Najava programa 28. festivala za subotu, 12. i nedjelju 13. jul

Dramski program:

U subotu, 12. jula, na sceni na Svetom Stefanu sa početkom u 22 časa biće po drugi put izvedena prva ovogodišnja koprodukcija „Grada teatra“,  predstava „Amadeus“, koju po tekstu Pitera Šefera režira Dora Ruždjak-Podolski. JU „Grad teatar“ predstavu radi u saradnji sa Gradskim dramskim kazalištem "Gavella" iz Zagreba i fondom „Heartefact“ iz Beograda.

Dora Ruždjak-Podolski rođena je 1971. u Zagrebu, gdje je završila Klasičnu gimnaziju i Školu za ritmiku i ples. Studirala je latinski i grčki jezik, a 1997. godine diplomirala je Studij pozorišne režije i  radiofonije. Do danas je režirala šezdesetak dramskih, operetnih i opernih naslova, među kojima su i: Madam Buterflaj (Pučini), Travijata (Verdi), Tragedija mozgova (Kamov), Čikago (Kander - Fos - Eb), Aida (Rajs - Džon), Priča o vojaku (Stravinski - Ramuz), Ljepotica i zvijer (Vulverton - Rajs - Ešman), Boemi (Pučini), San ljetne noći (Šekspir), Žena - bomba (Sajko), Svaki pas ima svoj dan (Mihanović - Appelt), Slučajevi običnog ludila (Zelenka), Čarobna frula (Mocart), Kabare (Masterof - Eb - Kander), Ana Karenjina (Tolstoj)... Režirala je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, na Dubrovačkim ljetnim igrama, u GK "Komedija", GK "Trešnja", ZKM-u, GDK "Gavella"..., u Rusiji, Kanadi, BiH... S Frankom Perković 2001. osnovala je Kazališnu udrugu frustriranih redatelja (KUFER), koja je afirmisala niz mladih umjetnika - reditelja, glumaca, plesača i koreografa. Dobitnica je nagrade "Goran" za mlade pjesnike, nagrade za režiju "Postojanog kositrenog vojnika" na Naj, naj festivalu (2006.) te Nagrada hrvatskog glumišta za režiju "Čikaga" (2004.) i "Ljepotice i zvijeri" (2008.). Autorka je knjige stihova "Šetač" i libreta opere "Komorni trio" Olje Jelaska. Režirala je dodjele nagrade "Crni mačak", Hrvatske diskografske nagrade "Porin", Nagrade hrvatskog glumišta... Predstave "Ljubavni napitak", "Čarobna frula" i "Slavuj" nagrađene su joj Posebnom rektorovom nagradom (2008, 2010. i 2013.), a "Čarobna frula" i diplomom "Milka Trnina". Predstave "Čikago", "Ljepotica i zvijer" i "Kabare" nagrađene su Nagradom hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini. S rediteljem Sašom Božićem napisala je tekst "Rent a friend" koji je nagrađen ASSITEJ-evom nagradom 2012. Predaje glumu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od 2009. do 2012. bila je direktor dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara.

Prevod ovog komada je uradio Marijan Orešnik, dramatizaciju Dubravko Mihanović, scenografiju Stefano Katunar, kostim Marita Ćopo. Autor muzike je Ivan Skender, koji je uradio i izbor kompozicija, saradnica za scenski pokret je Maja Marjančić, svjetlo je uradio Zdravko Stolnik, a lektor je Đurđa Škavić.

U predstavi igraju: Enes Vejzović, Filip Križan, Nataša Janjić-Lokas, Franjo Dijak, Zoran Gogić, Siniša Ružić, Janko Rakoš, Ankica Dobrić, Ivana Bolanča, Perica Martinović, Natalija Đorđević i Vjekoslav Babić.

Predstava je na repertoaru ovogodišnjeg festivala i u nedjelju, 13. jula, a od 24. oktobra slijedi i premijera na koprducentskoj sceni u „Gaveli“.

Književni program:

Dvanaestog jula, sa početkom u 21 čas, na Trgu pjesnika se nastavlja i književni program ovogodišnjeg festivala  nastupom poznatog izraelskog pjesnika Amira Ora.

Amir Or (Tel Aviv, 1956), pjesnik, esejista, urednik i prevodilac. Amir Or je u mladosti bio pastir, građevinski radnik i restaurator, da bi potom studirao filozofiju i uporednu religiju na Univerzitetu u Jerusalimu, gdje je kasnije predavao starogrčku religiju. Predavao je poeziju na univerzitetima u Izraelu, Velikoj Britaniji i Japanu. Autor je sedam knjiga poezije:Gledam kroz oči majmuna(1987),Lica(1991),Otkup mrtvih(1994),Dakle!(1995),Pesma(1996),Dan(1998),Tahirina pesma(2001),Muzej vremena(2007),Životinja u srcu(2010).
Or piše eseje o poeziji, antici i religiji. Pjesme Amira Ora do sada su prevedene na više od trideset jezika. Za svoju poeziju Or je, između ostalog, dobio Premijerovu nagradu, Bernštajnovu nagradu i Fulbrajtovu stipendiju. Or je bio stipendista Univerziteta u Ajovi (SAD), Jevrejsko-hebrejskog centra Univerziteta u Oksfordu (Velika Britanija), Literarnog kolokvijuma u Berlinu, Fondacije Valparaiso, Fondacije „Hajnrih Bel“ i drugih. Za prevode antičke grčke poezije dobio je nagradu izraelskog Ministarstva kulture. Amir Or je osnivač i glavni urednik Izdavačke kućeHelikon. Godine 1993. osnovao je i istoimenu arapsko-hebrejsku školu poezije. Priredio je nekoliko antologija hebrejske poezije na evropskim jezicima. Osnivač je i urednik Međunarodnog festivala poezijeŠar. Član je Evropske mreže za programe kreativnog pisanja i nacionalni koordinator programaPesnici za mir, pod pokroviteljstvom UN. Živi u Tel Avivu.

Sa autorom razgovor vodi Vida Ognjenović, zajedno sa Albaharijem prevodilac Orove poezije, i Gojko Božović, urednik izdavačke kuće „Arhipelag“, koja je objavila Orovu zbirku „Pohare“.

Muzički porgram:

U subotu, 12. jula, sa početkom u 22 časa, u Santa Mariji se nastavlja i muzički program ovogodišnjeg festivala. Koncert će održati Trio Muzičke akademije sa Cetinja, sa kojom inače radimo organizaciju ovoga programa.

Igor Novak (violončelo) nižu muzičku školu je završio u Crnoj Gori u klasi profesora J. Sotničuka iz Kijeva. Srednju muzičku školu, je završio u Srbiji u klasi Imre Klaman iz Novog Sada, gdje je i upisao Muzičku akademiju takođe u klasi Imre Kalman, ali iz ličnih razloga vraća se u Crnu Goru i nastavlja studije na Muzičkoj akademiji u klasi profesora Igora Perazića. S obzirom na izuzetnu nadarenost, od ranog djetinjstva je osvajao brojne nagrade na republičkim i međunarodnim takmičenjima: prva nagrada na Republičkom takmičenju – Crna Gora, 2004. i 2005. godine, prva nagrada u Srbiji 2006. godine, dvije nagrade u Barletu – Italija, kao i specijalne nagrade u Crnoj Gori. Nastupao je na “Čelo Fest”-u - Beograd, a kao šesnaestogodišnjak u Međunarodnom orkestru iz Berna – Švajcarska – Jehudi Menjuhin. U skorije vrijeme nastupao je u Crnoj Gori, Beču i Budimpešti.

Novak Pavličić (klavir) je završio Muzičku akademiju na Cetinju u klasi profesora Vladimira Bočkarjova. Trenutno se usavršava u Barseloni na magistarskim studijama u klasi profesora P. Reach-a. Pohađao je seminare kod uglednih pijanista i klavirskih pedagoga kao sto su: Vladimir Ovčinikov, Natalija Trul, Emanuel Krasovski, Nevena Popović. Dobitnik je brojnih internacionalnih nagrada među kojima četiri prve nagrade na takmičenju u Šapcu ( 2002-2005), zatim prva nagrada na takmičenju Vojislav Vučković u Beogradu i treća nagrada na takmičenju - Frederik Šopen u Rimu. Svira repertoar od barokne do savremene muzike.

Igor Pejović (violinista) student je Muzičke akademije na Cetinju u klasi profesora Igora Petruševskog, rođen je 1995. godine u Podgorici. Započeo je svoje muzičko obrazovanje sa pet godina u Muzičkoj školi za talente “Andre Navara” u Podgorici sa profesorima Vesnom Milojević i Vujadinom Krivokapićem.  Pohađao je mnoge seminare kod poznatih profesora violine : Zoran Milenković, Irina Jašvili, Kis Hulsman, Andrej Kurti, Grigorij Krasko, Anton Martinov, Marko Josifoski. Nastupao je na mnogim festivalima uključujući : “Piano pic”, “European Summer Academy” (Priština), “Kotor Art” (Kotor), “Dani Mocarta” (Tivat), “Espressivo” (Cetinje). Na “Crnogorskom muzičkom festivalu mladih” uvijek je osvajao prvu nagradu u solo izvođenju, Zlatnu liru (2002) i četiri Specijalne nagrade (2004, 2006, 2008. i 2010), takođe i prvu nagradu na XXI Međunarodnom muzičkom festivalu “Citta di Barletta” u Italiji 2011. godine. Dobitnik je takmičenja “Manja Radulović-Vulić” 2012. i 2013. godine.

Na programu su djela: Skrjabina, Popera, Baha, Gunoa, Vaksmana i Mendelsona.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti