Ovogodišnji skup, usljed brojnosti učesnika i kompleksnosti programskog sadržaja, trajaće, umjesto ranijih tri, čak četiri puna dana programa, od 14. do 17. marta. Prvog dana, svečano otvaranje i prateći festival hrane i tradicionalnih lokalnih proizvoda biće odrđani od 12 časova na terasi Spomen-doma „Reževići“ u istoimenom paštrovskom selu, kraj drevnog reževićkog manastira okruženog višestoljetnim maslinovim stablima. Manifestaciju će otvoriti Miroslav Cimbaljević, generalni direktor Direktorata za poljoprivredu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore.
Naredni dani (drugi, treći i četvrti), s naučnim i stručnim programom, odvijaće se u hotelu „Monte Casa“ u Petrovcu na Moru, svakog dana s početkom u 10 ujutru. Cjelokupni program, kao i sve aktivnosti Društva „Bauo“, otvoren je za svu zainteresovanu javnost i svi su dobrodošli.
Konferencija „Gastroheritage“ (hrana kao nasljeđe, odnosno hrana – nasljeđe) bavi se ovim specifičnim kulturnim nasljeđem kao razvojnim potencijalom za kulturne i kreativne industrije i ukupan društveni razvoj. U fokusu će biti gastronomija sa svojim heritološkim elementima, tradicionalna poljoprivredna proizvodnja i hrana, koji istovremeno predstavljaju nedovoljno iskorišćen potencijal za održivi razvoj i društveno blagostanje.
Široko tematski obuhvat koji će biti u središtu pažnje na konferenciji odnosi se na kulturu, baštinu, stvaralaštvo, medije, komunikacije, razne nauku i struku, privredu, posebno poljoprivredu. Izlagački formati koji su zastupljeni jesu panel diskusije, sesije sa predavanjima i moderiranjima, plenarna predavanja, kao i razgovori s publikom nakon svakog segmenta.
Konferencija će imati četiri panel diskusije. Prvi dan: panel 1.0. „Što može pojedinac, a što zavisi od sistema?“ (moderatorka Jelena Pavićević), učesnice: Ljiljana Jocić, Ljiljana Brnović, Marija Andrić, Dragana Vukoje i Dragana Kažanegra Stanišić; i panel 2.0. „Od baštine do trpeze“ (moderator Velibor Zolak), učesnici: Ivo Armenko, Rade Ratković, Branko Diki Kažanegra, Krsto Niklanović, Đuro Pavlović i Marija Mitrović Andrić. Drugi dan: panel 3.0. „Maslina – od međe do ulja“ (moderatorka Danica Mihaljević Davidović), učesnici: Marija Markoč, Lazar Medigović, Stevo Davidović, Blažo Kažanegra i Marija Mitrović Andrić. Treći dan: panel 4.0. „In vino veritas“ (moderatorka Vesna Maraš), učesnici: Miško Rađenović, Vlasta Mandić, Božena Jelušić, Anastasija Kačurina i Aleksandar Božović.
Plenarno predavanje na samom početku održaće Tamara Ognjević – „Gastronomsko nasleđe i kreativna ekonomija“, koja će uvesti u priču o odnosu hrane, nasljeđa i kulturnih i kreativnih industrija.
Tematskih sesija, grupisanih u smislene i povezane cjeline, biće ukupno osam, od drugog do četvrtog dana. Drugi dan: sesija 1.0. „Online i offline hrana“ (predsjedava Janko Ljumović), učesnici: Đorđe Krivokapić – „Pravna zaštita recepata i gastronomskih proizvoda: između intelektualne svojine i nematerijalne baštine“ i Ljiljana Gavrilović – „Kuvati digitalno“; sesija 2.0. „Gozbene slike u prošlosti i umjetnosti“ (predsjedava Tamara Ognjević), učesnici: Martina Blečić Kavur – „Vino, situle i diplomacija“, Janko Ljumović – „Hrana u krupnom kadru: od rekvizite do glavnog junaka“ i Branko Banović – „Evropski putopisci o Crnoj Gori: hrana kao činilac gostoprimstva u tradicionalnom crnogorskom društvu“; sesija 3.0. „Ukus tradicije i identiteta“ (predsjedava Milena Jokanović), učesnici: Edin Jašarović – „Gastroheritage kao recept za pripremu nacionalnih specijaliteta sa začinima gastronacionalizma i gastrodiplomatije“, Marija Đorđević i Ivan Đorđević – „Kuvanjem do emancipacije? Ukus i gastronomsko nasleđe kao sredstvo pozitivne identifikacije“ i Hristina Mikić – „Gastronomsko nasleđe i kreativna ekonomija: od ukusa tradicije do dizajna hrane“. Treći dan: sesija 4.0. „Jestivo nasljeđe“ (predsjedava Hristina Mikić), učesnici: Dobrila Vlahović – „Gastroheritage – važan segment nematerijalne kulturne baštine Crne Gore“, Milica Nikolić – „Gastroheritage: mediteranska dijeta kao prekogranično kulturno nasljeđe“ i Milena Jokanović – „Reforma sećanja“; sesija 5.0. „Zdravlje na usta ulazi“ (predsjedava Marija Đorđević), učesnici: Milica Kojadinović – „Od šipka do nara: osvrt na terapeutske efekte narodnog leka“ i Miodrag Grbić – „Genetika, ishrana i zdravlje: hrana kao lek“; sesija 6.0. „Kužina uz more i na brdima“ (predsjedava Ljiljana Gavrilović), učesnici: Marija Sarap – „Valorizacija bokeške kužine kao nematerijalne baštine Crne Gore“, Jelena Đukanović – „Jagnjeći zatop i ishrana u oblasti Drobnjaka od XIX vijeka do danas“ i Nino Brajković – „Hercegovački ćupter, tradicionalna energetska pločica – hrana vitezova“. Četvrti dan: sesija 7.0. „Dizajn(iranje) hrane“ (predsjedava Edin Jašarović), učesnici: Ana Matić – „Dizajn edukacija na FLU Cetinje kao moguća potpora promociji gastronomske kulture i tradicije Crne Gore“, Zdravko Delibašić – „Savremeno (grafičko) oblikovanje tradicije“ i Nikola Bada Radonjić – „Soulfood – superbiljke“; sesija 8.0. „Gastroturizam“ (predsjedava Miško Rađenović), učesnici: Ilija Moric – „Kreiranje doživljaja hrane i turizma hrane upotrebom znanja, vještina i tehnologije“ i Lidija Brnović – „Očuvanje gastronomskog nasljeđa kroz turizam i storytelling“.
Iako holistički postavljen, program je prevashodno namijenjen stručnjacima iz oblasti kulturne baštine, kulturnih i kreativnih industrija (dizajn, advertajzing, marketing, komunikacije, produkcija...), turizma, hotelijerstva, restoraterstva, poljoprivrede, proizvodnje i ostalih oblasti koje se kroz kulturnu baštinu i kroz kreativnost mogu valorizovati. Predavači na konferenciji i pratećim programima, osim iz Crne Gore, dolaze iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Ukrajine, Rusije, Kanade i svi su relevantni stručnjaci iz svojih oblasti, koji imaju mnogo toga da saopšte i razmijene sa učesnicima konferencije.
Upustili smo se u avanturu organizacije ovog događaja kako bi se podigao nivo svijesti o značaju valorizacije kulturne baštine, sa ciljem umrežavanja i razmjene znanja, vještina i iskustava. Ovom konferencijom želimo i da skrenemo pažnju na nedovoljno vidljive inicijative i manje lokalne proizvodnje, da pomognemo da se lokalnoj zajednici pruže ekspertska znanja kako bi unaprijedila svoj rad, da povežemo proizvođače s potencijalnim korisnicima i saradnicima kako bi se uspostavila poslovna partnerstva, da na jednom mjestu okupimo relavantne stručnjake u različitim oblastima i zajedničkim naučnim, stručnim i kreativnim radom dođemo do odgovora na brojna aktuelna pitanja, ali i da otvorimo nova. Namjera nam je i da ukažemo na značaj očuvanja zdravlja čovjeka i njegove okoline čiji je integralni dio, ali prema kojoj se ne odnosi uvijek s dužnom pažnjom i odgovornošću.
Krajnji cilj ovogodišnje konferencije na temu gastronomije kao kulturne baštine jeste da se tradicionalna hrana i lokalne proizvodnje počnu kreativno, kritički i analitički posmatrati kroz vizuru legislative, institucija, privrede, kulture, baštine, identitetskih pitanja, dizajna, umjetničkog izražavanja i brojnih drugih aspekata, cijeneći to da je upravo ishrana sastavni i izuzetno bitan dio života svih nas – oduvijek i zauvijek.
