Za vikend na Grad teatru:

u subotu, 27. juna, sa početkom u 22 časa na sceni između crkava održaće se i druga predstava programa Crnogorskog narodnog pozorišta „Koza ili ko je Silvija? po tekstu Edvarda Olbija, a u režiji Danila Marunovića. Ovo je ujedno i rediteljeva diplomska predstava, a rađena je u saradnji sa „Barskim ljetopisom“ i sa FDU sa Cetinja.

Neka od pitanja na koja pokušava da odgovori ova predstava po autoru su sledeća: „Da li je zapadna civilizacija izvojevala sve velike bitke za slobodu?  Jesmo li dosegli krajnje granice slobode? Ko odredjuje dokle sežu granice? Koliko smo smjeli da granicu zone tabua pomjeramo? Koji su kriterijumi za definicuju tabua? Je li ljubav opravdana baš u svakom obliku? Da li nas ljubav uvjek može amnestirati pred nama samima? Jesmo li sami sebi postavili previsoke moralne standarde? Jesmo li "prerasli" iste?  Imamo li pravo na to? Šta je to što je "prirodno" ? Imamo li pretenziju postati "prirodniji" od same prirode?  Je li nam potrebna opšta redefinicija, nova verzija, update morala?  Jesmo li požurili? Da li smo pretjerali? Ako su limiti naših himera sloboda postavljeni kao konačni, da li nas upravo ta autocenzura preporučuje kao civilizovane? Zar poenta civilizacijskog progresa nije oduvjek bila osvajanje novih sloboda, razbijanje tabua? Ako više nemamo šta osvajati, znači li to da se civilizacija kakvu poznajemo raspada? Je li liberalizam postao diktatura? Robujemo li ideji o bezuslovnoj slobodi? Jesmo li ekstremno slijedeći takvu ideologiju postali konzervativni? Pretvorili smo se u sopstvenu suprotnost, u grotesknu autoparodiju?  Jesmo li toliko nesavršeni da se moramo uzdržavati od toga što osjećamo?“ 

Danilo Marunović je, pored režije, uradio i dizajn scene i izbor muzike, a u predstavi igraju Marko Baćović, Nada Vukčević, Dejan Ivanić i Emir Ćatović.

U nedjelju, 28. juna, sa početkom u 22 časa, na sceni između crkava nastupiće Orkestar Ratne mornarice Grčke. Organizacija ove večeri je nastavak saradnje sa Ambasadom Republike Grčke iz Podgorice.

1880. godine podoficir Angelos Kalamas sa grčkog ostrva Zakintos je, u pratnji 22 dobrovoljca muzičara, bio prvi dirigent Orkestra Ratne mornarice Grčke. Njihov prvi koncert održan je 25. marta 1890. godine na velikoj paradi održanoj u čast državne proslave. Orkestar Ratne mornarice Grčke je postavio standard za veliki broj inovacija. 1924. godine ovaj orkestar je bio prvi koji je koristio bubnjeve kao glavni instrument, takođe su izvodili i tačne formacije sa naoružanim krilom. Predstavljali su svoju zemlju i Grčku mornaricu na velikom broju festivala (TATTOO) po Evropi, odakle nose dobre kritike, od kojih su neke i: Harlan Holandija (1999), Krakov, Poljska (2000), Nica, Francuska (2002), Malta (2004), Aleksandrija, Egipat i Šamir, Francuska (2006) i Mons, Belgija (2008).

Jedini je orkestar Grčkih vojnih snaga koji je učestvovao na Olimpijadi koja je održana u Grčkoj. 1896. su učestvovali na ceremoniji otvaranja i zatvaranja prvih Olimpijskih igara, a 2004. na ceremoniji otvaranja Olimpijade i ceremoniji zatvaranja Paraolimpijade. Takođe su učestvovali na ceremoniji otvaranja Specijalne Olimpijade u Atini 2011. Predstavljeni su na televiziji i radiju. Veliki broj programa je posvećen istoriji orkestra. Od njegovog osnivanja u novembru 1880. pa do danas, 24 oficira su bila dirigenti i upravnici Muzičke škole Grčke mornarice. Od 2010. godine, upravnik Orkestra Ratne mornarice Grčke je komandant Georgije Cilimparis.  

Na repertoaru koncerta će biti djela klasične i filmske muzike, kao i popularne melodije poznatih grčkih stvaralaca Mikisa Teodorakisa, Manosa Hatzidakisa i Dionisiosa Savopulosa. Sa orkestrom će nastupiti i mlada crnogorska umjetnica Danica Nikić, koja će izvesti nekoliko čuvenih grčkih kompozicija.

Ulaznice za ovaj koncert se neće naplaćivati.

 

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti