K2

Mediteran sedmi put na prodaju: Bečićki hotel za 40 miliona

Stečajna uprava budvanskog preduzeća Maestraltours objavila je sedmi oglas za prodaju luksuznog bečićkog hotela Mediteran, po početnoj cijeni od 40.25 miliona eura.

To je oko 1.8 milion eura niža cijena nego na prethodnom tenderu, ili čak za gotovo 25 miliona eura u odnosu na prvi tender. Ponude za kupovinu imovine firme biznismena Blaža Dedića, mogu se dostaviti do 9. marta.

Podsjećamo u prvom oglasu, raspisanom krajem februara prošle godine hotel sa zemljištem ponuđen je za 64,9 miliona eura, dok je proizvodno- tehnološka i ostala oprema ponuđena za 2,65 miliona eura.

Hotelski kompleks izgrađen je na parceli od 16 hiljada kvadrata i na kompletnoj imovini upisana je hipoteka Hipo alpe adria banke, koje je Dedićeva firma uzela 2007.

Privredni sud uveo je stečaj u Dedićevu firmi u junu 2013., zbog višegodišnjeg milionskog duga koji je nagomilala.

Hrvatski naftni stručnjaci za vađenje plina u Jadranu, ne i nafte

Zbog rizika od havarija koje bi, osim na okoliš, mogle pogubno utjecati na turizam, naftni stručnjaci Davor Štern i Ivan Čermak zalažu se da se iz Jadrana vadi plin, ali ne i nafta.

"Havarije se događaju, mogu se dogoditi i na našem dijelu mora. Potrebno je dobro izračunati koliko bi koristi imali od vađenja nafte, a koliko bi nam to moglo donijeti štete. Problem je u tome što bi nafta, ako bi došlo do erupcije, s juga Jadrana išla prema sjeveru, prema Istri. Nitko ne može tvrditi da će se to dogoditi, ali potencijalna havarija se ne može ni isključiti iz cijele priče", rekao je za Hinu Štern, dugogodišnji generalni direktor Ine i bivši ministar privrede Hrvatske.

Betoniranje obale

Morsko dobro podnijelo je nove prijave za uzrupaciju obale Upravi za inspekcijske poslove. Prenosimo prijave integralno:

- Postupajući po prijavi građana u vezi nelegalne gradnje na lokalitetu Morinj, izvršenim obilaskom zone morskog dobra konstatovali smo da je nepoznato lice deponovalo veću količinu kamena na prostor između magistralnog puta i ponte i na pontu koja se nalazi na K.P. 1110 KO Morinj, zatrpavši mandrać.

- Izvršenim obilaskom zone morskog dobra u opštini Kotor, na lokalitetu Risan, konstatovali smo radove bez odobrenja na izgradnji ponte na K.P. 370 KO Perast. Navedena lokacija je u Izmjenama i dopunama Plana objekata privremenog karaktera za period 2013.-2015. god. označena kao lokacija 5.1 i 5.2 na kojoj je predviđeno postavljanje pomoćnog objekta za potrebe uzgajališta i ponton za pristup uzgajalištu sa obale.

Istorijski trenutak: Ministarstvo želi ugoditi Liberalima

Tabla srpskim oslobodicima podijelila budvu

Ministarstvo kulture, odnosno Direktorat za kulturnu baštinu traže način da uklone spomen ploču iznad Veljih vrata, glavnog ulaza u Stari grad, koja je 1931. godine postavljena u znak oslobođenja Budve- prenosi portal Vijesti online.

Tako tvrde u Liberalnoj partiji, koja je i podnijela zahtjev da se memorijalna ploča skine, a nakon čega je komisija Ministarstva kulture prošle godine napravila analizu stanja kulturnog dobra u Starom gradu i konstatovala da tabla degradira budvanske bedeme.

Iz LP sada tvrde kako su iz Ministarstva kulture dobili nove pozitivne signale za uklanjanje table. Lider LP Blažo Rađenović tvrdi da je generalna direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Lidija Ljesar saglasna da su ispunjeni svi uslovi da se ploča skine, jer degradira izgled Starog grada i govori neistinu o crnogorskoj istoriji.

„Neke od njenih kolega i dalje pokušavaju da postojanje te ploče opravdaju Zakonom o spomen obilježjima u kojem piše da je svako spomen obilježje postavljeno do 1971. postavljeno po zakonu. Ali taj zakon kaže i da ukoliko spomen obilježje po bilo kom osnovu vrijeđa i govori neistine o Crnoj Gori mora biti uklonjeno. Gospođa Ljesar, koju sam kontaktirao krajem radne sedmice, je mišljenja, a rekla je da to mogu objelodaniti, da će Ministarstvo kulture u saradnji sa Opštinom Budva i JU Muzeji i galerije tu ploču uskoro skinuti“, tvrdi Rađenović.

Direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Lidija Ljesar nije tim povodom juče odgovarala na telefonske pozive novinara.

Na tabli koja je iznad glavnih vrata u Stari grad postavljena 1931, piše: “Na uspomenu dolaska hrabre pobjedonosne Srpske vojske koja poslije junačnih pobjeda oslobodi Budvu, na Mitrovdan 8. novembra 1918. postavlja Opština Budva“.

Iznad tog natpisa uklesane su riječi Petra Petrovića Njegoša „Pokolenja, djela sude...“.

Istorijska vjerodostojnost riječi, uklesanih odmah ispod venecijanskog lava koji tu stoji vjekovima, podijelio je političku i stručnu javnost u Budvi, a tenzije su porasle poslije velikog simpozijuma koji je na tu temu organizovan prošle godine.

U opozicionoj SNP smatraju da bi uklanjanje table i „falsifikovanje istorijskih činjenica“ bio fašistički čin. Istog stava su i u DF-u.

Krsto Rađenović (SNP) ocjenjuje da bi uklanjenje ploče bio nastavak “fašisoidne politike koju vlast vodi prema svemu što ima prefiks srpsko”.

„To bi bilo buđenje Trećeg rajha. Kao potomci vojnika koji su oslobodili Budvu, nećemo to dozvoliti. Uvjeren sam da će predstavnici nadležnih institucija, koje budu preuzele odgovornost da maknu ploču, to najaviti bar dan ranije. Da to neće učiniti pod okriljem noći, da bi ih potomci srpskih vojnika dočekali i ispratili kako treba“, kaže on.

Podsjeća da je Mitrovdan, 1918. kada je srpska vojska, poslije proboja Solunskog fronta, oslobodila Budvu, jedan od najznačajnijih događaja u istoriji grada.

Na vijesti da bi se uklanjanje table moglo desiti uskoro, niko iz Opštine Budva nije zvanično reagovao.

Lider budvanske LP Blažo Rađenović navodi da Stari grad u svojoj višemilenijumskoj istoriji pamti bar deset velikih epoha: Feničane, Ilire, Rimljane, Vizantiju, Duklju, Zetu, Nemanjića državu, Tursku, Francusku, Austrougarsku, tri jugoslovenske i konačno crnogorsku državu.

„Danas i već oko 100 godina, na počasno mjesto, iznad glavnih vrata grada Budve, mermerna tabla saopštava da nas je oslobodila Srbija! Od koga? Ne piše. Kada? - 1918. Dakle, iste godine kada je Crna Gora nestala kao država. Kako smo se našli među državama pobjednicama ako nijesmo uspijeli ni Budvu da oslobodimo? Oslobodila nas je "hrabra srpska vojska". Šta su radili građani Budve dok se akcija oslobađanja odvijala, jesu li pomagali, gdje su bili muškarci iz okolnih plemena: Majini, Paštrovići, Grbljani, Brajići...? Da li u istorijskom arhivu Budve ima dokumenata koji registruju imena "hrabrih jedinica srpske vojske" koje su izvele "oslobađanje", jeli bilo žrtava, ranjenih, popaljenih kuća? Tabla na vratima Budve laže. Naši ljudi oslobađali su i ginuli za Beograd i Zagreb, za Krit i Trst... i nigdje nijesu stavili tablu. Srbija nikada nije oslobađala Budvu. Tu tablu treba skinuti. U zaglavlju ploče posvećene "oslobodiocima" piše "Pokoljenja djela sude" dakle, ispunjeni su svi uslovi da se ovaj stih primijeni i na tablu na kojoj je ispisan”, kazao je Rađenović.

Sačuvajmo zdrav razum

Đorđe Vujović (DF) smatra da je najbolji sud o istoriji i tabli davno dao „budvanski narod, koji je u znak zahvalnosti oslobodilačkoj srpskoj vojsci i postavio memorijalno obilježje na centralnom mjestu, iznad glavnih vrata Staroga grada“.

„Uvjeren sam da će nadležni ostati pri zdravom razumu i poštovati istoriju i tradiciju ovog naroda, sačuvati sva obilježja koja govore o oslobodiocima iz svih ratova tokom minulih vjekova. Istorija se mora poštovati. Onaj ko to ne zna, ne može imati ni budućnost“, zaključio je Vujović.

Srednjoškolci upali sa lažnim pištoljem

Inspektori budvanske kriminalističke polciije uhapsili su tri srednjoškolca: Budvane A.V. (17) i P.S. (18) i Cetinjanina F.J. (18), koji su petak veče, dok je gradom tutnjalo nevrijeme, pokušali da opljačkaju market u gradskom naselju Lazi.

Maskirani mladići, i to njih dvojica starijih, upali su oko 21 čas u prodavnicu „Seka“ i sa uperenim pištoljom, za koga se kasnije ispostavilo da je u pitanju takozvani startni pištolj, tražili su od radnice da im da sve pare iz kase.

Razbojnici nijesu ni slutili da prodavačica nije sama u marketu, jer su upravo čekali kraj radnog vremena da uđu u prodavnicu, u mirnom naselju i uzmu plijen. Djevojka je u tom trenutku počela da vrišti i počela da poziva u pomoć, a kolege koje su bile u magacinu, iza prodavnice, uletjele su u market.

Vidjevši da u market ulazi nekoliko radnika, razbojnici su počeli da bježe. O cijelom događaju je odmah obaviještena policija. Policijska patrola, je upravo u to vrijeme patrolirala tim dijelom grada, i uslijedila je prava filmska potjera.

Mladići, ostavši kratkih rukava, su se dali u bijeg krivudavim gradskim ulicama, dok su policajci opkolili kompletno naselje te započeli potjeru.

Dok su bježali, mladići su prvo bacili pištolj, a potom i djelove odjeće kojom su se bili maskirali, koje je policija sve pronašla.

Oni su u svom bjekstvu koristili i automobil, jer je treći drug čekao nedaleko od prodavnice. Policija je iste noći uspjela da identifikuje svu trojicu, koji su privedeni u stanicu policije, potom je izvršen i pretres njihovih stanova, jer su sva trojica nastanjeni u Budvi.

Oni su juče uz krivišnu prijavu privedeni zamjeniku Višeg državnog tužioca u Podgoricu, a terete se za krivišno djelo razbojništvo u pokušaju. Ovo je u proteklih deset dana, drugo uspješno razotrikavanja razbojništva u Budvi.

Februarski repertoar Centra za kulturu Tivat

Slovenci i Italijani mogli bi 'zagorčati' planove za naftna ispitivanja?

Slovenija i Italija mogle bi 'zagorčati' posao istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Jadranu, ili ga, u najblažoj varijanti, odgoditi.

Kako je za Novi list odgovoreno iz slovenskog Ministarstva okoliša i prostora, Slovenija će, prema Protokolu o strateškoj procjeni uticaja na okoliš, hrvatskom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode podnijeti pisanu inicijativu za uključivanje u proces prekograničnog uticaja na okoliš.

Nevrijeme u Boki čupalo stabla, nasukalo jedrilicu, desetkovalo plantaže školjki

Iako je u prvom dijelu dana juče izgledalo da će Novi „lišo" proći sa jugom i šilokom, a onda i tramontanom, predveče su, ipak, jaki naleti vjetra oko 110 km/h, obarali stabla, tende, saobraćajne znake, nastrašnice...

Kako izgleda jedan od najmaštovitijih hotela u Evropi?

Ako ste ikada posjetili Berlin, sigurno ćete se složiti s konstatacijom kako je to jedan od najoriginalnijih gradova Evrope. Njegovi stanovnici su autentični, raznoliki i svoji, baš kao i berlinski klubovi, barovi i hoteli. Za standardizovanost u ovom gradu nema pretjerano mjesta, što će vam sasvim sigurno pojasniti i Silke Lorenzen i Sarah Vollmer.

Odluka o desetogodišnjem ugovoru za EXIT odložena

Skupština opštine Budva ni juče nije donijela odluku o zaključivanju 10-godišnjeg ugovora sa firmom MY EXIT o organizovanju ljetnjeg muzičkog festivala Sea Dance na plaži Jaz.

Lokalni parlament, već drugi put, nije imao kvoruma, pa je odluka odložena. Sea Dance-a će biti ovoga ljeta, jer je Opština već dogovorila njegovo održavanje.