Mikijelj: Morsko dobro do 15. aprila imaće operativno šest plovila na liniji Kamenari - Lepetane

Održan sastanak na temu odvijanja pomorskog saobraćaja trajektnom linijom „Kamenari -Lepetane”

Predsjednica Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Tamara Vujović, sastala se sa Ismetom Latićem, državnim sekretarom Ministarstva kapitalnih investicija, Mladenom Mikijeljom, direktorom JP „Morsko dobro‟, Željkom Komnenovićem, predsjednikom opštine Tivat, Stevanom Katićem, predsjednikom opštine Herceg Novi i Vladimirom Jokićem, predsjednikom opštine Kotor.

Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje je u okviru svojih nadležnosti, koje se tiču pitanja razvoja turizma, turističke djelatnost i ugostiteljstva i djelatnosti u vezi sa tim oblastima, a u susret ljetnjoj turističkoj sezoni, održao sastanak na temu odvijanja pomorskog saobraćaja trajektnom linijom „Kamenari - Lepetane”, uzimajući u obzir uticaj odvijanja pomorskog saobraćaja na turističku sezonu.

Ismet Latić, državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija je podsjetio na zakonske okvire u kojima mora djelovati pomorski saobraćaj kada je u pitanju prevoz trajektom, na ulogu Uprave pomorske sigurnosti koja, između ostalog, nalaže uslove i pravila, koja se moraju ispuniti za bezbjedno obavljanje saobraćaja, kao i da je firma upisana u CRPS i da je registrovana za prevoz putnika. On navodi da je, takođe, pored navedenog, značajno i da se svakodnevno i tokom cijele godine obavlja saobraćaj, da vrijeme putovanja na linijama kraćim od jedne nautičke milje ne može biti duže od 45 minuta, te da je potrebno imati i evidenciju broja prelazaka za vozila. Ukazao je i na to, da se pravo na obavljanje djelatnosti prevoza trajektom između pristaništa i pravo na izgradnju, korišćenje i održavanje pristaništa i privezišta, stiče dodjelom koncesije i da se koncesija dodjeljuje na period do 30 godina. U tom kontekstu, podsjetio je i na analize, koje su neophodne, da bi se pokrenula dodjela koncesije u skladu sa Zakonom o koncesijama. Ovom prilikom, naglasio je i da je potrebno unaprijediti ili izmijeniti zakonodavni okvir - da u dijelu kada se prepoznaje javni interes - ne mora se raspisati javni poziv za dodjelu koncesija, već da primjenom odgovarajućeg modaliteta, trajektnom linijom upravlja država i lokalne samouprave. Prema njegovim riječima, na taj način moglo bi biti zakonito, da državno preduzeće JPMD u saradnji sa opštinama, obavlja saobraćaj.

Mladen Mikijelj, direktor JP „Morsko dobro” je predstavio plan nabavki plovila i naveo da će JP „Morsko dobro” kompletnu investiciju realizovati iz sopstvenih sredstava. Očekuje da će do 15. aprila, biti nabavljeno i operativno šest plovila (dva trajekta kapaciteta veća od 60 vozila, dva trajekta kapaciteta od 45 do 60 vozila i dva trajekta kapaciteta od 20 do 30 vozila), ukupne nosivosti vozila, veće nego što je bila flota ,,Pomorskog saobraćaja”. On je iskazao i spremnost da se pri formiranju cijene prevoza, vodi računa o pogodnostima za stanovnike Herceg Novog, Kotora i Tivta, te da određene službe budu oslobođene plaćanja i da će se prema njihovim procjenama investicija vratiti za dvije godine, ali i da nema ništa protiv formiranja specijalizovanog preduzeća sa opštinama Herceg Novi, Kotor i Tivat. Takođe, Mikijelj je dao i pojašnjenja koja se odnose na ispunjenost uslovau - upis u Centralni registar, te je naveo da će nakon instalacije softverskog rješenja postojati evidencija broja ukrcanih vozila, što je u skladu sa Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe neophodno, a u cilju postizanja bezbjednog funkcionisanja ovog prevoza na čemu JP „Morsko dobro” kontinuirano radi. Prisutne je upoznao i sa tim - da su bile dvije inspekcijske kontrole broda ,,Vasilije” koji trenutno saobraća, te da se radi i na ispunjavanju svih predviđenih uslova od strane JP „Morsko dobro”.

Predsjednici bokokotorskih opština Katić, Komnenović i Jokić su govorili o potrebi uspostavljanja zajedničkog specijalizovanog preduzeća od strane države i lokalnih samouprava, koje bi upravljalo ovom trajektnom linijom, uz nadu da će dinamika nabavki plovila, pratiti dinamiku pojačanja turističkog prometa, kao i da će opštine na čijem se obalnom području nalaze privezišta imati određene benefite. Oni su istakli brojne situacije i stanja, koje su prepoznate kao problem u bokeškim opštinama i akvatorijumu, a koje nijesu dobro zakonski riješene (pilotaža kruzera, slobodni saobraćaj u Boki, problem ,,Plave špilje”, naplata tunela ,,Sozina”, proble organizovanog autobuskog prevoza). Takođe, čulo se jedinstveno mišljenje predsjednika bokeških opština o potrebi dugoročnog rješavanja saobraćajne infrastrukture kroz Boku, sa posebnim akcentom na pronalaženje jednog rješenja za funkcionalno odvijanje saobraćaja kroz Boku kotorsku, bilo da se radi o podmorskom tunelu Herceg Novi – Luštica, ili izgradnji mosta, a da se odluka donese kroz plansku dokumentaciju, odnosno Prostorni plan Crne Gore.

 Sastanak je sumiran predlogom sljedećih zaključaka:

Jedinstven je stav da država, zajedno sa lokalnim samoupravama treba da upravlja linijom Kamenari – Lepetane i izražena je nada da se tranzicija u radu i nabavka plovila, neće odraziti na kvalitet i bezbijednost usluge, te da slijedi veliki izazov da se ovaj zadatak uspješno izvede.

U cilju obezbjeđenja kvalitetnog rješenja, predlaže se nadležnom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, da uradi analizu zakonskog okvira koji se tiče zakonske odredbe o koncesiji, u odnosu na unutrašnji pomorski saobraćaj trajektom.

Predlože se održavanje zajedničkog sastanka Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje i Odbora za ekonomiju, finansije i budžet , u Herceg Novom, na ovu temu.

Konstatatuje se da se, kada je riječ o trajektnom saobraćaju, radi o kratkoročnom rješenju saobraćaja kroz Boku, ali da bi kroz planska dokumenta, trebalo strateški odrediti način za bolje saobraćajno povezivanje obala (podmorski tunel ili most).

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti