Promocija knjige “Suđe i Bankade Paštrovića od XV do XIX vijeka”

U nedjelju, 20. septembra 2015. godine u 11.00 časova u konaku manastira Gradište u Buljarici biće predstavljena monografija "Suđe i Bankade Paštrovića od XV do XIX vijeka" autora Marka S. Suđića iz Petrovca na Moru.
Na promociji će govoriti arhimandrit Pavle Kalanj (nastojatelj manastira Gradišta), prof. dr Dušan Ičević (recenzent), Stevo J. Jovanović (recenzent), Dušan Medin (urednik) i autor.


O KNJIZI:

Monografija "Suđe i Bankade Paštrovića od XV do XIX vijeka" autora Marka S. Suđića objavljena je 2014. godine u izdanju Manastira Gradište. „Ovo je prvi obimniji stručni rad o Paštrovićima koji u tradicionalnom samoupravnom sistemu vlasti predstavljaju svoja stara bratstva i plemena”, a taj tradicionalni samoupravni sistem vlasti zvao se Bankada i predstavljao je „zajednički sud svih dvanaest plemena” iz Paštrovića. Činili su ga 4 suđe, 2 vojvoda i 12 vlastelina, postojao je i kanzalijer – zapisničar, a po potrebi i vršioci ostalih dužnosti. Saznajemo, međutim, i da je u prošlosti ovo samoupravno tijelo znalo imati i donekle drugačiji sastav. Takođe, postojao je i upravnik oblasti bilježen kao knez, rektor, vojvoda, guvernadur ili sopraintendant.

Knjiga posvećena unucima - Marku i Nikoli Suđiću, ispisana je na 296 stranica B5 formata i uokvirena tvrdim smeđim koricama na čijoj se pozadini nalazi grafički prilagođen faksimil uobičajenog početka čuvenih paštrovskih isprava sa prepoznatljivom sadržinom koja, prevedena sa starog pisma glasi: "U ime Hrista amin, na ... obrano obično mjesto od pravde ....". Forzec monografije krase skanirani i uveličani detalji paštrovske isprave koja se čuva u Arhivu SANU u Beogradu (invt. br. 13180), gdje je moguće pronaći još sličnih paštrovskih dokumenata.

Podijeljena je na više cjelina: Predgovor, Samoupravna struktura vlasti u Paštrovićima sa poglavljima Teritorija i stanovništvo i Organizacija samoupravne vlasti, Redosled formiranja četvoročlanog vijeća suđa u Bankadi komunitade Sveti Stefan prikazan u vidu tabele. Centralni dio predstavljen u dva dijela Suđe i ostali članovi samouprave komunitada Sveti Stefan i Lastva/Kastellastva i Suđe i ostali članovi samouprave komunitade Paštrovići. Knjigu Marka S. Suđića, pripadnika starog paštrovskog plemena Glavoč/Junković, odnosno bratstva Junković–Suđa–Suđić, prate korišćena literatura, rezimei na srpskom i italijanskom jeziku (prevod Addele Mazzola), Registar ličnih imena i Registar geografskih pojmova.

Osnovni zadatak sprovedenog „arhivskog istraživanja samoupravne vlasti – Bankade – u paštrovskim komunitadama Sveti Stefan i Lastva/Kastellastva, kasnije i jedinstvenoj komunitadi Paštrovići, bio je da se registruju sva zapisana imena Paštrovića koji su učestvovali u organima samoupravne vlasti, i da se u komunitadi Sveti Stefan utvrdi kojim redom su se u jednogodišnjim mandatima Bankade smjenjivale tri grupe od po četiri plemena za formiranje četvoročlanog vijeća suđa”. Ono što je posebno dragocjeno jeste da je autor tokom istraživanja uspio da rekonstruiše matricu, prema kojoj su se svake godine na Petrovdan smjenjivala po 4 stara paštrovska plemena (od 12) iz kojih su birani predstavnici za suđe. Dobijene su tri kombinacije plemena koja su uvijek zajedno nastupala, i to: Bečić, Kalođurđević, Režević, Ćuda; Nikolić/Nikandrović, Crnac/Dabković, Butah/Niklićević i Glavoč/Junković; (D)Mitrović, Blizikuća/Ljubiša,Tomić i Miković/Davidović.


O AUTORU:

Marko S. Suđić je pripadnik starog paštrovskog plemena Glavoč/Junković, odnosno bratstva Junković-Suđa-Suđić. Rođen je 1939. godine u Petrovcu na Moru i po završetku osnovnog i gimnazijskog školovanja u rodnom mjestu, Baru i Kotoru, završio je tehničke studije na Tehnološko-metalurškom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Profesionalni
radni vijek je proveo u Bentonitu (Petrovac na Moru), Industriji kliznih ležaja (Kotor) i kao nastavnik na Višoj pomorskoj školi, kasnije Fakultetu za pomorstvo Univerziteta Crne Gore u Kotoru. Nakon penzionisanja bavi se istraživanjem istorijskih činjenica o Paštrovićima, posebno tokom Mletačke vlasti, a do sada je objavio jednu monografiju i više naučnih i stručnih članaka na ovu temu. Živi na relaciji Petrovac na Moru–Kotor–Beograd.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti