Kako je izgledao izlet na Školj 1864 godine

Blog Budvanizacije:

 

   U aprilu mjesecu 1864. godine popravljena je na ostrvu kod Budve crkvica sv. Nikole, koja je bila zapuštena toliko da je u njoj bilo napravljeno ognjište,a noću je zatvarana i stoka. Tom prilikom srušena je jedna kućica koja je bila naslonjena na ovu crkvicu sa strane otvorenog mora. U toj kućici je, u staro vrijeme , stanovao čuvar, koji je u crkvi palio kandilo. Oko crkve i prostora na kom se nalazilo groblje podignut je zid. U tom groblju su sahranjivani Budvani sve do 1820. godine kada je u Budvi kao i u drugim gradovima bilo zabranjeno sahranjivanje u crkvama. Kako se događalo da se mrtvaci za vrijeme nemirnog mora po više dana nijesu mogli prevesti na ostrvo, 1836. godine osnovano je u Budvi novo groblje, na mjestu gdje se i sada nalazi. A na izletnike koji su svake godine na dan 9. maja (proslava sv. Nikole) dolazili na izlet na ostrvo sagrađen je, u pravcu malih ostrva, dugi niz kamenih stolova i sjedišta, čiji se ostaci i sada vide.


Izlet i proslava 9. maja 1864 godine nakon obnove ove crkvice bili su naročito svečani.


U 8 sati ujutru krenuli su izletnici sa 12 barki. A još prije toga na ostrvce je stiglo nekoliko Budvana da okite crkvicu i prostor na kome će se održati svečanost i da pucanjem iz prangija dočekaju izletnike. Svaka obitelj donijela je sa sobom kuhinjsko posuđe i svakovrsne hrane i pića.


Pošto je završena ceremonija na groblju, počelo je narodno slavlje. Muškarci su posijedali za stolove, nad kojima je bila razapeta duga tenda. Žene su zapalile improvizovana ognjišta i dale se na spremanje ručka. Miris suve borovine što je gorjela miješao se sa mirisom svakovrsnog pečenja. Začas su se na kamenim stolovima , koje su Budvanke prekrile stolnjacima , našle flaše raznih pića - sve do šampanjca. A već nakon prvih gutljaja - zaorila se pjesma i počele su zdravice.

Zagrijane glave izletnika hladio je maestral, koji je toga dana bio prilično jak, a uskoro je prispio i ručak - obilan i dobro pripremljen. Svakoj domaćici bilo je naročito stalo da se istakne sa kolačima, koje je pripremila prije par dana u svojoj kući.
U tri sata po podne, obnovljen je stari običaj gađanja kokota. Tom prilikom su se istakli , kao najbolji strijelci Đuro i Aleksandar Medin, Pjero i Stefan Mikula, Jefto Bralić, Niko Indijanović i Niko Slovinić.


Poslije podne, oko 4 sata, stigla je iz Budve i druga grupa izletnika i činovnici i oficiri austrijskog lovačkog bataljona - talijani s vojnom muzikom. S njima je dosao i načelnik Budve Dionizije Ivanis.


Čim je zašlo sunce - počeo je ples. Budvani su prvo igrali narodna kola a zatim, da bi zadovoljili strance, plesali okretne igre i neke talijanske plesove. Zabava je potrajala do 8 sati uveče.

10752150_844202675639201_1413975606_n.jpg


A tada su se izletnici ukrcali u 20 čamaca rasvijetljenim paloncinima i jedan za drugim plovili prema Budvi, dajući sliku venecijanske večeri. Na čelu flote išle su barke sa muzikom. čim su prispjeli na obalu , poređali su se u parove , muškarci su uhvatili dame pod ruku i s muzikom na čelu i poskakujući od raspoloženja, prodefilovali Budvom do kafane Badnjakovića, gdje su mnogi nastavili da se zabavljaju dokasno u noć.

10751682_844202152305920_896257139_n.jpg.

 

(preuzeto iz knjige ,,Iz stare Budve,, Nikole Vučkovića)

blog_budvanizacije.jpg

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti