Koncept „zelenih“ hotela podrazumijeva racionalnije trošenje resursa i zaštitu životne sredine. I dok je u Sloveniji i Hrvatskoj prilično razvijen, čini se da Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina znatno zaostaju u poređenju sa njima.

 

„Zeleni“ hoteli podrazumijevaju i podstiču, između ostalog, racionalniju potrošnju vode i električne energije, kao i reciklažu dijela smeća koje hotel proizvodi. Tu spada i korišćenje netoksičnih sredstava za čišćenje i, uopšte, briga o zaštiti životne sredine.

To se postiže tako što se, primjera radi, električni uređaji automatski isključe kada gost izađe iz sobe, peškiri i posteljina se ne menjaju svakog dana, a protok vode nad lavaboom se vremenski ograničava.

Osim toga, hoteli koji se nalaze dalje od gradova mogu da se posvete i uzgajanju organskog voća ili povrća koje će služiti svojim gostima.

 

Iako se sertifikat organizacija koje kontrolišu ovakvo ekološko poslovanje plaća, treba imati u vidu i ono što može da se dobije. Uštedama koje hotel bude pravio može da se nadomjesti bar dio tih troškova.

Takođe, ne treba izgubiti iz vida činjenicu da pojedini gosti kojima je očuvanje životne sredine važno, radije odsedaju u hotelima koji poštuju „zelene“ standarde i spremni su i više da plate.

Ne samo što omogućava hotelijerima da uštede, poštovanje ovih standarda daje hotelima i marketinšku prednost. Primjera radi, manji hotel može da se izdvoji od ostalih time što će pokušati da dobije neki „zeleni“ sertifikat ili će početi sa nekom praksom uštede.

 

Ukoliko tražite neku jeftiniju varijantu „zelenog“ sertifikata tu je TripAdvisor GreenLeaders program. TripAdvisor je 2013. godine omogućio putnicima u Americi, a zatim 2014. i onima u Kanadi i pojedinim zemljama Evrope da suze pretragu hotela samo na „zelene“ ili eko hotele.

 

U grupu tih hotela na ovom pretraživaču možete ući besplatno, ukoliko popunjavajući njihovo istraživanje o ekološkim standardima koje hotel poštuje dostignete određeni broj bodova. Ipak, imajte na umu da ovo nije zvaničan sertifikat. Iako GreenLeaders program za sada nije dostupan za eks-Ju zemlje, svakako će postati u narednom periodu.

Koncept „zelenih“ hotela najrazvijeniji je u Hrvatskoj i Sloveniji. Mnogo manje je zastupljen u ostalim zemljama eks-Ju: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji.

 

Zvanično, prvi sertifikovani „zeleni“ hotel u Srbiji postao je Radisson Blu Old Mill, dio Carlson Rezidor grupe, dobijanjem sertifikata „Green Key“ početkom februara 2015. godine. Ovu ekološku oznaku nosi oko 2.400 hotela i drugih ugostiteljskih objekata u 50 zemalja širom svijeta.

Marquee-3.jpg

Radisson-Blu-Old-Mill-Hotel-Belgrade-03.jpg

„Green Key“ sertifikat važi samo jednu godinu. Prije njegovog dobijanja, hotel prolazi kroz detaljnu reviziju. Isto to, dešava se i nakon što prođe godina, pošto je neophodno da hotel ponovo za nju aplicira.

 

Takođe, hotel Rivijera u Crnoj Gori dobio je 2012. godine Green Globe Certificate, zbog podrške održivom razvoju i zaštiti životne sredine. Tako je „Rivijera“ postala prvi „zeleni“ hotel u Crnoj Gori.

33072994.jpg

Osim navedenih postoje i drugi, jednostavniji, načini koje hoteli mogu da primjene. Jedan od njih je i edukacija osoblja hotela. Oni mogu da pomognu u uštedi tako što će odmah prijaviti česmu koja curi, ili će ugasiti aparat koji je uključen, a niko ga ne koristi.

Hotel može i da obezbijedi kontejnere za reciklažu različitih materijala, koju može da sprovodi u saradnji sa određenim reciklažnim centrom. Takođe, preporučuje se da u sobama gostima na raspolaganju budu staklene ili keramičke čaše ili šolje, umjesto plastičnih. Njih bi trebalo postaviti naopačke, na papirno postolje, umjesto da budu upakovane u plastične kesice.

Neki hoteli su polako krenuli da se razvijaju u ovom smjeru. Primjera radi, uzimaju hranu sa lokalnih farmi, podstiču goste da koriste peškire više puta ili koriste solarne panele. Ipak, mnogi hoteli u regionu moraju još mnogo da rade kako bi za njih moglo da se kaže da poštuju „zelene“ standarde.

Izvor: http://hotelijeri.com

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti