Svjetski dan turizma

Danas se obilježava Svjetski dan turizma. Tim povodom Generalna direktorka Direktorata za razvoj konkurentnosti i investicije u turizmu Ministarstva održivog razvoja i turizma, g-đa Olivera Brajović je dala saopštenje: 

Svjetska turistička organizacija je 2020. godinu proglasila godinom turizma i ruralnog razvoja. 
SvjetskiDanTurizma ustanovila je SvjetskaTurističkaOrganizacija (UNWTO) i obilježava se 27. septembra počev od 1979. godine, kada je u Meksiku usvojen statut ove organizacije. Cilj obilježavanja SDT je ukazati na važnost ove grane privrede, ali i činjenicu da turizam ima nesporne kulturne, društvene, političke i ekonomske vrijednosti. 

Ove godine Svjetski dan turizma obilježava se u posve drugačijim uslovima, s obzirom na pojavu i širenje koronavirusa koji je ozbiljno destabilizovao svjetsku ekonomiju, a samim tim uticao i na turizam. 

U uslovima uzrokovanim pandemijom bolesti COVID19 nastale su drastične promjene u gotovo svim privrednim djelatnostima, kako na strani ponude tako i na strani potražnje. Sektor turizma, kao izuzetno “ranjiva” djelatnost na vanredne i nepredvidive okolnosti, pretrpio je ogromne gubitke u poslovanju. Promjene u turizmu izvjesne su i zbog neupitnog uticaja novog virusa na mijenjanje svijesti i ponašanja ljudi, a što će za posljedicu imati i otklon od masovnog turizma, tj. preusmjeravanje turističke ponude i proizvoda na vrste, koje pojedinca i brigu o zdravom životu stavlja u prvi plan. 

Godinama unazad, posebna pažnja se posvjećuje i mnogo se govori o potrebi da turizam mora biti održiv kako se raspoloživi resursi ne bi potrošili usljed pretjeranog pritiska povećanog prometa turista. Iako se Ruralni Turizam smatra samo jednim malim dijelom i užim pojmom u poređenju sa održivim turizmom, on čini značajan potencijal naše države. 

U ruralnim sredinama turizam je pokretač razvoja, revitalizacije sela, integracije stanovništva, ali i faktor unaprjedjenja životnog standarda, jer je sa njegovim razvojem pružaocima usluga omogućeno da prodaju svoje proizvode na kućnom pragu. Turizam je za ruralne zajednice oruđe zaštite i promocije prirodnog i autentičnog okruženja, tradicije i nasljedja. 

Sa druge strane, turistima je data mogućnost da uživaju u autentičnosti ponude, koja nudi novi nivo hedonizma, daleko od grada, buke i užurbnog života. Oblik turizma koji je okrenut prirodi, ali i usko povezan sa tradicijom, kulturom, gastronomijom, folklorom, domaćom radinošću. 

Krajem 2018. godine je usvojen Program razvoja ruralnog turizma Crne Gore sa Akcionim planom do 2021. godine, čime je potvrdjeno da postoji potencijal ovog segmenta turizma u Crnoj Gori. Aktivno se radi na identifikaciji ponude kroz kategorizaciju seoskih domaćinstava, ali se prepoznaje potreba da proizvod nužno treba diverzifikovati i ponuditi turistima sadržajan i interesantan boravak, koristeći sve što ruralna područja nude. 

Prostora za rad u ovom segmentu ima jako puno, ali sve to zavisi u velikoj mjeri i od privatnih inicijativa. Neophodno je da vlasnici poljoprivrednih gazdinstava shvate koliko je ono što posjeduju vrijedno, kao i koliko je neophodno dodatno raditi i stalno unapredjivati svoju ponudu. 

Evidentno je da svijet ulazi u tzv. novu realnost koju nam je nametnula pojava i širenje COVID-19. No uvjereni smo da svaku krizu treba posmatrati i kao šansu, pa u tom smislu upravo ruralni turizam kao takav treba biti jedan od prioriteta razvoja u vremenu koje dolazi.

 

 

Podsjećajući se na 20. septembar 1991. kada je na svečanom zasijedanju na Žabljaku, Skupština Republike Crne Gore donijela odluku da zaštita životne sredine bude jedan od stubova u trasiranju puta budućeg razvoja, sa podjednakim i nespornim uvjerenjem nakon 29 godina ukazujemo da naš dalji pravac održivog razvoja nema alternativu. 

S tim u vezi, a kao rezultat uloženih napora da se očuva raznolikost našeg biodiverziteta, trenutno je oko 13,6% teritorije zaštićeno, od čega se najveći dio (7,7%) sastoji od pet nacionalnih parkova („Biogradska gora“, „Durmitor“, „Lovćen“, „Skadarsko jezero“ i „Prokletije“). Uspostavljeno je čak šest Parkova prirode: „Piva“, „Dragišnica i Komarnica“, „Orjen“, „Rijeka Zeta“, „Komovi“ i „Ulcinjska solana“. Preostali dio zaštićene teritorije čine ostala zaštićena područja (spomenici prirode, područja posebnih prirodnih karakteristika, rezervati prirode). Kada se uzme u obzir zaštita prema međunarodnim sporazumima, ukupna površina stavljena pod zaštitu u Crnoj Gori iznosi oko 20% teritorije. Na međunarodnom nivou, proglašena su tri Ramsar područja, NP „Skadarsko jezero“, rezervat „Tivatska solila“ i „Ulcinjska solana“. Pod UNESCO zaštitom nalaze se NP „Durmitor“ i sliv rijeke Tare. 

Turizam po mjeri nove generacije

UPRAVLJANJE doživljajem u turizmu jedinstven je i kompleksan proces upravljanja doživljajem i iskustvom turista u destinaciji, a stručnjaci iz turističke…

Hrvatska ostvarila najbolji turistički rezultat na Mediteranu

HRVATSKA je u julu u poređenju sa nekoliko mediteranskih konkurentskih zemalja ostvarila bolji turistički rezultat dostigavši 50 odsto lanjskih dolazaka…

Ko su za njemačku područja visokog rizika za putovanja

NJEMAČKA vlada je novom popisu epidemiološki rizičnih područja dodala i Zadarsku županiju i upozorila svoje građane da zbog povećanja broja…

Glavni sekretar UN-a: 120 miliona radnih mjesta u turizmu ugroženo zbog korone

OKO 120 miliona radnih mjesta u turizmu širom svijeta ugroženo je zbog pandemije covida-19, izjavio je glavni sekretar UN-a Antonio…

Objavljen Javni poziv za podnošenje zahtjeva za subvencionisanje kamate tokom grejs perioda datog prilikom reprograma postojećih namjenskih kredita za turizam i ugostiteljstvo

U okviru trećeg paketa socio-ekonomskih mjera koji je Vlada Crne Gore usvojila 23. jula 2020. godine u cilju pomoći turističkoj…

Prva poređenja sezone: Hrvatska najbolja na Mediteranu, Kipar najlošiji

I dok Hrvati sa zahuktavanjem ljeta pobožno broje svakog novog turistu, o pravom turističkom uspjehu sa sigurnošću će se moći…

Turistički kolaps na jugu: Dubrovnik iznad vode drže domaći gosti, Hrvati su ponovno otkrili Grad

Na dan 5. avgust u Dubrovniku je prema podacima TZ grada Dubrovnika boravilo 11.112 turista, što je samo 40 odsto…

Niža stopa PDV počela da se primjenjuje

Izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim je za većinu usluga u turizmu i ugostiteljstvu snižena stopa, od juče…
Page 9 of 29

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti