O poslovanju preduzeća u minulom periodu, predloženim zakonskim izmjenama, što one znače građane, hotelijere, da li se novim rješenjem uspostavlja i snažniji mehanizam kontrole, u smislu legalizacije objekata, upis u katastar nepokretnosti, što podrazumijeva kreditni aranžman Evropske banke za obnovu i razvoj vrijedan 12 miliona eura i drugim temama, za Biznis.me razgovarali smo sa doskorašnjim predsjednikom Odbora direktora Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, Zoranom Lakušićem.
Biznis.me: Što donosi Predlog izmjena Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja?
Lakušić: Predlog izmjena Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja prvenstveno donosi dugoročnu finansijsku stabilnost Regionalnog vodovoda i stvara uslove za uredno servisiranje kreditnih obaveza koje proizlaze iz realizacije velikih infrastrukturnih projekata. Najvažnija novina je produženje važenja posebne naknade do 31. decembra 2034. godine, jer je upravo za taj period vezana otplata kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za drugu fazu regionalnog vodovodnog sistema. Time se obezbjeđuje stabilan i održiv model finansiranja Regionalnog vodovoda, bez dodatnog opterećenja državnog budžeta i budžeta primorskih opština.
Važno je naglasiti da se visina naknade za kondo hotele sa pet zvjezdica ne mijenja i da oni, kao i do sada, plaćaju naknadu po stopi od 0,5 odsto, dok klasični hoteli sa pet zvjezdica ostaju oslobođeni plaćanja ove naknade.Novina je što se po prvi put izričito prepoznaju i hoteli po mješovitom modelu poslovanja, čime se otklanja prostor za različita tumačenja i uspostavljaju jasnija pravila u ovoj oblasti. Hoteli koji funkcionišu po mješovitom modelu (gdje se dio smještajnih jedinica prodaje na tržištu) gube pravo na oslobađanje od naknade i prelaze u kategoriju plaćanja od 0,5 odsto od vrijednosti investicije.
Za kondo i mješovite hotele uvodi se kontrola. Investitor više ne može prevesti i uknjižiti prodate apartmane na ime pojedinačnih kupaca u katastru nekretnina dok ne dostavi zvaničan dokaz da je Regionalnom vodovodu uplaćena kompletna naknada. Veliki klasični hoteli ostaju zaštićeni, dok se kondo i mješovitim hotelima onemogućava da pod maskom elitnog turizma grade i prodaju stanove bez plaćanja doprinosa za infrastrukturu Crnogorskog primorja.
Biznis.me: Prvi put se jasno definišu i hoteli po mješovitom modelu poslovanja. Da li će tim modelom biti smanjen prostor za različita tumačenja i zaobilaženje zakonskih obaveza?
Lakušić: Zakon o regionalnom vodosnabdijevanju iz 2018. godine jasno je propisivao da kondo hoteli sa pet zvjezdica plaćaju naknadu od 0,5 odsto, dok su klasični hoteli sa pet zvjezdica bili oslobođeni te obaveze. Međutim, u međuvremenu je kroz propise iz oblasti turizma prepoznat i hotel po mješovitom modelu poslovanja, koji predstavlja kombinaciju hotelske i stambene funkcije. Taj model nije bio izričito pomenut u Zakonu o regionalnom vodosnabdijevanju, pa se postavljalo pitanje kako ga tretirati prilikom obračuna naknade. Upravo zato se novim izmjenama zakona prvi put jasno definiše i hotel po mješovitom modelu poslovanja i propisuje da i on podliježe plaćanju naknade od 0,5 odsto. Time se uklanja mogućnost različitih tumačenja i zatvara prostor za izbjegavanje zakonskih obaveza.
Biznis.me: Da li će zakon biti usklađen sa propisima iz oblasti izgradnje objekata, legalizacije i turizma, kako bi se ojačali mehanizmi kontrole i unaprjeđenja pravne sigurnosti?
Lakušić: Suština ovih izmjena jeste očuvanje finansijske održivosti Regionalnog vodovoda, zaštita javnih prihoda i stvaranje uslova za nastavak razvoja sistema koji obezbjeđuje sigurno i uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. Zakon donosi i znatno snažnije mehanizme kontrole, jer se direktno usklađuje sa propisima iz oblasti izgradnje objekata, legalizacije bespravnih objekata i evidencije nepokretnosti. Zamjenom termina „neformalni objekti“ terminom „bespravni objekti“ postiže se puna usklađenost sa važećim zakonodavstvom i dodatno jača institucionalna povezanost između postupaka legalizacije, evidencije nepokretnosti i obaveza prema Regionalnom vodovodu. Na taj način uspostavlja se mnogo efikasnija saradnja između Regionalnog vodovoda, Uprave za nekretnine i drugih nadležnih institucija.
Biznis.me: Što to znači za objekte koji nijesu izmirili zakonom propisane obaveze prema Regionalnom vodovodu?
Lakušić: To znači da više neće moći nesmetano da završavaju postupke legalizacije i upisa u katastar, što značajno smanjuje prostor za izbjegavanje zakonskih obaveza i jača zaštitu javnih prihoda. Istovremeno, povećava se pravna sigurnost i uspostavlja pravedniji odnos prema svim investitorima koji svoje obaveze uredno izvršavaju. Ozbiljne i odgovorne investitore ove izmjene ne mogu obeshrabriti, jer je plaćanje infrastrukturnih naknada standardna praksa u svim uređenim evropskim državama.
Suština ovog zakona nije stvaranje novih opterećenja, već uspostavljanje reda, jednakih pravila za sve i zaštita javnog interesa. Time se stvaraju zdraviji temelji za održivi razvoj Crnogorskog primorja i šalje jasna poruka da korišćenje javne infrastrukture podrazumijeva i odgovornost prema državi.
Kompletan intervju na portalu biznis.me
