Raspisan je konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog kompleksa "Miločer" u Pržnu od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma. Ovaj rizort u vlasništvu je kompanije Adrijatik propertiz, grčkog biznismena Petrosa Statisa.

Konkurs je objavljen na osnovu programskog zadatka kojeg je Vlada usvojila u martu, ali gradnja samih objekata može biti moguća tek kad Skupština Crne Gore usvoji izmjene ugovora o zakupu koje je predložila Vlada, a podsredstvom samom Statisa. Pored toga, potrebno je i da budvanski parlament usvoji detaljni urbanistički plan koji sve to predviđa.

Programski zadatak obuhvata 88 apartmana, rekonstrukcija i dogradnja pet postojećih vila, čija će kvadratura biti udvostručena. Kvadratura duplirana, a nema detaljnog urbanističkog plana još uvjek. Iako je Statisova firma samo zakupac kompleksa, ovim planom daje joj se mogućnost slobodne prodaje na tržištu. Statis je u početku bio zakupac na 30 godina, prema ugovoru od januara 2013.godine, a predviđa se produženje od 12 godina za hotele Sveti Stefan i Miločer, kao i na 90 godina hotela Kraljičina plaža. 

U opisu ovog međunarodnog konkursa piše da se traži "najbolje i najcjelishodnije idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje koje će svojim primjenjenim rješenjima na najefikasniji način valorizovati ukupni potencijal lokacija i kontaktnih zona". Nagradni fond ovog projekta je 68 000 €, a troškovi žirija i organizacije 16 000€. U opisu stoji i da žiri ima pravo da ne dodijeli nagradu najboljem projektu, ukoliko radovi ne budu na zadovoljavajućem nivou. Predstavnici žirija su doc. dr Veljko Radulović, Branimir Mitrović, Dijana Vučinić, mr Lidija Lješar, Dejana Marković, Anica Terzić i Statisov brat Teofanis Statis.

U naselju Golubovina, zatvorena je jedna od najvećih pekara u Budvi, "Žitko", kompanije Orbis. Sanitarna inspekcija izdala je potvrdu o zatvaranju usljed nepravilnosti u radu pogona, kako prenose podgoričke "Vijesti". 

Prethodnih mjeseci, lokalnoj Komunalnoj policiji Opštine Budva podneseno je više prijava od strane građana da se iz dimnjaka pekare širi dim neprijatnog mirisa, koji ugrožava kompletno naselje Golubovina.

Komunalna inpekcija proslijedila je prijave Upravi za inspekcijske poslove, budući da je to u njihovoj nadležnosti.

"Prijave su se odnosile da se iz pekare širi jako neprijatan dim koji je pravio ogromne probleme žiteljima naselja Golubovina. Na jednom sastanku sam insistirao da se taj problem mora urgentno riješiti, jer smo imali prijave. Nakon toga su  izvršene kontrole pekare od strane sanitarne inspekcije, a u jednom dijelu kontrole je učestovala i ekološka inspekcija, što je dovelo do zatvaranja pekare. Ta saradnja sa Upravom za inspekcijske poslove  je uslovila  da dođe prvo do kontrole, a potom i zatvaranja objekta. Moramo djelovati svi zajedno i mi i građani  i izgraditi partnerski odnos, jer svi problemi koji se dešavaju  su problemi svih nas“, rekao je Slavko Đukanović, načelnik Komunalne policije.

Gradska pekara, nekada jedina u gradu, proizvodila je hljeb i ostale pekarske proizvode i nakon privatizacije, nastavila je uspješno da posluje. Njeno zatvaranje ide u korist velikom broju manjih pekara koje će sada prodavati više hljeba i imati bolju zaradu.

Flaširana voda mogla bi se nazvati “svjetskim bestselerom” – više ljudi kupuje vodu u flašama nego voćne sokove i gazirana pića, a prošle godine u Velikoj Britaniji prodano je čak 2,5 milijardi litara vode u flašama.

No, kako piše "Gardian", postavlja se pitanje treba li kupovati flaširanu vodu s obzirom da je ona sa česme 500-1000 puta jeftinija, a prema riječima profesora Pola Jangera, hidro geokemičara, voda sa česme sigurnija je za piće nego flaširana voda.

Voda sa česme, naime, dolazi iz rezervoara, jezera i rijeka (dvije trećine), te iz podzemnih voda (jedna trećina), te sadrži preostali iznos hlora što ju čini otpornijom na bakterije.

Istraživanje sprovedeno među 1.000 ljudi u Belfastu pokazalo je da ne razlikuju flaširanu od vode sa česme, a odgovor na pitanje treba li kupovati flaširanu vodu nameće se samo po sebi i glasi – NE. No, vjerovatno, to neće spriječiti milione ljudi da i dalje kupuju plastične boce s vodom.

Bankar.me

Ukidanje gradske pijace, čuvenog Markata, nije naišla na odobravanje građana. Oni su se okupili na protestnom skupu upozorenja i podrške zakupcima pijačnih tezgi ispred zgrade Opštine.

Predsjednik MZ Muo naglasio je da skup nije političke prirode, već da se gasi jedan od velikih simbola grada Kotora i da više niko neće biti u prilici da kupi „gavice sa Mula, sir i pomidoru iz Grblja i salatu iz Škaljara“.

Mirčeta Konatar, predstavnik čak 290 članova zakupaca tezgi kaže da se tim skupom brani egzistencija mnogih porodica i prije svega toga brani se mjesto koje vjekovima unazad tradicionalno služi za prodaju životnih namirnica.