Problemi crnogorskih prevoznika

 Na sastanku koji su predstavnici transporta okupljeni u CTU održali, identifikovani su problemi koji za posledicu imaju otežano poslovanje crnogorskih prevoznika i njihovu potpunu nekonkurentnost na medjunarodnom transportnom tržištu.

Prevoznici su saglasni da su goruća pitanja u sektoru transporta, čije će se rješavanje tražiti na narednim sastancima sa predstavnicima relevantnih institucija, sledeća:

 

1.      Pravo na povraćaj dijela plaćene akcize za gorivo- Ukidanjem prava na povraćaj dijela akciza, od novembra prošle godine, prevoznici su, pojedinačno, oštećeni za iznose koji se kreću od 30.000-150.000 na godišnjem nivou. Prevoznici zahtijevaju da se do usvajanja izmjena I dopuna Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, Pravilnikom pronađe rešenje za prelazni period i stvori zakonski osnov za povraćaj dijela plaćene akcize.

2.      Polise životnog osiguranja putnika- U Crnoj Gori, na ime osiguranja putnika prevoznici plaćaju 12,60 eura po putniku, dok kolege iz Srbije, Hrvatske I BiH, plaćaju svega 2,00 eura po putniku. Ne umanjujući značaj osiguranja putnika, u sektoru transporta apeluju na Agenciju za nadzor osiguranja  da se polise usaglase sa državama iz regiona.

3.      Euro standard - Prilikom ulaska u zemlje EU, naši prevoznici dodatno plaćaju takse zbog zagađenje okoline i nivoa buke koju proizvode motori, obzirom da u crnogorskim saobraćajnim dozvolama ne stoji oznaka koja potvrđuje da vozila imaju predviđene standarde, te prevoznici zahtijevaju da se to ubuduće u dozvolama jasno istakne.

4.      Granični prelaz-Duže vrijeme se otežano odvija putnički saobraćaj na graničnom prelazu izmedju Crne Gore i Hrvatske, naročito u ljetnoj sezoni, te ćemo u narednom periodu traziti od resornog ministarstva da nam pomogne u prevazilaženju tog problema.

foto: Jugoslav Belada

Dječaci uzbunili cijeli Tivat

 Za paniku i metež, kada je prije dvije noći, policija blokirala cijeli grad, u strahu od bombe, krivi su dva 12 godišnja dječaka. 

 Naime, stanar zgrade, koja se nalazi u ulici Drugoj dalmatinskoj u Tivtu, je prekjuče, 21. marta,  oko 17,20 časova, obavijestio Dežurnu službu OB Tivat da je u liftu zgrade uočio predmet nalik na eksplozivnu napravu.

Službenici OB Tivat su odmah izašli na lice mjesta, evakuisali stanare zgrade i obezbijedili lice mjesta do dolaska Grupe za antiterorističke preglede Sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata Uprave policije.

Na lice mjesta su došli i službenici Službe zaštite i spašavanja, Vatrogasna jedinice i Služba hitne medicinske pomoći.

Službenici Grupe za antiterorističke preglede su izvršili pregled lice mjesta i utvrdili da pomenuti predmet, koji je bio zalijepljen za zid lifta, nije eksplozivna naprava, već predmet sa satnim mehanizmom urađen na način da podsjeća na eksplozivnu napravu. Predmet je potom izuzet.

Službenici OB Tivat su, operativnim radom na terenu, sinoć identifikovali dva lica – maloljetne I.P. (12) i A.B. (12), koji su, kako se sumnja, postavili pomenuti predmet u lift stambene zgrade.

Od njih je u prostorijama OB Tivat, u prisustvu njihovih zakonskih zastupnika – roditelja, uzeta izjava, sa kojom je upoznat nadležni tužilac.

15. april - stop radovima na bečićkoj plaži

Povodom realizacije projekta prikupljanja i tretmana otpadnih i kanalizacionih voda koji se realizuje ispred hotelskih kupališta u Bečićima, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom apelovalo je danas  na investitore i izvođače radova da projekat okončaju do 15 aprila  kako bi omogućili da se kupališta do početka navedenog datuma pripreme za ljetnju sezonu.

Grand na tronu

 Najuspješniji izlagač 38. Sajma namještaja, opreme za domaćinstva, poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju i 8. Sajma umjetnina – ART EXPO, koji se održavaju na budvanskom jadranskom sajmu je podgorička kompanija Grand design, kojoj je pripala prva nagrada EXPO TROPHY 2014. i Zlatna plaketa.

Evo kako izgleda napad ajkule. Noćna mora.

Ovaj ronioc je išao u lov na ribe lavove, radi nekih ispitivanja za zaštitu grebena, kada ga je spazila karipska koralna ajkula. Imao je sreće, ali obavezno pogledajte kako je kada vam pod nogama pliva gladna neman. Video je snimljen 13. marta 2014 godine:

Kruzeri doveli 314 hiljada putnika

U 2013. godini, ostvareno je 409 kružnih putovanja stranih brodova u Crnoj Gori. Na tim brodovima bio je 314.961 putnik.

Turistička ponuda Crne Gore na 21. Međunarodnom sajmu turizma u Moskvi

Crna Gora se i ove godine, predstavlja sa svojom turističkom ponudom na najvećem sajmu turizma u Rusiji i jednom od najznačajnijih turističkih sajmova na svijetu“MITT 2014”, koji se održava od 19.-22. marta u Moskvi.

S obzirom na to da ovaj sajam okuplja profesionalce iz oblasti turizma i putovanja, predstavlja odličnu platformu za promovisanje turističke ponude naše zemlje na tržištu Rusije.

CTU protiv sankcija Rusiji

Imajući u vidu informaciju koje danas prenose mediji iz okruženja da je Crna Gora navodno uvela sankcije Rusiji, CTU se obratilo Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija zahtijevajući objašnjenje.

"Ova vijest, za koju se iskreno nadamo da nije tačna, izazvala je burne reakcije medju našim partnerima i turoperatorima koji traže pojašnjenja i potvrdu.Stoga smatramo korisnim da Vlada Crne Gore dobro razmotri eventualne posledice ovakvih odluka na predstojeću turističku sezonu koju pripremamo a koja bi mogla takvim ili sličnim odlukama da ugrozi dobar rezultat.Takodje smatramo da, ukoliko informacija koja je prenešena okruzenju iz konkurentskih destinacija o uvodjenju sankcija Rusiji od strane Crne Gore, nije tačna, treba da se demantuje i da se uradi dodatan napor da se ta informacija dostavi ruskim medijima koji su ovu informaciju prenijeli u toku jučerašnjeg i današnjeg dana", navode iz Crnogorskog turističkog udruženja.

 

Upoznajte najskromnijeg predsjednika na svijetu

Muhika oko 90 posto svoje plate daje u humanitarne svrhe, a vozi VW Bubu iz 1987. godine. Ovaj tekst je sredinom decembra imao izuzetnu popularnost na društvenim mrežama, a nije loše da ga se podsjetimo, poslije najave da je gradonačelnici Kotora neophodan automobil od 53 hiljade eura.

Ako bi neko trebalo da bude uzor drugima u ovom vremenu štednje, onda je to predsjednik Urugvaja Hose Muhika. On se, između ostalog, odrekao državne palate u korist seoske kuće, donira najveći dio plate socijalnim projektima, leti ekonomskom klasom i vozi staru Folksvagenovu bubu.

335412.jpg

Ali ovaj bivši gerilski borac ne voli kada ga ljudi nazivaju „najsiromašnijim svjetskim predsjednikom“ i smatra da je dovoljno dugo u politici da zna da bi bilo glupo da tvrdi da je on uzor za svakog.

„Kada bih tražio od ljudi da žive kao što ja živim, ubili bi me“, kazao je Muhika u intervjuu koji je održan u jednosobnoj kući koja se nalazi usred polja hrizantema kod Montevidea.

Muhika je bivši član gerilske organizacije Tupamaros, koja je bila poznata ranih 1970-ih po pljačkama banaka, otmicama i po dijeljenju ukradene hrane i novca siromašnima. Policija ga je upucala šest puta do sada, a 14 godina je proveo u zatvoru.

Od kako je postao lider Urugvaja 2010, dobijao je pohvale iz cijelog svijeta zbog svog skromnog načina življenja, osuđivanja prekomjerne potrošnje i podržavanja politike istopolnih brakova, abortusa i legalizacije kanabisa, što je ovu zemlju učvrstilo kao društveno najliberalniju državu Latinske Amerike.

Pohvale su stizale sa svih strana političkog spektra. Muhika je možda i jedini ljevičarski lider na planeti koji se našao u milosti „Dejli mejla“, koji ga je okarakterisao kao pouzdanog i harizmatičnog u članku koji je naslovljen: „Konačno, političar koji NE falsifikuje svoje troškove“.

Ovaj Urugvajac, poznatiji kao Pepe, ističe da oni koji ga smatraju siromašnim ne shvataju značenje bogatstva. „Nisam najsiromašniji predsjednik. Najsiromašniji je onaj kojem treba puno sredstava za život“, kazao je. „Moj životni stil je posljedica mojih rana. Ja sam sin moje istorije. Bilo je godina kada bih bio sretan da imam samo madrac“.

Svoj dom dijeli sa suprugom Lusijom Topolanski,članicom Kongresa koja je jedno vrijeme obavljala dužnost koju danas obavlja njen suprug.

Dok se približavam domu prve porodice Urugvaja, jedine mjere sigurnosti na tom putu su dvojica čuvara koji su parkirani na prilaznoj cesti i Muhikin tronogi pas Manuela.

U staroj odjeći i iznošenoj obući, ovaj 78-godišnjak gustih obrva nije uglađen kao ostali političari.

On je ponosan na svoju domovinu - jednu od najsigurnijih i najmanje korumpiranih zemalja u regionu – i opisuje Urugvaj kao „ostrvo izbjeglica u svijetu ludih ljudi“.

Ova zemlja je ponosna na svoje socijalne tradicije. Vlada određuje cijene osnovnim potrepštinama kao što je mlijeko, i pruža besplatne kompjutere i obrazovanje za svako dijete.

Energetska i telekomunikacijska industrija je nacionalizovana. Pod Muhikinim prethodnikom, Urugvaj je došao do svjetskog vrha kada je u pitanju ograničavanje korištenja duvana. Ranije ove sedmice, Urugvaj je legalizovao marihuanu, pa je država dobila veliku ulogu u njenoj proizvodnji, distribuciji i prodaji.

Takve akcije su naišle na pohvale i – uz napredne politike o abortusu i gej brakovima – ojačale reputaciju Urugvaja kao liberalne zemlje. Međutim, Muhika odbija da prihvati ovu oznaku kao i onu „najsiromašnijeg predsjednika“.

„Moja zemlja nije pretjerano otvorena. Ove mjere su logične“, kazao je. „Kada je u pitanju marihuana, tu nije stvar liberalizacije. Mi želimo korisnike maknuti od ilegalnih dilera. Međutim, takođe ćemo i ograničiti i njihovo pravo da puše ako pređu razumne količine potrošnje. To je poput alkohola. Ako dnevno popijete flašu viskija, onda vas treba tretirati kao bolesnu osobu“.

Mogućnost Urugvaja da poboljša društvo su ograničene, uvjeren je, zbog snage globalnog kapitala.

„Gadi mi se postojeće stanje stvari. Nalazimo se u vremenu u kojem ne možemo da živimo ako ne prihvatimo logiku tržišta“, kazao je. „U savremenoj politici radi se o kratkoročnom pragmatizmu. Napustili smo religiju i filozofiju... Ostala nam je automatizacija prema kojoj radimo ono što nam tržište govori“.

Muhika živi u okviru svojih mogućnosti i promoviše upotrebu obnovljivih vrsta energije i recikliranja u vladinim politikama. Na prošlogodišnjoj konferenciji Ujedinjenih nacija Rio+20 o održivom razvoju, usprotivio se „slijepoj potrošnji“ prema kojoj bi se privredni rast ostvario većom potrošnjom. Sa stopom rasta od malo više od 3 odsto, Muhika nevoljno prihvata materijalnu ekspanziju.

„Ja sam predsjednik. Borim se za više rada i veća ulaganja zato što ljudi traže sve više i više“, kazao je. „Pokušavam da proširim potrošnju, ali i da smanjim nepotrebnu potrošnju... Protivim se nepotrebnoj potrošnji energije, resursa i vremena. Moramo izgraditi stvari koje traju. To je ideal, ali to ne bi moglo biti realistično jer živimo u doba akumulacije sredstava“.

Priznao je da nema odgovor na rješenje ovih kontradiktornosti, ali je ovaj bivši marksista kazao kako traženje rješenja mora biti političko.

„Sada možemo reciklirati skoro sve. Kada bismo živjeli u skladu sa našim mogućnostima – time što ćemo biti štedljivi – sedam milijardi ljudi na svijetu bi imalo sve što je potrebno. Globalna politika trebalo bi da se kreće u tom smjeru“, kazao je. „Ali mi razmišljamo kao ljudi i kao države, ne kao jedna vrsta“.

Muhika i njegova supruga govore s ljubavlju o susretima sa Če Gevarom, a on je siguran da je možda i posljednji lider na vlasti koji je upoznao Mao Cedunga, ali ima pomiješana osjećanja u vezi sa nedavnim pobunama i protestima u Brazilu, Turskoj, Egiptu i drugim zemljama. „Svijetu uvijek treba revolucija. To ne podrazumijeva pucnjavu i nasilje. Revolucija nastaje kada dođe do promjene mišljenja. Konfučijanizam i hrišćanstvo su bile revolucije“, kazao je.

Ali je Muhika ciničan po pitanju demonstracija koje su organizovane putem društvenih mreža, koje prestanu prije nego što imaju kapaciteta da izgrade išta trajno. „Demonstranti će vjerovatno završiti radeći za neku multinacionalnu kompaniju i umrijeće od savremenih bolesti. Nadam se da griješim“.

Predsjedničku palatu dao beskućnicima

1969. Aktivan u revolucionarnoj organizaciji Tupamaros, koja je stekla reputaciju „gerilaca u stilu Robin Huda“ zbog toga što su pljačkali banke i kamione sa hranom, a zatim svoj plijen dijelili siromašnima.

1970. Uhapšen prvi od četiri puta. Muhika pobjegao iz zatvora Punta Kretas. Upucan i ranjen više puta u sukobima sa snagama bezbjednosti.

1972. Još jednom uhapšen. Ostao u zatvoru više od decenije, od čega dvije godine zatvoren u jednom bunaru, gdje je pričao sa žabama i insektima da ne bi poludio. 1985. Ustavna demokratija ponovo na snazi u Urugvaju, a Muhika pušten u skladu sa zakonom o amnestiji.

1994. Izabran za poslanika i stigao u parlament na „vespi“. Iznenađeni čuvar parkinga ga pitao: „Hoćete li se ovdje dugo zadržati?“ Muhika mu je odgovorio: „Zaista se nadam da hoću“.

2009. Pobijedio na predsjedničkim izborima.

2012. Najavio da će predsjednčka palata biti među državnim skloništima za beskućnike.

Izvor: večernji.hr/vijesti.me

Vatra prijetila da zahvati kuću

Brzom intervencijom, pripadnici Službe zaštite i spasavanja uspjeli su da ugase požar koji je oko 21.15h izbio na krovu porodične kuće kod gradskog groblja. Vatra koja je buknula iz dimnjaka prijetila je zahvati krov, ali nakon dojave vatrogasci su sa dva vozila stigli na lice mjesta i odmah ugasili požar. Kako je potvrdjeno Primorskim novinama nije pričinjena veća materijalna šteta.

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti