Ovo su gradovi u kojima je život najzdraviji

Ako ste se nekad zapitali u koliko zdravom okruženju živite, odgovore ćete naći ako pogledate kakvu zdravstvenu njegu imate, koliko zelenih površina ima vaš grad ili kako je organizovan javni gradski prijevoz. Ovih pet gradova su te tri stvari doveli do savršenstva i stoga nose titulu najzdravijih gradova svijeta.

Singapur

Ovo je grad se jednim od najmanjih stopa smrtnosti novorođene djece i grad u kojem je prosječan životni vijek 84 godine. U samom je vrhu liste i kada je u pitanju sistem zdravstvene njege, a blizu 80 posto stanovnika koristi usluge javnog zdravstva.

Singapur je i jedan od najčišćih gradova na planeti (zakonski je kažnjivo sve što prlja grad, od pljuvanja do bacanja smeća na ulicu). Gradske vlasti uspješno provode sistem smanjenja zagađenosti vazduha pa tako većina stanovnika koristi gradski prijevoz.

Singapur je grad kojeg nazivaju Garden City zbog velikog broja parkova, gradskih vrtova i staza za bicikliste i šetače. Kako bi spriječila prenaseljenost, vlast je zabranila prodaju nekretnina strancima.

Singapore-HD-Background-wallpaper.jpg

 

Tokio

Tokio ima jedan od najefikasnijih tranzitnih sistema u svijetu koji dnevno koristi tri miliona ljudi. Emisije stakleničkih gasova u Tokiju su manje nego u ostalim azijskim gradovima. Prosječan životni vijek je 84,19 godina, a na dužinu i kvalitet života utiču investicije u javnom zdravstvu, jake porodične veze, japanska tradicija higijene, te ishrana bogata rižom, ribom i povrćem.

Od prošle godine cijene na tržištu nekretnina su u porastu zbog čega se većina stranaca odlučuje na iznajmljivanje iako ne postoje zabrane kao u Pekingu.

tokyo-streets-of-hd-mobile-1691396.jpg 

Perth

U 2013. Pert je bio među deset najpoželjnijih gradova za život, a osim toga smatra se i najzdravijim gradom u Australiji, posebno za žene.

Kult zdravog života se u ovom gradu izuzetno njeguje. Između 1998. i 2008. broj biciklista porastao je za 450 posto, a zahvaljujući ugodnoj klimi i blizini Indijskog okeana, stanovnicima je na raspolaganju niz vanjskih sportskih aktivnosti.

wallpaper-skyline-perth-southern-decorating-style-perthwallpaper-city-nissan-hd-wallpapers-york-pittsburgh-angeles.jpg

Kopenhagen

Glavni grad Danske je u samom vrhu liste globalnog zdravlja zbog kulture vožnje biciklima i velikog pada emisije CO2 u posljednjoj deceniji. Svaki dan 50 posto stanovnika Kopenhagena na posao ili u školu putuju biciklom, a u gradu postoji 400 km biciklističkih staza.

Staza koja prolazi preko mosta Dronning Louises, koji povezuje živahni kvart Norebbro sa centrom grada, je najprometnija na svijetu i njome dnevno prođe 36.000 biciklista.

danmark-visit-denmark-copenhagen-nyhavn-world-city-260358.jpg

 

Monaco

Mala kneževina smještena na francuskoj rivijeri je najgušće naseljena zemlja/grad na svijetu i ima najduži životni vijek. Stanovnici Monaca u prosjeku žive 89,6 godina.

Monaco je poznat i po najvećoj koncentraciji milionera i milijardera na svijetu koji sebi mogu priuštiti najbolju zdravstvenu njegu. Fondacija princa Alberta od Monaca pokrenula je niz ekoloških inicijativa uključujući i masovno korištenje električnih vozila.

Monaco je podijeljen u četiri dijela - istorijski Monaco-Ville, glamurozni Monte Carlo, pristanište La Condamine i novi kvart Fontvieille. U starom Monaco-Villeu se nalazi palata vladajuće porodice Grimaldi, dok je Monte Carlo najpoznatiji po brojnim kazinima i hotelima.

Najnoviji dio grada Fonteville je posljednjih godina sve traženiji budući da je sve manje prostora za život. Nekretnine najviše kupuju Francuzi, Britanci, Italijani, Holanđani i Švajcarci, a prosječna cijena nekretnine u Monacu kreće se od 35.000 do 40.000 eura po kvadratom metru.

monaco_france-wallpaper.jpg

izvor:klix.ba

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti