Priča o Jadranskom sajmu

Ni nakon sedam decenija, od kada im je oduzeto nasljednici tri staromještanske porodice Zenović, Rajković i Božović, i dalje vode borbu da im se vrati đedovina, koja im je nepravdeno oduzeta u zaleđu Slovenske plaže, kojim gazduje firma Jadranski sjam, odbjeglog tajkuna Duška Kneževića.

Alarm je upaljen početkom aprila - javna izvršiteljka Aleksandra Tomković Vukoslavčević donijela je zaključak o prodaji akcija "Atlas hotels grupe" i "Jadranskog sajma a. d. Budva", koje su dio Zatvorenog investicionog fonda "Atlas Mont", u vlasništvu Kneževića. Javnim pozivom oglašena je prodaja 3,78 miliona akcija, čija je procenjena vrijednost oko četiri miliona evra.


Ovim će umjesto Kneževića, neko sada još „moćniji“ se domoći trenutno najatraktivnijeg neizgrađenog komada zemlje u Budvi na samoj pjeni od mora.


Podsjećamo zemljište sajma ranije oduzeto od tri budvanske porodice Zenović, Rajković i Božović, koje godinama traže povraćaj svoje đedovine (zemljišta) u centru Budve.
Pojedinačno najveći dio zemljišta Jadranskog sajma kroz proces restitucije potražuju potomci Đura Savovog Zenovića. Zemljište je država 1948 uzela ranijim vlasnicima bez centa naknade.


Ipak, njihova borba da im se zemlja vrati, jer zemljište nije privedeno namjeni, imajući u vidu da su hale na Jadranskom sjamu privremeni objekti, i dalje nema sluha kod crnogorskih pravosdnih organa.


Sada, većinski vlasnici Jadranskog sajma su tri kompanije iz Atlas grupacije Duška Kneževića - Atlas grupa (47,35 odsto), Zatvoreni investicioni fond Atlas Mont (43,33 odsto) i Invest banka Montenegro (7,51 odsto). Svi ostali vlasnici imaju manje od pola procenta vlasnštva.


Knežević je uspio 2016. da njegov Jadranski sajam dobije jednu bitku, time što je upisao pravo svojine nad zemljišnim kompleksom od 22 hiljade kvadrata na kome se nalaze pet sajamskih hala. Budvanski katastar je sredinom juna 2016. donio rješenje kojim se Jadranskom sajmu dozvoljava da upiše pravo svojine, na šta su se žalili bivši vlasnici nacionalizovnog zemljišta,ali je drugostepeni organ , odnosno Ministarstvo finansija, potvrdilo isto rješenje, čime se Jadranskom sajmu, dozvljava upis prava svojine


A istorija otimanja zemlje ide ovako:
Nekadašnji OOUR za priređivanje sajmova „Jadranski sajam“ Budva je 16. juna 1975. godine od Opštine Budva „kupio“ pet sajamskih hala i zemljište u funkciji tih objekata površine 22.414 kvadrata na trajno korišćenje. Tom prilikom plaćena je ugovorena kupoprodajna cijena. Tada je zemljište plaćeno prvi put. Usvajanjem Zakona o svojinskoj i upravljačkoj transformaciji Jadranski sajam je otpočeo transformaciju i prva faza je završena u decembru 1995. godine. Druga faza, otkup većinskog paketa akcija, transformacije završena je 2000. godine. Prilikom transformacije plaćena je „tržišna“ cijena i Knežević, za kojim je raspisana Interpolova crvena potjernica se domogao atraktivnog komada zemlje.


Knežević, protiv koga se vodi istraga pred Spoecijalnim tužilaštvom, sada se suočava da nakon gubitka dvije banke ostane i bez Jadranskog sajma, i vrijend eimovkina kojim raspolaže ova kompanija.


Jadranski sajam sada, direktno ili indirektno preko svoje firme Expo invest, posjeduje preko osam hiljada kvadrata zemljišta i preko tri hiljade kvadrata izložbenog poslovnog prostora u Budvi, odmah uz plažu na Slovenskoj obali. Ove nekretnine imaju više zabilježbi za uzete kredite i zbog postupka restitucije. Prema finansijskom izvještaju, ukupna imovina Jadranskog sajma procijenjena je na 20 miliona eura, dok su dugoročne i kratkoročne obaveze kompanije 2,2 miliona eura. Neraspoređena dobit iznosi 632 hiljada, a prošlogodišnji neto profit bio je 37 hiljada. Izvršitelji prodaju 12.513 akcija Jadranskog sajma po početnoj cijeni od 159 eura. To znači da bi kupac sa 1,9 miliona eura, uz kasniju kupovinu manjeg paketa akcija od stečajne uprave Invest banke, mogao postati većinski vlasnik.

Jadranski sajam zapošljava pet radnika, ima 104 hiljade eura prihoda i 19 miliona eura kapitala, a u minusu je 26 hiljada eura. Ta je firma osnovala Ekspo Budvu, sa jednim zaposlenim, prihodom od 56 hiljada eura, kapitalom od 6,8 miliona, koja je u blokadi 449 dana za 31,8 hiljada eura.
Istovremeno je osnovala i firmu Ekspo invest, a sve tri prijavljuju istu imovinu.


A zemlja je odavno pod hipotekom, jer je Knežević podigao tri kredita kod Pireus banke S.A., filijala u Londonu, u ukupnom iznosu od 36 miliona eura, za koje je založena imovina Jadranskog sajma, a korisnici tih kredita, osim Fin investa bile su i kompanije sa Kipra Comsel Limited Limasol i Attica 26 Limited.
Od tri kredita, dva, u ukupnom iznosu od 18 miliona, podignuta su prije nego što je Knežević platio tržišnu naknadu u procesu privatizacije Ja¬dran¬skog saj¬ma, dok je treći kredit od 18 miliona podignut nepuna dva mjeseca nakon plaćanja tržišne naknade, odnosno u periodu dok je Jadranski sajam imao pravo korišćenja, ali ne i svojinsko pravo nad zemljištem.

 

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja