Život u Njemačkoj je sve skuplji: Ima li kraja inflaciji

U septembru su cijene u Njemačkoj porasle čak 4,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je prvi put da je inflacija, tako posmatrana, prešla četiri posto još od 1993. godine, saopštio je Savezni zavod za statistiku, piše Deutsche Welle, a prenosi Al Jazeera.

Vjetar u leđa jakoj inflaciji daje skok cijena energenata, no to nije jedino. Stručnjaci spominju i podizanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) za neke proizvode, kao i zastoj u globalnoj isporuci robe te gužvu koja nastaje u lukama.

Potrošači u Njemačkoj će ipak najdublje morati zavući ruku u džep kako bi im stanovi ove zime bili topliji.

Četvrtina domaćinstava se grije na mazut, a to će biti čak 76,5 odsto skuplje nego prije godinu dana.

Doduše, ni ta cijena od prošle godine nije bila normalna – tada je cijena barela sirove nafte bila gotovo na historijskom minimumu zbog pandemije i ekstremno smanjene potražnje. Od ove kalendarske godine uvedena je i taksa na emisije ugljikovog dioksida od 25 eura po toni tog štetnog plina. To svakako pogađa naftu i prenosi se na cijenu.

Grijanje na plin, koji koristi polovina domaćinstava u Njemačkoj, u septembru je bilo skuplje za 5,7 odsto, ali nije isključeno da će biti još skuplje jer cijena tog energenta na slobodnom tržištu i dalje raste.

Prema njemačkom automobilskom klubu ADAC, cijene goriva na pumpama “koketiraju s historijskim rekordom”. Posljednji sedmični prosjek koji je taj savez objavio u utorak (12. oktobar) pokazao je da je dizel prosječno koštao 1,526 eura po litri, a super E10 čak 1,647 eura po litri. Početkom godine dizel je djelomično stajao i manje od jednog eura. I ne nazire se kraj tom poskupljenju.

Prema Statističkom zavodu, Nijemce su u septembru sačekale i rekordne cijene hrane (porast od 4,9 odsto u odnosu na rujan 2020. godine). Najveći rast zabilježen je kod povrća (9,2 odsto), jestivih ulja (6,4), mliječnih proizvoda i jaja (5,5) te mesa i prerađevina (4).

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti