Izložba umjetnice Anastasije Kostić pod nazivom Uzemljenje/Grounding

U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u srijedu večeras  s početkom u 20 časova, u Spomen-domu „Crvena komuna” u Petrovcu, biće otvorena izložba umjetnice Anastasije Kostić pod nazivom Uzemljenje/Grounding. Izložbu će otvoriti mr Isidora Gazivoda, istoričarka umjetnosti i autorka teksta u katalogu. Kustoskinja izložbe je mr Jasmina Lazović.

Dio teksta iz kataloga mr Isidore Gazivode, istoričarke umjetnosti:  

„Uzemljenje je projekat koji je započet prije nešto više od 4 godine, kojeg je umjetnica postala svjesna tek u nekoj retrospekciji, shvativši da se u njoj javio i da silovito raste jedan totalno nov, ženstveniji izraz. On nevjerovatnom snagom isijava u svakoj novoj liniji i tjera je da se okrene sebi, ali istovremeno i otvori svijetu, da mu se cijela i bez stida da.
Kažem liniji, jer Anja je svestran stvaralac a njene linije žive svuda, njen medij je papir kao i kompjuterski program, ona je od onih vrijednih neumornih umjetnika sa grozničavom radnom etikom koji svaki dan stvore nešto novo. Začudili biste se koliko ih je malo takvih.
Kažem i stid jer to je vrlo bitna premisa u ovom novom opusu, generacijski samo ženi svojstven stid od sopstvenog tijela i želja koje ona posmatra i istražuje. I dok velika većina živi ne učeći iz prošlog, nesvjesna svijeta oko sebe, za Anju je svijet čudesna tajna i nepresušna mogućnost za rast.
Kopa da bi došla do starih frustracija, inhibicija, opsesija, ali rast je itekako bolan. Tijelo je izdaje dok se konačno nazire mogućnost otkrivanja drugačije istine. Umjetnica ponovo otkriva ezoterične tradicije hinduizma i budizma, ali kod nje nema idolopoklonstva. Tu je Joni (Yoniverse; foreks, ogledalo pleksiglas, 2022) kao izvor, kao početak, kao postanak, kao polazište, joni kao materica i kao vulva. Pravi čitav krug da bi se vratila opet na početak. Nalazi spas u praiskonskom, postiže duhovnost kroz tijelo i shvata:
                                       Valja nam se opet roditi
Istražuje tantru i stare slovenske amajlije i simbole kroz staru žensku praksu vezenja koji predstavljaju Bereginju, ženski aspekt slovenskog božanstva. Interesantno je da je jedno od značenja riječi tantra na sanskritu plet ili vez.
Uživa opet u digitalnim medijima, nalazi se u vektorskoj grafici gdje mi kaze da je – „U biti svega geometrija kao otjelotvorenje frekvencije”. Tu nastaje ciklus nazvan Soulgate Project u 27 štampanih grafika koje prigodno postavlja u 3 reda koji daju omaž Nav-u, Jav-u i Prav-u, trima svjetovima Starih Slovena. Anastasijine bereginje rastu iz zemlje, plivaju ispod vodopada, jašu mjesec, jedno su sa životinjama, raširenih nogu među kojima čuvaju beskonačnost (Infinite, pleksi na foreksu, 2022) grle svijet. Lakoća i ozbiljnost, naivnost i uzvišenost brzo se smjenjuju u vatri koja je za nju život i nada, spas i hrana i na kraju ponovno rođenje.                                                  
            Ženski zemaljski princip plodnosti vidimo i u Blossoming (foreks, ogledalo pleksiglas, 2022). Osjeća se moć matrijarhata, starih svetih znanja, i zaštita najvrijednijeg dara rađanja kao savršene kreacije.
Anjini crteži uspijevaju da nam prenesu njeno jedinstveno senzorno iskustvo prirode, meki oblici uljuljkuju u osjećaj komfora, gulimo njene linije jednu po jednu dok ne dođemo do suštine. Tu je sama ona, gola pred svijetom, bez stida, ponosna i bujna žena. Ima da ponudi mnogo i traži mnogo zauzvrat.
Manje ili više delikatne erotske instalacije su u bajkovito naivnim bojama zlata i srebra. Gledamo u dubine vulve, penjemo se preko pupka na vrhove grudi, klizamo po dugim vlasima, stižemo do vanvremenskih očiju i čudovišnih šaka. Naše dubine su i naše visine. Klanjamo se ženi koja je svjesna svoje ogromne snage i znanja.
Ovakva umjetnost je intelektualna ali i emotivna, oštroumna i duhovita, pronicljiva, dirljiva i samo-otkrivajuća. Znanje mora rasti uporedo sa bićem da bismo zaista dosegli razumijevanje. Dozvolite sebi da se prepustite nekim novim osjećanjima i razmišljanjima, i da uronite u svijet tako dugo i stidljivo skrivan, koji je sada tako primamljivo spreman za tuđe poglede. ”


ANASTASIJA KOSTIĆ je rođena 1991. godine u Podgorici. Osnovne studije je završila na FLU Cetinje, odsjek – Grafički dizajn, gdje dobija stipendiju za boravak na Ecole Nationale Supérieure d’Art de Nancy u Francuskoj. Magistarske studije završava na Fakultetu likovnih umjetnosti Cetinje – odsjek Slikarstvo, u klasi profesora Ratka Odalovića. Dobitnica je stipendije za istraživanje na magistarskim studijama na Middlesex University London, UK. Izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a njeni radovi se nalaze u kolekcijama širom svijeta.


NAGRADE
2021. Pohvala za crtež: V internacionalno bijenale akta „Marko Krstov Gregovićˮ, Petrovac, Crna Gora
2013. FLUID dizajn forum #01/2013 – nagrada za dizajn časopisa, Cetinje, Crna Gora
2012. Nagrada za sliku „Paper Moonˮ (na izložbi „Susretiˮ) Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore, Podgorica, Crna Gora
2010. Nagrada Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje „Jelena Karadžić-Anita Bućinˮ za najbolji crtež – studiju

Izložba će biti otvorena do 3. oktobra 2022. godine.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti