Da li se sjećate momenta kada je Budva kao najprogresivniji grad u državi postala simbol devastacije urbanog prostora? Arhitektonsko-urbanistička praksa predstavlja socijalno, ekološko, ekonomsko i prostorno planiranje. Programskom studijom Budve, koja se bazira na analizi postojećih i planiranjem novih sadržaja, utvrđeno je alaramantno stanje izgrađene sredine. U Budvi do sada nije bilo socijalno odgovorne prakse, a još manje investicionih projekata rađenih po ekološkim regulativama. Ekonomski aspekat projektovanih objekata rezultirao je prenaseljenošću. Ova pojava je dovela do izgradnje apartmanskih jedinica koje su potvrda socijalnog i ekološkog disbalansa u gradu. S obzirom na to da svi parametri arhitektonsko-urbanističke prakse do sada nisu ispoštovani, negativne posledice po grad su neminovne. Ostaje jedino pitanje na koje će se sve načine posledice manifestovati. Pukotina u Mediteranskoj ulici je samo početak posledica neplanske gradnje.
Ovakvo zatečeno stanje možemo tretirati na dva načina: oponašanjem ili otporom. Metodom oponašanja se na jedan ili drugi način podržava postojeća praksa. Uljepšavanjem fasada i primjenom savremenih materijala na iste, samo se nastavlja devastavija urbanih prostora. Drugi metod je otpor i on predstavlja borbu protiv privatnih interesa sa ciljem da se obustavi dosadašnja divlja gradnja. Ishod ove borba ne treba da odvrati sadašnje i buduće investitore, već naprotiv treba da im dostavi zakonsku regulativu iz oblasti životne sredine sa akcentom na socijalne i ekološke odgovornosti prilikom projektovanja objekata.
Kada je u pitanju prostorno planiranje Budve, neophodna je diskusija o aspektima socijalno odgovorne i ekološke arhitektonsko-urbanističke prakse. Želio bih da podsjetim građane da Budva ima još javnih zelenih površina koje mogu da doprinesu kvalitetu urbanog planiranja. Pored toga postoje i objekati koji imaju potencijal da se adaptiraju, a nažalost nisu u funkciji. Kako bi postigli ove ciljeve, neophodno je formirati Urbanistički savjet sa ciljem izrade smjernica za dugoročno prostorno planiranje. Ova grupa stručnjaka u saradnji sa građanima Budve imala bi za cilj da pronađe dugoročno rješenje za očuvanje zelenih površina, problem nedostatka parking mjesta i preveliki broj apartmanskih jedinica. Pored navedenih problema, u planu bi bila izgradnja vrtića, igrališta, prostora za starija lica u vidu dnevnih boravaka, sportskih i kulturnih sadržaja. Navedeni Urbanistički savjet bi svojim radom trebalo da zaustavi devastaciju grada Budve, kako bi povratio nekadašnji status "zelenog grada", obnovio svoje turističke potencijale i poboljšao kvalitet stambenih naselja.
