U crkvi Sv. Pavla u Kotoru organizovana je uspjela debata o mogućnostima korišćenja evropskih sredstava kroz tri nove programske cjeline, vrijedne preko 650 miliona eura, prenosi radio Jadran. Glavni pregovarač, ambasador Aleksandar Andrija Pejović je kazao da su pred lokalnim upravama u Crnoj Gori otvorene nove mogućnosti za korišćenje tih sredstava u narednih sedam godina.

Poslije spektakularne promocije u Beogradu Isidora Bjelica će u petak, 6. februara u 20 sati u Galeriji ljetnjikovca Buća – Centra za kulturu Tivat organizovati književno veče posvećeno knjigama „Spas“ i „Spas 2“.

Sa autorkom će razgovarati Sonja Štilet, novinarka Radio Tivta dok će odlomke iz knjiga čitati glumica Katarina Krek.

Hrvatska uvodi tematske plaže, novu turističku kategoriju čiji je cilj rasteretiti postojeća kupališta, ali i poslati jasnu poruku gostima o resursima kojima raspolažemo, najavio je hrvatski ministar turizma Darko Lorencin, predstavivši novi Nacionalni program upravljanja i uređenja morskih plaža.

Gradski vodovod sniziće cijenu vode za deset odsto i ustanoviće jedinstvene godišnje cijene kubika, odnosno "izbrisaće" zimske, odnosno ljetnje tarife, saznaju Primorske novine.

Nakon što je u septembru startovao novi cjenovnik usluga, podstaknut otvaranjem postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, zbog čije se izgradnje Opština zadužila 58 miliona eura, uslijedio je bunt građana. 

Do stišavanja strasti došlo je stupanjem na snagu zimskog cjenovnika. U međuvremenu rukovodstvo Opštine i uprava Vodovoda tražili su model kako bi cijene usluga doveli u koliko - toliko realne okvire.

Trenutno cijena kubika vode za domaćinstva u zimskom periodu je1,34, a u ljetnjem 2,09 eura, dok je cijena kubika za privredu i preduzetnike u zimskom periodu 2,69, odnosno 4,19 eura u ljetnjem periodu. Usluge kanalizacije su 50 odsto od cijene kubika vode. Građani i privreda plaćaju i distributivnu naknadu od osam eura po vodomjeru.

Plan je da se cijena dovede na nivo koji je  u Kotoru, odnosno da ona na godišnjem nivou bude okvirno 1.7 za građane a 2.8 za privredu.

Budva najskuplja, Šavnik najjeftiniji  

I pored toga Budva će zadržatui lidersku poziciju kao grad koji ima najskuplju vodu u cijeloj Crnoj Gori. Za razliku od metropole turizma, prema uporednim podacima  najjeftiniju vodu u državi plaćaju stanovnici Šavnika, odnosno 0.12 eura po kubiku za domaćinstva, ili pola eura po kubiku za privredu. Na tu cijenu plaća se i 0.1 eura po kubiku za kanalizacione usluge. Voda je jeftina i u Andrijevici, gdje domaćinstva plaćaju 0.14 eura po kubiku, a privreda 0.57 eura, dok su kanalizacione usluge 40 odsto na cijenu kubika.

Iako regionalni vodovod primorskim opštinama isporučuje vodu po cijeni od svega 0.29 eura po kubiku, gradski vodovodi je naplaćuju po višestruko većoj cijeni. Tako cijena vode u Baru za domaćinstva je 0.8 eura po kubiku, za pravna lica, organizacije, udruženja i preduzetnike 1,50, za javne ustanove iz oblasti predškolskog vaspitanja, osnovnog i srednjeg obrazovanja i zdravstvene zaštite 1,15 eura po kubiku, dok se kanalizacione usluge utvrđuju se u visini od 30% od obračunate cijene vode. Naknada za održavanje vodomjere za građane je 0.6 eura dok za ostale duplo skuplja.

U Kotoru cijena vode za domaćinstva sa kanalizacijom je 1,66  eura po kubiku, a za privredu 2,77 eura. U Tivatu cijena vode za domaćinstva je 0,80 eura po kubiku, na šta se dodaje i 30 odsto za kanalizaicone usluge, i plus 7 odsto PDV, dok je cijena za privredu 1,80 eura, a takođe na tu cijenu se dodaje porez i kanalizacione usluge. U Ulcinju cijena vode za domaćinstva u ljetnjem periodu je 0,77 eura po kubiku, odnosno 0.67 eura zimi. Za privredu je cijena kubika vode ljeti 2.52, a zimi 2.18 eura. U Herceg Novom cijena vode za domaćinstva  sa kanalizacijom i PDV je 1,05  eura po kubiku, a privredi 2.16 eura. Slijepim i invalidnim licima faktura se umanjuje za pet kubika mjesečno.

Na sjeveru voda najmanji namet građanima

Kada je riječ o sjeveru, cijene vode su drastično niže, pa tako u Beranama cijena vode za domaćinstva je 0.22 eura po kubiku, a za privredu 0,86, dok se kanalizacija naplaćuje 50 odsto na cijenu kubika. U Bijelom polju cijena vode za domaćinstva je 0,36  eura po kubiku, a privredu 1,26 eura, kanalizacija je 50 odsto na cijenu kubika, dok je naknada za održavanje vodomjera za domaćinstva dva kubika, a za privredu četiri kubika.

Na Žabljaku cijena vode za domaćinstva je 0,38 euta po kubiku, za privredu 1,56  eura, dok  cijena vode za pravna lica koja nemaju ugrađen vodomjer je 0,78 po kubiku. Cijene su slične i u Kolšinu, gdje se kubik za domaćinstva naplaćuje 0,49, a za privredu 1.47 eura. Cijena kanalizacije za domaćinstvaje 0,25  eura po kubiku, a za privredu 0,74. U Mojkovicu cijena vode za domaćinstva je 0,35 eura po kubiku, a privredu 1,25. U te cijene se doadaje i PDV od sedam odsto i 50 odsto na kanalizciju. U Nikšiću cijena vode za domaćinstva je 0,355 eura po kubiku, na šta se dodaje i 0,177 eura za kanalizaciju i sedam odsto PDV. Za privredu je kubik 1,188 eura, a kanalizacija 0,594. Kada je riječ o Plavu cijene su izuzetno povoljne, pa tako domaćinstva plaćaju 0.2 eura po kubiku, a privreda 0.5 eura. U Pljevljima cijena kubika vode sa kanlizacionom uslugom je 0,39, a privreda 1,15 eura. U Plužinama kubik za domaćinstva je 0,24, za privredu je 0,67 eura, dok se kanalizacione usluge naplaćuju 70 odsto na cijenu kubika.

U Rožajama cijena kubika vode sa kanalizaiconim uslugama je 0,30, za privredu 1,115, dok za pravna lica koja se finasiraju iz budžeta 1,54 eura.

Podgorica na primorskim cijenama

Kada je rirječ o centralnoj Crnoj Gori, cijene „naginju” primorskim, pa tako  u Podgorici cijena kubika vode za domaćinstva je 0,405, a kanalizacija 0,202 eura po kubiku. Za privredu kubik vode je 1,330 eura, a kanalizacija 0,665 eura. Cijena vode za predškolske, školske, zdravstvene ustanove je 1,146  eura po kubiku, a kanalizacije 0,573. Na Cetinju cijena vode za domaćinstva sa kanalizacijom i PDV je 0,78  eura po kubiku, dok za privredu 3,17 eura. Cijena vode za domaćinstva u prijestonici koja nemaju kanalizaciju je 0,60 eura po kubiku, a za privredu koja nemaju kanalizaciju je 2,44 eura po kubiku. U Danilovgradu cijena kubika vode za domaćinstva je 0,48  eura, na šta se dodaje PDV od sedam odsto, dok je za privredu 1 euro po kubiku i dodaje se PDV. Naknada za održavanje vodomjera je jedan euro bez uračunatog PDV od sedam odsto, dok se slijepim licima faktura umanjuje za 50 odsto mjesečnog računa.

Zbog rizika od havarija koje bi, osim na okoliš, mogle pogubno utjecati na turizam, naftni stručnjaci Davor Štern i Ivan Čermak zalažu se da se iz Jadrana vadi plin, ali ne i nafta.

"Havarije se događaju, mogu se dogoditi i na našem dijelu mora. Potrebno je dobro izračunati koliko bi koristi imali od vađenja nafte, a koliko bi nam to moglo donijeti štete. Problem je u tome što bi nafta, ako bi došlo do erupcije, s juga Jadrana išla prema sjeveru, prema Istri. Nitko ne može tvrditi da će se to dogoditi, ali potencijalna havarija se ne može ni isključiti iz cijele priče", rekao je za Hinu Štern, dugogodišnji generalni direktor Ine i bivši ministar privrede Hrvatske.

Tabla srpskim oslobodicima podijelila budvu

Ministarstvo kulture, odnosno Direktorat za kulturnu baštinu traže način da uklone spomen ploču iznad Veljih vrata, glavnog ulaza u Stari grad, koja je 1931. godine postavljena u znak oslobođenja Budve- prenosi portal Vijesti online.

Tako tvrde u Liberalnoj partiji, koja je i podnijela zahtjev da se memorijalna ploča skine, a nakon čega je komisija Ministarstva kulture prošle godine napravila analizu stanja kulturnog dobra u Starom gradu i konstatovala da tabla degradira budvanske bedeme. 

Iz LP sada tvrde kako su iz Ministarstva kulture dobili nove pozitivne signale za uklanjanje table. Lider LP Blažo Rađenović tvrdi da je generalna direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Lidija Ljesar saglasna da su ispunjeni svi uslovi da se ploča skine, jer degradira izgled Starog grada i govori neistinu o crnogorskoj istoriji.

„Neke od njenih kolega i dalje pokušavaju da postojanje te ploče opravdaju Zakonom o spomen obilježjima u kojem piše da je svako spomen obilježje postavljeno do 1971. postavljeno po zakonu. Ali taj zakon kaže i da ukoliko spomen obilježje po bilo kom osnovu vrijeđa i govori neistine o Crnoj Gori mora biti uklonjeno. Gospođa Ljesar, koju sam kontaktirao krajem radne sedmice, je mišljenja, a rekla je da to mogu objelodaniti, da će Ministarstvo kulture u saradnji sa Opštinom Budva i JU Muzeji i galerije tu ploču uskoro skinuti“, tvrdi Rađenović.

Direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Lidija Ljesar nije tim povodom juče odgovarala na telefonske pozive novinara.  

Na tabli koja je iznad glavnih vrata u Stari grad postavljena 1931, piše: “Na uspomenu dolaska hrabre pobjedonosne Srpske vojske koja poslije junačnih pobjeda oslobodi Budvu, na Mitrovdan 8. novembra 1918. postavlja Opština Budva“.

Iznad tog natpisa uklesane su riječi Petra Petrovića Njegoša „Pokolenja, djela sude...“.  

Istorijska vjerodostojnost riječi, uklesanih odmah ispod venecijanskog lava koji tu stoji vjekovima, podijelio je političku i stručnu javnost u Budvi, a tenzije su porasle poslije velikog simpozijuma koji je na tu temu organizovan prošle godine.

U opozicionoj SNP smatraju da bi uklanjanje table i „falsifikovanje istorijskih činjenica“ bio fašistički čin. Istog stava su i u DF-u. 

Krsto Rađenović (SNP) ocjenjuje da bi uklanjenje ploče bio nastavak “fašisoidne politike koju vlast vodi prema svemu što ima prefiks srpsko”. 

„To bi bilo buđenje Trećeg rajha. Kao potomci vojnika koji su oslobodili Budvu, nećemo to dozvoliti. Uvjeren sam da će predstavnici nadležnih institucija, koje budu preuzele odgovornost da maknu  ploču, to najaviti bar dan ranije. Da to neće učiniti pod okriljem noći, da bi ih potomci srpskih vojnika dočekali i ispratili kako treba“, kaže on. 

Podsjeća da je Mitrovdan, 1918. kada je srpska vojska, poslije proboja Solunskog fronta, oslobodila Budvu, jedan od najznačajnijih događaja u istoriji grada.  

Na vijesti da bi se uklanjanje table moglo desiti uskoro, niko iz Opštine Budva nije zvanično reagovao.

Lider budvanske LP Blažo Rađenović navodi da Stari grad u svojoj višemilenijumskoj istoriji pamti bar deset velikih epoha: Feničane, Ilire, Rimljane, Vizantiju, Duklju, Zetu, Nemanjića državu, Tursku, Francusku, Austrougarsku, tri jugoslovenske i konačno crnogorsku državu.

„Danas i već oko 100 godina, na počasno mjesto, iznad glavnih vrata grada Budve, mermerna tabla saopštava da nas je oslobodila Srbija! Od koga? Ne piše. Kada? - 1918. Dakle, iste godine kada je Crna Gora nestala kao država. Kako smo se našli među državama pobjednicama ako nijesmo uspijeli ni Budvu da oslobodimo? Oslobodila nas je "hrabra srpska vojska". Šta su radili građani Budve dok se akcija oslobađanja odvijala, jesu li pomagali, gdje su bili muškarci iz okolnih plemena: Majini, Paštrovići, Grbljani, Brajići...? Da li u istorijskom arhivu Budve ima dokumenata koji registruju imena "hrabrih jedinica srpske vojske" koje su izvele "oslobađanje", jeli bilo žrtava, ranjenih, popaljenih kuća? Tabla na vratima Budve laže. Naši ljudi oslobađali su i ginuli za Beograd i Zagreb, za Krit i Trst... i nigdje nijesu stavili tablu. Srbija nikada nije oslobađala Budvu. Tu tablu treba skinuti. U zaglavlju ploče posvećene "oslobodiocima" piše "Pokoljenja djela sude" dakle, ispunjeni su svi uslovi da se ovaj stih primijeni i na tablu na kojoj je ispisan”, kazao je Rađenović.

Sačuvajmo zdrav razum

Đorđe Vujović (DF) smatra  da je najbolji sud o istoriji i tabli davno dao „budvanski narod, koji je u znak zahvalnosti oslobodilačkoj srpskoj vojsci i postavio memorijalno obilježje na centralnom mjestu, iznad glavnih vrata Staroga grada“.

„Uvjeren sam da će nadležni ostati  pri zdravom razumu i poštovati istoriju i tradiciju ovog naroda, sačuvati sva obilježja koja govore o oslobodiocima iz svih ratova tokom minulih vjekova. Istorija se mora poštovati. Onaj ko to ne zna, ne može imati ni budućnost“, zaključio je Vujović.