Banke dva puta naplaćuju obradu kredita

Neodržive su brojne i visoke naknade i provizije koje banke naplaćuju klijentima zbog čega su česte žalbe, kaže bankarski ombudsman dr Halil Kalač komentarišući za Pobjedu nedavnu odluku srpskog Apelacionog suda koji je ništavnom proglasio naknadu za obradu kredita. Te se naknade najčešće kreću od jedan do 1,5 odsto visine kredita.

Banka nema pravo da dva puta obračunava naknadu za obradu kreditnog zahtjeva jer ima mišljenja da to rade. Jednom kroz aktivnu efektivnu kamatu, a drugi put i kao posebnu stavku sadržanu u ugovoru kao naknada za obradu kreditnog zahtjeva. To je prekršaj. Naknada za odobravanje kredita ne može se zakonski osporiti, ali se može diskutovati o njenoj visini, kao i o tome da li treba da se određuje procentualno od visine odobrenog kredita. Dosadašnja praksa pokazuje da se naknada definiše kao procenat na odobreni kredit. Zato treba nešto promijeniti u načinu obračuna ove naknade. Zbog visokih provizija i naknada, aktivne efektivne kamatne stope su visoke u našem bankarskom sistemu kaže Kalač.

Nesporno je da, dodaje, banka naknadu troškova obrade kredita može naplaćivati na osnovu zakona o obligacijama i o potrošačkim kreditima.

Ova naknada kao trošak sadržana je u aktivnoj efektivnoj kamatnoj stopi (AEKS), sa kojom zainteresovani subjekat za kredit treba biti upoznat od strane banke. Kamatne stope su tržišna kategorija, kako nominalne tako i efektivne. Banke slobodno formiraju kamatne stope. Troškovi obrade kredita, pored ostalih troškova, ulaze u aktivnu efektivnu kamatnu sto pu. Od visine naknade obrade kredita u velikoj mjeri zavisi visina aktivne efektivne kamatne stope (AEKS) objašnjava Kalač i dodaje da su naknade različite od banke do banke. Banke u Crnoj Gori su za devet mjeseci prošle godine (posljednji podatak) od kamata, naknada i provizija uzele ukupno 72,6 miliona eura. Od naknada i provizija su uzele 30 miliona, ali nema izdvojenog podatka koliko samo od naknada za obradu kredita koji se kreću oko 2,7 milijardi eura.

 

VEZANO: Nikola Fabris o makroekonomskom ambijentu u Crnoj Gori

 

VEZANO: Kredit sa depozitom od 100% koji vam poslije vrate

 

VEZANO: Za izostavljanje informacija o ukupnim troškovima kredita kazne do 40.000 eura

 

VEZANO: Spremate se za stambeni kredit?

 

Neto prihodi od naknada i provizija za prvih devet mjeseci 2017. godine

  • CKB 6,45 miliona eura
  • Hipotekama banka 5,17 miliona eura
  • Sosijete ženeral banka 3,44 miliona eura
  • IBM 31.000 eura
  • Prva banka 1,7 miliona eura
  • Erste banka 2,3 miliona eura
  • Atlas banka 5,2 miliona eura
  • NLB 2,8 miliona eura
  • Komercijalna banka Budva 785.000 eura
  • Adiko banka 1,06 miliona eura
  • Univerzal kapital banka 233.000 eura
  • Lovćen banka 511.000 eura
  • Zapad banka 529.000 eura
  • Zirat banka 33.000 eura
  • Nova banka -37.000 eura

 

Izvor: Pobjeda

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti