Istraživanje o tome zašto bi trebali da trošimo više novca na iskustva a ne stvari

Mnogi ljudi tragaju za srećom. Neki ekonomisti smatraju da je sreća najbolji pokazatelj zdravog društva. Novac može da vas učini srećnim, ali čim su osnovne potrebe zadovoljene, ta sreća nestaje. Postavlja se glavno pitanje: kako rasporediti novac, kojeg (za većinu od nas) nema dovoljno?

"Jedan od glavnih problema sreće je adaptacija. Kupujemo stvari da nas usreće i u tome uspijemo. Ali ne zadugo. Nove stvari djeluju uzbuđujuće, ali se brzo prilagodimo na njih i više nemaju taj okidač", kaže doktor Tomas Gilovič, profesor psihologije na Kornel Univerzitetu, koji je istraživao pitanje novca i sreće preko dvije decenije.

 

Prije nego što kupite najnoviji Ajfon ili BMW, Gilovič smatra da bi novac trebalo potrošiti na unapređivanje sebe i doživljavanje novog iskustva, kao npr.čas likovnog slikanja, odlazak na neki sport, učenje nove vještine ili odlazak na putovanje.


Njemački padobranac via Shutterstock
Gilovič je izvršio eksperiment kako prilagođavanje utiče na sreću. Odabrana grupa ljudi je upoređivala i ocenjivala svoju sreću povodom materijalnih stvari naspram sreće povodom novog iskustva. U početku sreća materijalnih stvari bila je izjednačena sa srećom iskustva. Vremenom, ljudsko zadovoljstvo stvarima opada, dok zadovoljstvo iskustvom raste.

Vrlo je zanimljivo da fizički opipljiva materija ne može da nas usreći koliko nešto što naučimo i iskusimo "glavom" i razumijevanjem. Fizički prisutni objekat je napravljen da nam bude od koristi, ali vremenom blijedi i brzo se naviknemo na njega, tako da ga ubrzo zamijeni nova materijalna stvar, dok iskustvo postane zauvjek dio nas i unapređuje. Čak i ako je iskustvo negativne i stresne prirode tako da ne izaziva sreću kod nas, kako Gilovič kaže, ako možemo da govorimo o tom iskustvu i opisujemo ga, ono će ubrzo postati svoja sušta suprotnost, simpatična ili poučna priča koju ćemo ponavljati na zabavama i time se iskustvo samo potvrđuje.



Takođe, iskustvo nas međusobno povezuje sa drugim osobama, više nego materijalne stvari, koje nas u savremenom dobu zapravo otuđuju od ostalih. Prije ćete se povezati sa osobom sa kojom ste na proputovanju Amerikom, nego sa osobom koja je kupila Ajfon 6S baš kao i vi. Priče i iskustvo koje čujemo od nekog, takođe postanu dio nas i mi ih se rado prisjećamo. Kad ste čuli da je neko rekao "Sjećaš se onog Marka Jankovića koji je imao Plazma TV 24 inča?"


Greg Brave via Shutterstock

Gilovičevo istraživanje je imalo za cilj da individuama pokaže kako da maksimalno iskoriste sreću putem finansijskog ulaganja, kako da poslodavci unaprijede svoje radno mjesto sa prijatnom atmosferom i kako da gradski upravnici imaju zadovoljno stanovništvo. A sve se to postiže podsticanjem pojedinca da novac koji mu je dao poslodavac, a poslodavcu objezbjedila vlast, potroši na sopstveni napredak, prije nego na materijalne stvari.

"Kao društvo, zar ne bi trebalo da obezbjedimo sticanje iskustva puno lakše za sve nas, umjesto što se fokusiramo na kupovinu stvari?", pita se Gilovič.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti