Hemikalije u hrani koje ste vjerovatno već danas pojeli

Vrlo je teško znati što se tačno nalazi u hrani koju svakodnevno konzumiramo, a ukoliko pomno ne pazimo i ne provjeravamo sastav naveden na ambalaži, postoji velika šansa da konzumirate sastojke koje nikada ne biste niti u ludilu pojeli – od buba, umjetnih boja pa sve do konzervansa koji sprečava rast gljivica i buđi.

 

 

Današnja hrana nerijetko obiluje aditivima, umjetnim bojama, konzervansima i uljima kako bi joj se poboljšao ukus i produžio rok trajanja. Stoga, ako baš i ne obraćate pažnju, postoji velika šansa da ste ove kemikalije pojeli već danas.

So


Michael Jacobson, izvršni direktor Centra za nauku u javnom interesu, kaže kako bi se smanjenjem unosa soli za pola moglo spasiti čak 100 hiljada života godišnje. Naravno, azodikarbonamidi razgrađuju so na tvari koje mogu potencijalno biti kancerogene, stoga je smanjenje unosa soli svakako preporučljivo. Proizvođači hrane počinju smanjivati udjele soli u hrani, no taj proces je vrlo polagan, stoga svakako valja pripaziti na sastav namirnica. Osim u prehrambenim proizvodima, so se koristi prilikom obrade metala, papira i celuloze, piše esquire.com.

BHA i BHT
Grickalice poput čipsa vrlo često se pripremaju u biljnom ulju, a upravo to ulje može biti opasno za zdravlje nakon što se one upakuju. Taj se postupak naziva oksidacija. Butilirani hidroksianisol (BHA) i butiliran hydrozyttoluene (BHT) su antioksidanti i konzervansi na bazi nafte koji se koriste u mnogim namirnicama kako bi spriječili oksidaciju i produžili im rok trajanja. Razgradnjom BHA i BHT dolazi do kancerogenih spojeva u tijelu.

Američko ministarstvo nauke navodi kako se BHA može smatrati kancerogenim spojem, no ipak ga je još uvijek legalno stavljati u hranu. BHA se vrlo često koristi i kod gumenih i naftnih derivata te u kozmetičkim proizvodima. Ovaj aditiv može se pronaći u folijama za pakovanje proizvoda, žitaricama, kobasicama, hrenovkama, pljeskavicama, žvakaćim gumama, čipsu, pivu, maslacu, biljnim uljima, kozmetici i hrani za životinje.

Bromirano biljno ulje
Bromirano biljno ulje je obično biljno ulje kojemu je dodan hemijski element brom. Upravo zbog tog dodatka ne morate protresti sokove prije otvaranja jer brominirano biljno ulje ravnomjerno raspoređuje molekule ukusa u piću. No dvije odvojene studije pokazale su kako pojedinci koji piju velike količine sokova na kraju trpe ozbiljne zdravstvene posljedice za koje lijekari krive upravo to ulje. Bromirano biljno ulje zabranjeno je u mnogim europskim zemljama, ali nažalost, u mnogima nije, pa se još uvijek može naći kao sastavni dio gaziranih sokova. Osim u sokovima, ovo ulje se koristi u sprejevima za nos, pjeni za gašenje požara, bojama za kosu te pesticidima.

 

Kalijev sorbat
Ovaj konzervans sprečava rast gljivica i plijesni u jogurtima, sirevima, želeima, tortama i sušenoj govedini. Kalijev sorbat jedan je od najčešće korištenih konzervansa na svijetu. Centar za nauku u javnom interesu smatra kalijev sorbat sigurnim po pitanju zdravlja, a prehrambeni naučnici ističu da bi micanje ovog konzervansa iz hrane moglo izazvati netoleranciju na buđ kod potrošača. 

Dimetil-polisiloksan
Umjetna tvar protiv pjenjenja i zgrušnjavanja ima široku primjenu u prehrambenoj industriji. Dimetil-polisiloksan je na bazi silikona te sprečava pjenjenje ulja za vrijeme, na primjer, prženja pomfrita te produljuje rok trajanja ulja. Nalazi se u gotovo svim vrstama prehrambenih proizvoda, od octa i čokolade pa sve do žvakaćih guma. Ova tvar se također može pronaći u kozmetici te u šamponima. 

Kalcijum propionat
Ovaj se konzervans često nalazi u hljebu i pecivima, a sprečava ili usporava rast mikroorganizama. Osim toga, često se koristi u duvanskoj proizvodnji kao konzervans. Premda se navodi kao siguran za zdravlje, određeni brendovi hljeba kao zamjenu koriste pšenično brašno. 

Red 4
Boja za hranu karmin, također poznata i kao K-carmin, Red 4 ili ekstrakt insekta cochineala, dobiva se od kuvanih i zdrobljenih buba koji se zovu cochineal. Zbog crvene nijanse upravo se karmin može pronaći u jarkocrvenim bombonima i slatkišima. Kod nekih osoba ova boja za hranu može izazvati alergijske reakcije. Premda je njeno korištenje široko rasprostranjeno, neki proizvođači tvrde da je više ne koriste te da je zamjenjuju bojama baziranim na soku od paradajiza.

Umjetne boje
Većina hrane koja se prodaje u Europi i koja sadrži umjetne boje nosi oznake upozorenja o rizicima povezanim s bojama i hiperaktivnosti u djece. Stoga svakako valja čitati sastav na ambalaži, a spomenute boje su sintetizirane od katrana i nafte. Riječ je o jednom od najčešće korištenih aditiva u prehrambenim proizvodima. Umjetna bojila najčešće se nalaze u sokovima, slatkišima, pekarskim proizvodima, žitaricama, pudingu, džemu, kruhu, tjestenini i siru, zamrznutim proizvodima, brzoj hrani i sladoledu.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja