
primorskenovine
U naselju Golubovina, zatvorena je jedna od najvećih pekara u Budvi, "Žitko", kompanije Orbis. Sanitarna inspekcija izdala je potvrdu o zatvaranju usljed nepravilnosti u radu pogona, kako prenose podgoričke "Vijesti".
Prethodnih mjeseci, lokalnoj Komunalnoj policiji Opštine Budva podneseno je više prijava od strane građana da se iz dimnjaka pekare širi dim neprijatnog mirisa, koji ugrožava kompletno naselje Golubovina.
Komunalna inpekcija proslijedila je prijave Upravi za inspekcijske poslove, budući da je to u njihovoj nadležnosti.
"Prijave su se odnosile da se iz pekare širi jako neprijatan dim koji je pravio ogromne probleme žiteljima naselja Golubovina. Na jednom sastanku sam insistirao da se taj problem mora urgentno riješiti, jer smo imali prijave. Nakon toga su izvršene kontrole pekare od strane sanitarne inspekcije, a u jednom dijelu kontrole je učestovala i ekološka inspekcija, što je dovelo do zatvaranja pekare. Ta saradnja sa Upravom za inspekcijske poslove je uslovila da dođe prvo do kontrole, a potom i zatvaranja objekta. Moramo djelovati svi zajedno i mi i građani i izgraditi partnerski odnos, jer svi problemi koji se dešavaju su problemi svih nas“, rekao je Slavko Đukanović, načelnik Komunalne policije.
Gradska pekara, nekada jedina u gradu, proizvodila je hljeb i ostale pekarske proizvode i nakon privatizacije, nastavila je uspješno da posluje. Njeno zatvaranje ide u korist velikom broju manjih pekara koje će sada prodavati više hljeba i imati bolju zaradu.
Flaširana voda mogla bi se nazvati “svjetskim bestselerom” – više ljudi kupuje vodu u flašama nego voćne sokove i gazirana pića, a prošle godine u Velikoj Britaniji prodano je čak 2,5 milijardi litara vode u flašama.
No, kako piše "Gardian", postavlja se pitanje treba li kupovati flaširanu vodu s obzirom da je ona sa česme 500-1000 puta jeftinija, a prema riječima profesora Pola Jangera, hidro geokemičara, voda sa česme sigurnija je za piće nego flaširana voda.
Voda sa česme, naime, dolazi iz rezervoara, jezera i rijeka (dvije trećine), te iz podzemnih voda (jedna trećina), te sadrži preostali iznos hlora što ju čini otpornijom na bakterije.
Istraživanje sprovedeno među 1.000 ljudi u Belfastu pokazalo je da ne razlikuju flaširanu od vode sa česme, a odgovor na pitanje treba li kupovati flaširanu vodu nameće se samo po sebi i glasi – NE. No, vjerovatno, to neće spriječiti milione ljudi da i dalje kupuju plastične boce s vodom.
Bankar.me
Ukidanje gradske pijace, čuvenog Markata, nije naišla na odobravanje građana. Oni su se okupili na protestnom skupu upozorenja i podrške zakupcima pijačnih tezgi ispred zgrade Opštine.
Predsjednik MZ Muo naglasio je da skup nije političke prirode, već da se gasi jedan od velikih simbola grada Kotora i da više niko neće biti u prilici da kupi „gavice sa Mula, sir i pomidoru iz Grblja i salatu iz Škaljara“.
Mirčeta Konatar, predstavnik čak 290 članova zakupaca tezgi kaže da se tim skupom brani egzistencija mnogih porodica i prije svega toga brani se mjesto koje vjekovima unazad tradicionalno služi za prodaju životnih namirnica.
U Kumboru se gradi luksuzni hotelski kompleks Portonovi. Kompanija „Azmont“ realizovala je postavljanje konstrukcije donjeg sela, a još sredinom maja počelo je nasipanje obale u zahvatu marine. Za radove u marini, pridodata je beogradska kompanija „Aqua Mont“. Postojeća torpedna rampa je srušena, obavljeno je i produbljivanje morskog dna i ugradnja prvih šipova. Radove na poboljšavanju terena izvodi i treća kompanija „Bauer“. Ono što je u toku su radovi na donjem selu, a u planu su i regulacija glavnog kanala kišne kanalizacije, a projektovanje hotela, saobraćajne i tehničke infrastukture u punom su jeku.
Fotograf Aleksandar Jakovljev napravio je dinamičan serijal fotografija portreta plesača. Spojio je energiju, umjetnost i uhvatio pravi trenutak da pokaže plesne vještine.
Studirao je Pravo na moskovskom univerzitetu, ali je uskoro otkrio šta mu je strast i čime želi da se bavi u životu. Njegove slike pokazuju cio spektar plesnih stilova od baleta do brejk densa, ali je jedna fotografija privukla pažnju javnosti, nazvana „Teorija velikog praska“.
Redakcija "Paštrovskog almanaha 2" organizuje Okrugli sto po pozivu "Inicijativa za novu društveno-političku organizaciju Opštine Budva" u hotelu "Maestral" (Pržno), u petak, 12. juna 2015. godine sa početkom u 10.00 časova. Rad prvog dijela skupa trajaće do 14.00 časova, a drugog dijela od 16.00 do 19.00.
U Perastu se svake godine tradicionalno održava festival klapa i ove godina nije izuzetak.
XIV međunarodni festival klapa počinje 25. juna i traje do 28. juna. Među ovogodišnjim učesnicima su klape koje su višestruko nagrađivane, kao i vrhunski izvođači i teoretičari klapskog stvaralaštva iz Crne Gore i regiona.
Na svečanosti održanoj danas na turističkom brodu “Vodena kočija” u Boki Kotorskoj JP Morsko dobro iz Budve i NVO Ecom, Nacionalni operater programa Plava zastavica dodijeli su taj simbol visokih ekoloških i bezbjedonosnih i standarda usluge na kupalištima zakupcima ukupno osamnaest plaža na crnogorskom primorju.
Ove godine Plava zastavica vijoriće se na plažama Klub hotela Rivijera u Njivicama, Speluzo na Luštici, Almara beach na Oblatnom, Plavi horizonti, Kalardovo, Escalera beach i Blue beach na Jazu, kupalištu Time out na Slovenskoj plaži, Sveti Toma u Bečićima, plaži hotela Queen of Montenegro, kupalištu Paradiso na Utjehi, te ulcinjskim kupalištima Miami beach, Safari beach, Toni gril, Evropa beach, MCM beach i Kopakabana na Velikoj plaži.
Prva Plava zastavica u sezoni 2015. danas je svečano podignuta na plaži Klub hotela Rivijera u Njivicama kod Herceg Novog.
Predstavnici kupališta Kaldardovo iz Tivta i Queen of Montenegro iz Bečića dobili su posebna priznanja za 10 godina kontinuiranog učešća u kampanji Plava zastavica.
Dodjeljivanje Plave zastavice zasniva se na ispunjavanju kriterijuma iz četiri oblasti: ekološko obrazovanje i informisanost, kvalitet vode, ekološko upravljanje te sigurnost i usluge.
Za plaže je potrebno ispoštovati 32 kriterijuma, od kojih 28 moraju biti obavezno ispunjeni (O - obavezujući), dok se 3 kriterijuma preporučuju (P - preporučujući) da budu ispunjeni kako bi plaža ušla u proces ocjenjivanja i dobijanja »Plave Zastavice«.
Američki milioner i "kralj Instagrama" Den Bilzerijan ostaće još sedam dana na Svetom Stefanu, nakon što su mu se pridružili prijatelji - prije nekoliko dana kontroverzni milijarder i pokeraški mogul Vei Seng Pua, a od prekjuče i bivši tajlandski premijer Taksin Šinavatra.
Bilzerijan, poznat po milionima pratilaca na društvenoj mreži Instagram, navodno je po nagovoru ove dvojice, odobrao da u gradu-hotelu provede kraći odmor.
Iako je u početku kazao da će ovdje biti par dana on je juče na Instagram stavio fotografiju uz poruku: "Ostaću ovdje još nedjelju dana, previše je lijepo da bih otišao".
Iako je dane provodio na ostrvu u društvu atraktivnih djevojaka, Bilzerijan je imao i specijalne prohtjeve, poput onoga da se samo zbog njega otvori kazino u hotelu “Avala” kako bi tamo okušao svoju kockarsku sreću.
Da je tamo “zanimljivo” društvo, potvrdila je juče i kćerka bivšeg tajlandskog premijera Taksina Šinavtre, stavljajući na Instagram njegovu fotografiju uz poruku: "Došao u Crnu Goru da mu se izda novi pasoš jer mu je u starom ponestalo strana. Sada spreman da osvoji svijet".
Redovan je gost na Svetom Stefanu, s obzirom da je u izuzetno dobrim poslovnim i prijateljskim vezama sa grčkim biznismenom Petrosom Statisom, čija je kompanija Adritic properties zakupac elitnog hotelskog kompleksa.
Navodno je neposredno nakon dolaska Bilzerijana, na ostrvo došao još jedan član svjetske pokeraške elite, malezijski milijarder Vei Seng Pua. Nesuđeni ambasador San Marina u Crnoj Gori, takođe je u poslovnim vezama sa Statisom, a poput Šinavatre, “emotivno” je vezan za Crnu Goru, koju s vremena na vrijeme posjećuje.
U Vili Montenegro na Svetom Stefanu proteklih dana boravio je i kontroverzni srpski biznismen Stanko Subotić Cane. Iako se luksuzna vila, prva sa pet zvjezdica na Crnogorskom primorju, vodi na ofšor kompaniju, spekuliše se da iza nje stoji Subotić.
Da li prave crnogorsku verziju „Ocean's eleven“ ostaje nam da vidimo.
Bojan Slet, 20-togodišnjak iz Holandije zacrtao je nesvakidašnji cilj - da očisti sva mora i okeane od plastičnog otpada koji pluta njihovim obalama.