DUP je jednak za sve, samo je za investitore jednakiji

Predviđenim nacrtom zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, vlada sebi daje mogućnost da po osnovu ugovora koji zaključi sa nekim investitorom stavi van snage lokalni planski dokument, odnosno, da nju i tog investitora ne obavezuje važeća planska dokumentacija.

Udruženje "Naše ognjište" koje okuplja vlasnike privatne svojine iz 11 opština to smatra neprihvatljivim upravo zato što nijedan dio ugovora ne bi smio da važi ako nije u skladu sa planskom dokumentacijom koja je na pravnoj snazi u trenutku njegovog potpisivanja.

"To je važno jer je planska dokumentacija razrada prava svojine na nepokretnostima na terenu i ne trpi takav vid ugrožavanja i uskraćivanja osnovnih pravnih, ekonomskih i tržišnih garancija", kazao je za podgoričke "Vijesti" predstavnik grupe Božidar Čarmak.

Novina u odnosu na postojeći zakon je što nacrt sadrži rješenja za uređenje imovinsko-pravnih pitanja na urbanističkoj parceli. Predviđeno je da u cilju sprovođenja planskog dokumenta vlasnici katastarskih parcela koje su dio urbanističke parcele rješavaju sporazumno, a  ako ne postignu sporazum o naknadi, onda se mogu obratiti sudu za utvrđivanje naknada i u tom slučaju bi se primjenjivao zakon o eksproprijaciji.

Čarmak kaže da je sporno što se predviđa eksproprijacija i miješanje države umjesto licitacije parcele, učešće investitora, mogućnosti davanja ponuda i drugih tržišnih varijanti.

Vlasnicima privatne imovine neprihvatljivo je i rješenje da se primorske opštine pretvaraju u “obalno područje zajedno sa teritorijalnim vodama Crne Gore” što automatski znači prenošenje svih zajedničkih i posebno planskih ovlašćenja na republički nivo. Neprihvaljivo im je i rješenje da planski dokument ima snagu podzakonskog, a ne zakonskog akta pošto zadire u privatnu svojinu.

"Podzakonske akte mogu donositi i mjenjati različiti organi lokalni i republičku, što je neprihvatljivo s obzirom na značaj po privatnu svojinu, investicionu klimu, tržište nekretnina. Predviđeno je da se u planske dokumente koji obuhvataju područje morskog dobra obavezno ucrtava linija granice morskog dobra u skladu sa zakonom o morskom dobru. Tim rješenjem je omogućena proizvoljnost kada se određuje linija morskog dobra jer je zakonom o morskom dobru ta linija krajnje "rastegljiva". To direktno kompromituje privatnu svojinu u najatraktivnijoj zoni u državi“, istakao je Čarmak.

Za grupu "Naše ognište" sporna su i rješenja u nacrtu zakona kojima je definisano koji su objekti od javnog značaja. Smatraju da turistički objekti sa četiri i više zvjezdice ne mogu biti "objekti od javnog značaja" jer je to turistička, a ne građevinska kategorija i ne spada u oblast planiranja i gradnje.

Dodaju da objekti ruralnog razvoja (poljoprivredni prostori, etno sela, vinogradi) ne mogu biti objekti od javnog značaja i kao takvi potencijalni predmet eksproprijacije.


Vlasnici privatne imovine okupljeni u ovom udruženju smatraju da pojedinačno minihidrocentrale, minivjetroelektrane, solarne elektrane, ne mogu biti "objekti od javnog značaja", izuzev u slučaju  ako se ne radi o "poljima" tih objekata koji djeluju kao jedna cijelina i imaju značajniji energetski kapacitet.

"Istorija fotografije Crne Gore od 1840. do 1940. godine“- predstavljanje monografije dr Maje Đurić

U utorak, 23. juna, sa početkom u 21 čas, nastavlja se književni program ovogodišnjeg festivala, ovoga puta na ustaljenom mjestu, na Trgu pjesnika. Biće predstavljena monografija dr Maje Đurić „Istorija fotografije Crne Gore od 1840. do 1940. godine“, koju je izdao CANU. 

Na sceni između crkava "Urnebesna tragedija"

U srijedu, 24. juna, nastavlja se dramski program ovogodišnjeg festivala. Na sceni između crkava, sa početkom u 22 časa, biće izvedena predstava Crnogorskog narodnog pozorišta „Urnebesna tragedija“, nastala po čuvenom tekstu Dušana Kovačevića, a u režiji Veljka Mićunovića.   

Dukli prodao polovinu vlasništva Marine Turcima

Prije godinu ipo dana, Stratex grupa, američkog biznismena Nila Emilfarba je preuzela budvansku Marinu, uz same bedeme Starog grada, najavivši ulaganje od 45 miliona eura, a sada se odlučila da proda udio u dijelu svoje kompanije koji trenutno donosi najveći profit. 

 

Naime, početkom juna su, kako prenose podgoričke Vijesti, zaključile partnerski odnos sa dijelom Turske Godus grupe, D-Marin Marinas o zajedničkom ulaganju u budvansku marinu. 

Da podsjetimo, Strateks grupa, koja privodi kraju izgradnju rezidencijalnog kompleksa vila Dukljanski vrtovi na Zavali i izgradnju poslovno - stambenog kompleksa na 50 metara od Starog grada, na mjestu nekadašnje Rode, postala je i akcionar najveće hotelske kompanije u Crnoj Gori Budvanske rivijere.

Novljani dobijaju normalan protok vode

Poslije višednevnih restrikcija vode u Herceg Novom, u kojoj su se građani prvo snabdijevali vodom dva puta po dva sata, zatim im je smanjeno na jednom po dva sata, kako je najavljeno, restrikcije više neće biti.

 

Iz hercegnovskog Vodovoda obavijestili su javnost da je počelo punjenje vodom hidrotehničkog tunela Gorica-Plat odakle najveći bokeljski grad dobija preko 70 odsto vode za piće.

"Očekuje se da će u utorak u jutarnjim časovima voda poteći cjevovodom kroz Konavle, a u večernjim časovima se očekuje dotok u filterskom postrojenju u Mojdežu. Slijedi redovna procedura ispiranja sistema i provjere kvaliteta vode. Kada svi parametri kvaliteta vode budu zadovoljeni voda će biti puštena u sistem za vodosnabdijevanje”, navode iz Vodovoda.

 

Izvor: Vijesti.me

Lažni aktivisti Crvenog Krsta u Herceg Novom

Sezonski radnici nisu samo oni koji obavljaju određeni posao u sklopu objekta tokom trajanja ljetnje sezone, već Primorje postaje stecište ljudi koji isključivo dođu radi prosjačenja i iznuđivanja novca. Dok je zimi taj trend u opadanju, ljeti je u punom jeku, upravo radi priliva gostiju.

 

Muškarac srednjih godina u Herceg Novom prikuplja novac predstavljajući se kao aktivista Crvenog krsta, upozorilo je više građana iz naselja Njivice.

Sekretarka Crvenog krsta Mira Krsmanović demantuje da je bilo ko od njihovih aktivista trenutno na terenu i da prikuplja pomoć, pojašnjavajući da su sve njihove akcije i aktivisti prepoznatljivi, i  da imaju svoja obilježja i propagandni materijal.

Članovi nevladinih organizacija koje su uredno prijhavljene u MUP i imaju rješenje o tome mogu prikupljati pomoć, a sve drugo se tretira kao prosjačenje što se definiše kao prekršaj.

Nelegalne ležaljke na plaži Mogren

Ljeto je vrijeme kad turisti nailaze na ponudu, a nekad čak i na prinudu plažnih zakupaca da koriste plažni mobilijar. Malo je onih zakupaca koji ispoštuju zakon da se pola plaže oslobodi za kupače koji jednostavno ne žele da koriste ležaljke.

 

Javno preduzeće „Morsko dobro“ prijavilo je Upravi za inspekcijske poslove da je neko nelegalno postavio ležaljke i ostali plažni mobilijar, te stavio u funkciju ugostiteljski objekat na plaži  Mogren  I.

Najpopularnija budvanska plaža  Mogren  I, koja je ujedno bila i „najskuplja crnogorska plaža“, jer joj je godišnja zakupnina prethodne dvije sezone iznosila 93.000 eura, ovoga ljeta je bez zakupca.

Kako su “Vijestima“ kazali u „Morskom dobru“, aneks ugovora za ovu sezonu nije zaključen, odnosno da plaža nema zakupca.

Prethodne dvije godine plažu u zakup je držala budvanska firma „Club 54“, koja je na čuvenom tenderu orgnizovanom 2013. uspjela da dostigne ponudu kompanije „Beppler & Jacobson“, vlasnika hotela “Avale“, ponudivši tada 93 hiljade eura sa PDV-om.

Kompanija koja je plažu zakupila na tri gdine, do 2016, ovoga ljeta, nakon što su zakupci brojnih crnogorskih plaža prošle sezone zbog velikog broja kišnih dana dožvjeli fijasko, nije produžila ugovor.

„Obilaskom zone morskog dobra na teritoriji opštine Budva na lokaciji  Mogren  I - kupalište broj B3, konstatovali smo da je izvršeno formiranje kupališta sa postavljanjem mobilijara uz pružanje usluga u ugostiteljskom objektu.

Postavljanje navedenih sadržaja urađeno je bez dozvole i odobrenja za postavljanje objekata za 2015. godinu“, navedno je u prijavi Morskog dobra dostavljenoj Upravi za inspekcijske poslove.

Restoran na plaži svake godine u zakup izdaje Hotelska grupa “Budvanska rivijera“, tako da su zakupci, pored zakupnine javnom preduzeću plaćali još 20 hiljada eura i za zakup kafane.

Hotelska grupa je i ove godine na tenderu izdala u zakup ugostiteljski lokal na plaži  Mogren, koji je ovih dana normalno radio.

Manji zemljotres kod Đenovića

Seizmološki zavod Crne Gore registrovao je u 14.30 časova zemljotres manje jačine sa epicentrom 4 km jugoistočno od Đenovića.


Jačina zemljotresa u žarištu iznosila je 2,9 jedinica Rihterove skale. Žarište zemljotresa locirano je na dubini od 10 km.

Kako je saopšteno iz Seizmološkog zavoda zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.

 

Vrelina sa Instagrama

 

Instagram ne mora biti samo društvena mreža za dijeljenje u kojoj trenutno hrani uživate ili koju destinaciju obilazite, sve popularniji selfiji su uzeli maha, a evo i njihove podvrste "Seksi Selfiji Instagrama".

Određene cure su stekle ogromnu popularnost "fotkama iz kupatila". Evo i našeg odabira najpopularnijih profila:

Građani prave besplatan parking u Sutomoru

Dok u Budvi niču privatni parkinzi i uglavnom se radi na tome da svako parking mjesto bude što više naplaćeno, pravi primjer saradnje i akcije građana i vlasti daje Sutomore.

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti