko ključno da je spasilo Jessejev život (zasad).

Nakon što dobijete vrhunski proizvod ili uslugu, morate naći način na koji ćete se razlikovati od ostalih na tržištu. Bilo da se radi o izgledu, dodiru ili nekoj drugoj specifičnosti brenda. Kada, na primjer, vidite Appleov proizvod, znate da je to Appleov proizvod. Zahvaljujući elegantnom dizajnu, možete ga razlikovati od bilo kojeg gadgeta na tržištu. Dakle, morate smisliti način na koji će vaši potrošači razlikovati vaš proizvod od konkurencije.

3. Vi ste onaj koji kažete da jeste

Walt sebi daje ime “Heisenberg”, u epizodi u kojoj obrije glavu i suprotstavi se lokalnom narko bossu Tucou kojem jasno daje do znanja (eksplozivnom napravom) da se s njim ne treba zafrkavati. Tada prvi put vidimo kako Walt u potpunosti prihvaća svoje tamne ambicije – to ne radi samo zbog svoje porodice, već dio njega voli moć i slavu, a tim činom iskazuje i svoju namjeru da do nje dođe.

Bilo da ste krotki učitelj hemije, službenik ili propali student koji osniva novu firmu, priznajući svoje ciljeve i slijedeći ih, u potpunosti stvarate vlastitu sudbinu. Nije važno ako vas svijet u početku ne shvata ozbiljno, ponašajte se kao da ste već uspjeli i svijet će to početi da cijeni.

4. Uvijek postoji izlaz

Walt je danima bio otet u pustinji od strane kriminalaca i njegova porodica (koja ne zna čime se Walt bavi ‘u slobodno vrijeme’) danima nije znala gdje je: Ali, Walt je i ovu situaciju uspio rešiti: skinuo se go u prodavnici i pretvarao se da je dementan, svoje ‘ludilo’ pripisao je raku.

Granica do koje će Walt ići, kao i njegovo odbijanje vjerovanja da je ikad satjeran u ugao, zaista su impresivni i jedan od razloga zbog kojih se njegovi fanovi dive njegovoj genijalnosti, čak i kada osuđuju njegove postupke. On je nezaustavljiv. On je nepobjediv. Čak i kada serija završi prepuna straha i iščekivanja, nekako znate da će Walt naći način da prebrodi sve prepreke.

Dakle, bez obzira na izazove, nedaće i neuspjehe s kojima se suočavate u svojoj profesionalnoj karijeri, uvijek imate dva rješenja: izgubiti nadu i odustati ili razmisliti koji je put da se oslobodite na bilo koji način. Ništa nikada nije istinski beznadežno ako ste dovoljno odlučni. Nikad ne podcjenjujte moć kreativnosti i odlučnosti.

5. Znajte zbog čega sve radite

Walt se u cijelu scenu oko meta upleo u želji da svojoj porodici osigura egzistenciju nakon što je doznao da boluje od raka. Kako serija ide dalje, razvijao se u osobu koju je vodila pohlepa, ego i žudnja za moći. Pa ipak je imao i svoju mekanu stranu.. To je bio razlog zašto su ljudi bili na njegovoj strani i onda kada je od junaka postao anti-junak.

Sada kada se histerija oko serije slegla, mnogi se pitaju kako će Walt završiti? Ima li u njemu još ljudskosti ili ga je Heisenberg potpuno obuzeo. Nedavna epizoda pokazala je kako naginje ovom zadnjem, ali s Waltom nikada ne znate. Njegovi su motivi postali toliko okaljani da se odrekao svog bogatstva kako bi spasio zeta koji ga je mogao prijaviti, ali istovremeno nije imao grižnje savesti da otme vlastitu ćerku kako bi svoju ženu naučio lekciju.

Walt pokušava balansirati između brige o svojoj porodici i brige o sebi, a sada bi mogao izgubiti sve za što se borio. Jedna strana njegove ličnosti pati zbog odluka druge strane.

Stoga, ne dopustite da vam unutrašnja borba upropasti vlastitu sreću. Kada je u pitanju vaša karijera, morate biti načisto s tim zašto činite to što činite. Bez obzira na to što drugi očekuju od vas i bez obzira na to što mislite da trebate činiti, što je vaš pokretač. Ako niste načisto s tim, ili težite nečemu drugom, ni najuspješnija karijera neće vas učiniti srećnom.  (Bankar.me/Kamatica)

Blog Nikole Fabrisa:

 Dok je osamdesetih i devedesetih godina važila za „društvo bogatih“ svi su hrlili u Evropsku uniju. Veliki broj zemalja, poput Španije, Irske i Grčke je doživeo, pravi privredni preporod nakon ulaska u EU. Ipak, sa druge strane neke bogate zemlje poput Švajcarske i Norveške, nisu želele u EU. Nakon kraha socijalizma, nastala je prava trka ko će pre ući u EU. Od tada EU je dobila 13 novih članica, ali snovi o brzom ekonomskom razvoju ulaskom u EU se nisu ostvarili. Globalna finansijska kriza je dodatno raspršila ove snove. Evropska unija je zapala u recesiju, jedan broj zemalja je upao u duboku finansijsku krizu. Kriza je najteže pogodila Grčku, Portugaliju i Irsku, a ozbiljno su se „ljuljale“ i Španija i Italija. Tada se desilo ono što je prije samo nekoliko godina izgledalo nezamislivo, da do juče bogate zemlje EU, „zakucaju na vrata“ MMF-a tražeći spasonosne kredite. Novi udarac Evropskoj Unije je zadao Island, formalno odustajući od daljih pregovora o pristupanju EU.

Tekst je preuzet sa sajta istokpavlovic.comČuli ste vjerovatno do sada razne teorije i sisteme za organizaciju vremena, ali ako primjenite samo ovaj jedan jednostavni princip, možda možete riješiti mnoge probleme.

Dakle, molim vas. Pozatvarajte sada sve prozore na kompjuteru koji vam odvlače pažnju, izolujte se i u narednih pet minuta pročitajte ovo što bih slobodno nazvao “Velika tajna organizacije vremena”.

Čak i za one koje uzgoj maslina uopšte ne zanima, ovaj intervju iz poslovni.hr će zainteresovati. Sve što se moglo osvojiti na domaćim i stranim takmičenjima, u samo sedam godina maslinarskoga staža, osvojio je dr. Ivica Vlatković iz Novigrada u Hrvatskoj, inače poznati zadarski ginekolog. Iako se okitio i titulom "šampiona svih šampiona", za sebe će reći da je tek amater koji je početničku znatiželju pretvorio u strast.

Na oko dva hektara zemlje iznad Novigrada, koja je nekad pripadala njegovoj ribarskoj familiji, ali su je izgubili nakon Drugog svjetskog rata, podigao je dva maslinjaka sa oko 450 stabala maslina 27 sorti, sagradio kušaonicu, bazen i objekte u kojima se namjerava baviti agroturizmom. Iza njega su sati i sati truda i znoja te dosad uloženih 150.000 eura. Preko Agencije za ruralni razvoj namjerava aplicirati za novac iz fondova EU i onda urediti smještajne kapacitete da zaokruži ponudu.

U petak, 04. oktobra, u Budvi je održan seminar o liderstvu dr. Marshalla Goldsmitha, u organizaciji kompanije Blue Coach. Imali smo priliku da slušamo čovjeka koji je prepoznat kao najuticajniji mislilac na svijetu u oblasti liderstva, a prije svega da upijemo izobilje pozitivne energije kojom zrači.

Tog lijepog oktobarskog jutra u hotelu Splendid ekipa konsultantske kuće Blue Coach nas je dočekala sa osmjehom, a pogodite ko je prišao da se upozna sa nama? Pa da, dr. Marshall Goldsmith lično! Priznajem da sam se u početku malo začudila.  Čovjek koji je među najboljim trenerima lidera na svijetu je tek tako počeo da priča sa nama i prije početka seminara upoznao se sa svim učesnicima. Čovjek u zelenoj majici i bež pantalonama je u potpunosti ovladao salom i u svom šarmantno-raskalašnom stilu nam toga dana kroz niz vježbi i primjera ukazao na to kada nijesmo u pravu, kada jesmo smo u pravu i zbog čega je to tako.

Blog Nikole Fabrisa: 

U domenu fiskalne politike u prethodnom periodu je primenjen čitav niz poreskih reformi, od kojih je većina dala dobre rezulate, ali imajući u vidu i dalje visok nivo javnog duga i prisustvo budžetskog deficita biće potrebne i nove poreske reforme. U pitanju je vrlo osetljiva oblast, jer često povećanje poreza ne mora dati očekivane efekte u vidu rasta poreskog prihoda. Tako, na primer još davne 1728. godine, tada poznati ekonomista, Dž. Svift je izneo ideju da ukoliko se neka grana oporezuje iznad uobičajene poreske stope onda će poreski prihodi naplaćeni u toj grani biti manji za jednu polovinu. Takođe, čuvena je Sviftova izreka da kada su u pitanju porezi i carine dva i dva nisu četiri, nego najčešće jedan.

Imajući u vidu da danas zvanično prestaje zabrana gradnje i za prvu i ekskluzivnu zonu, tim građevinska sezona počinje na cijeloj teritoriji Budve. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, objavilo je šta je od dokumenta potrbno za dobijanje građevinske dozvole, papire, bez koga se ne smije niko upuštati i bilo kakve građevinske radove, jer  "divlja gradnja" je krivično djelo, koje sa sobom nosi i zatvorsku kaznu.

Neprodat krevet u hotelu ili avionska karta predstavlja čist trošak vlasniku. Hoteli, avio kompanije i drugi čiji kupci se mogu lako odlučiti za konkurenski proizvod su se odavno okrenuli yield menadžmentu, gdje je igra sa cijenama i drugim varijablama smišljena da bi se napravio najveći mogući profit, i omogućila maksimalna popunjenost kapaciteta. 

 

Stoga smo razgovarali sa osobom koja je najkompetentnija za to pitanje - profesorom Ivom Županovićem, rođenim Kotoraninom i autorom knjige ’Yield menadžment u turističkoj industriji’Profesor je trenutno angažovan u svojstvu vanrednog profesora na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi, Fakultetu za menadžment u Herceg Novom i  Univerzitetu Privredna akademija u Novom Sadu na predmetima iz oblasti strateškog, marketing i finansijskog menadžmenta. 

Spremate se za stambeni kredit?

To je odluka koja se dobro premišlja jer je u pitanju dugoročna obaveza koja stoji nad glavom, iako rješava bitno životno pitanje.

OVO je jedan od najbrže rastućih trendova na turističkom tržištu

 

Hoteli za parove u kojima je sve osmišljeno za dvoje sve su veći hit. Prvi takav hotel na našoj strani Jadrana otvoren je ovoga ljeta u Medulinu u Hrvatskoj, a otvara se i u Dubrovniku. Najčešći gosti su Britanci, kojima je ovo u posljednje tri godine jedan od najpopularnijih načina odmora.

Kako duplirati prihode od ribarstva

Crna Gora mogla bi povećati prihod od ribarstva sa 1,64 miliona eura godišnje na 3,1 milion ako bi proglasila ekskluzivnu zaštićenu pomorsku zonu, stoji u studiji Evropske komisije koju je predstavila komesar za ribarstvo i maritimna pitanja Maria Damanaki.

Kupila sam ‘pola’ Varoša i napravila hotel na pet lokacija

 

Andrea Wassmer, mlada žena u tridesetim, polu Švajcarskinja, polu Hrvatica, uglavnom je živjela u Badenu u Švajcarskoj, ali proputovala je cijeli svijet. Studirala je umjetnost i psihologiju u New Yorku, a onda je 2007. godine uzela godinu dana pauze i došla živjeti u majčin stan u Splitu.

-Nikada prije nisam tu živjela, ali mi se svidjelo. Nisam nikada razmišljala ni da bih se bavila turizmom, ali mi se onda i to dogodilo. Sasvim slučajno - govori nam Andrea Wassmer, koja trenutno živi na nekoliko adresa (uglavnom Berlin, Baden, Split), a nama je zanimljiva najprije iz razloga jer je u srcu Varoša otvorila jedinstven, predivan dizajnerski apartman-hotel.

Poseban je po tome što ima jedinstvenu recepciju u Plinarskoj 75, ali je razasut na pet različitih lokacija u radijusu od nekih 150 metara. Osim u Plinarskoj, Andrea je vlasnica i apartmana u obližnjoj Kovačića ulici, Vijugastoj, te zaista luksuzne i impresivne kamene kuće s terasom u Radmilovićevoj u kojoj noćenje u sezoni stoji 600 eura. Cijene ostalih apartmana i soba im se inače kreću oko 150 eura po noćenju, što je standardna cijena za kvalitetan smještaj u Splitu.

Minimalna potrošačka korpa u Crnoj Gori za Jul 2013. godine iznosila je 802.04 eura

 

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za mjesec jul 2013. godine iznosila je 802,4 eura, od čega se na hranu i bezalkoholna pića odnosi 259,5 eura, na neprehrambene proizvode i usluge 350,2 eura i vrijednost imputirane rente 192,7 eura. Ovo su podaci koje je juče objavio MONSTAT.

 

 

Nikola Fabris, Viceguverner Centralne Banke Crne Gore, ove nedelje počinje svoj mjesečni blog eksluzivno na našem portalu:

Za izostavljanje informacija o ukupnim troškovima kredita kazne do 40.000 eura

 

 U oglašavanju i privlačenju gostiju uštedjeti bi mogli i iznajmljivači soba i apartmana! I to kroz udruživanje sa komšijama. Uz novu strategiju hrvatskog turizma, cijele ulice, pa čak i četvrti trebali bi se pretvoriti u difuzne hotele!

Za turistički prihod od tri milijarde eura potrebno nam je još mnogo hotela

Prema postojećoj Strategiji za razvoj turizma do 2020. godine, Crna Gora na kraju tog perioda treba da prihoduje oko tri milijarde eura. To je ostvarivio i realno, ali je potrebno da se osnovni smještajni kapaciteti povećaju na 111.000 kreveta, kazao je za TVCG profesor dr Rade Ratković.

Građanima koji već imaju određeni iznos novca, a žele da im taj isti iznos ostane i kad obave posao ili kupe robu, nekoliko crnogorskih banaka ponudilo je naizgled neobične kredite kod kojih je obavezno položiti depozit u visini od 100% iznosa.

About us

Quas mattis tenetur illo suscipit, eleifend praesentium impedit! Dictum aliquam potenti arcu? Vel nemo consectetuer veritatis delectus excepturi magni dui


Suspendisse at libero porttitor nisi aliquet vulputate vitae at velit. Aliquam eget arcu magna, vel congue dui. Aenean id turpis lectus. Duis eget consequat velit.nulla vel eros blandit placerat.

Najnovije vijesti

Newsletter

Quas mattis tenetur illo suscipit, eleifend praesentium impedit!