K2

Postupanja u slučaju neodgovaranja gosta na poslanu ponudu

Nažalost, svima je i previše poznata današnja praksa sve većeg broja gostiju koji se nakon prvog kontakta i traženja ponude za smještaj iznenada prestanu javljati iznajmljivaču.

Internet i dostupnost informacija, te ubrzani stilovi života ljudi glavni su uzroci tog problema. Dok se u nekim slučajevima radi i o najobičnijoj nekulturi od strane gostiju.

Kako postupiti u takvim slučajevima?

Na Trgu pjesnika prošlogodišnji dobitnik nagrade „S. M. Ljubiša“ Miljenko Jergović

U nedjelju, 20. jula, sa početkom u 21 čas na Trgu će autorsko veče imati prošlogodišnji dobitnik nagrade „S. M. Ljubiša“ Miljenko Jergović.

Žiri, koji je radio u sastavu Vida Ognjenović, reditelj i pisac, David Albahari, pisac i Božo Koprivca, dramaturg i esejista, inače svi dobitnici nagrade „S. M. Ljubiša“, u obrazloženju navodi:

Porast gostiju od 11 odsto zahvaljujući Sea Dance Festivalu

Sadržajima i turističkom ponudom, Budvanska rivijera, i ovog ljeta opravdala je epitet najposjećenije i omiljene turističke destinacije u Crnoj Gori. U jeku sezone, Budva je tokom prethodne sedmice ostvarila značajan porast turista. Tom rezultatu doprinio je nedavno održano premijerno izdanje Sea Dance festivala, koji je tokom tri večeri od 15. do 17. jula, ugostio neka od najpoznatijih imena svjetske muzičke scene poput Jamiroquaia, britanskog dua Underworld, Marka Knighta, Exampl-a itd.

Budva i EXIT AID sakupili 140 hiljada eura

Sinoć je u luksuznom kompleksu Dukley Gardens u Budvi održano drugo u nizu humanitarnih večeri u organizaciji programa EXIT fondacije EXIT AID za pomoć ugroženima od katastrofalnih poplava u Srbiji, BIH i Hrvatskoj, realizovano u saradnji sa Opštinom Budva i Dukley Gardens, a uz podršku Vlade Srbije i Vlade Crne Gore, kao i Nacionalne Turističke Organizacije Crne Gore, Turističke organizacije Budve i Hipotekarne banke.

Đokovića za počasnog građanina Budve

Budvanski SNP podnio je danas predlog Skupštini opštine Budva da proglasi Novaka Đokovića počasnin građaninom Budve. Obrazloženje SNP prenosimo u cjelosti:

Evo kako podmuklo varaju turiste

Poslije sve učestalijih dokaza o bezobraznosti taksista u Budvi, kojom će opština, nadamo se, ovom odlukom stati na kraj, potražili smo koje su to prevare kojima su turisti izloženi u drugim turističkim centrima.

Sea dance i narkotici - uhvaćena tri dilera

Budvanska policija uhapsila je sinoć na Sea dance festivalu Ž. V iz Loznice kome se stavlja na teret neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Uhapšeni su i Rožajci koji se terete za omogućavanje uživanja opojnih droga. Protiv njih će biti podnijete krivične prijave.

Takođe budvanska policija podnijeće i tri prekrišajne prijave protiv tri crnogorska državljanina, kod kojih su pronađene manje količine narkotika.

Ukupno je zaplijenjeno 18 grama amfetamina, 20 grama marihuane i jedna tableta ekstazi.

Sea Dance Festival nastavljen u odličnom ritmu

Zvijezda večeri svakako je bio Elliot John Gleave aka EXAMPLE, tekstopisac, pjevač i reper, jedan od najpopularnijih izvođača britanske scene, ali i jedan od rijetkih elektronskih producenata koji rasprodaje muzičke arene! Pun Main stage skakao je uz njegov energični nastup koji se furiozno završio izvođenjem mega hita "Change the way you kiss me" uz horsko pevanje i eksploziju pozitivne energije u publici. Binu je prethodno zagrijao energični nastup Lollobridgidai majstori žestokog zvuka Eyesburn. Who See i Bad Copysu doveli atmosferu do usijanja odbijajući da siđu sa scene kad je to bilo predviđeno, a Kiril Djajkovski Feat TK Wonder oduševio je posjetioce svojim autentičnim etno drum'n'bass zvukom, koji je bio posebno zanimljiv stranim posjetiocima.

Najava programa Grad teatra za petak 18. 07.

U petak, 18. 07, sa početkom u 21 čas na Trgu se nastavlja književni program ovogodišnjeg festivala „Grad teatar“. Na večeri će nastupiti Goran Gocić, koji je za svoj prvi roman „Tai“ dobio NIN-ovu nagradu za roman godine i nagradu „Miloš Crnjanski“.

U obrazloženje selekcije se navodi: „Rastakanje zapadnog identiteta u susretu sa novim i, na prvi pogled, inferiornijim, koje dovodi do novih shvatanja ljubavi, svijeta i sebe u svijetu, izliva se u svakoj od tema kojima se „Tai“, i epistolarni i putopisni, roman bavi, samoosvijećenjem, ranjivošću bića, muško-ženskim odnosima, odnosima Istoka i Zapada, Evrope i, uslovno rečeno, ne- Evrope“.

GORAN GOCIĆ (1962, Užice) je novinar, urednik, filmski autor, prevodilac i pisac čije je radove objavilo ili emitovalo tridesetak medijskih kuća na jedanaest jezika, između ostalih dnevnici Borba, Politika i Dnevni telegraf; TV stanice RTS i Channel 4; filmski magazini Ekran, Sight & Sound i International Film Guide. Tokom rata za jugoslovensko nasljeđe imao je više od trideset nastupa na globalnim televizijskim stanicama (BBC World, News 24 itd) kao politički komentator, ali je specijalizovan za pitanja kulture o kojoj kontinuirano objavljuje tekstove od 1987. godine. Gocić je diplomirao engleski jezik i književnost (Filološki fakultet u Beogradu, 1991), a magistrirao medije i komunikacije (Londonska škola ekonomije i političkih nauka, 1999). Napisao je eseje u petnaestak zbornika o masovnim medijima (kao što su Degradirana moć: Mediji i kosovska kriza, 2000, i Zabava ili umetnost: Nedoumice oko autorskog filma, 2008). Nekolicinu je, poput ovog potonjeg, i priredio. Knjige: Endi Vorhol i strategije popa (studija, 1997/2012), Emir Kusturica: Kult margine (studija, 2001/2006/2012), Želimir Žilnik: Iznad crvene prašine (studija, 2003, koautor), Tai (roman, 2013/2014). Dugometražni dokumentarni filmovi: Prokleti stranci (reporter/snimatelj, 2000), Balkanski dnevnik: Bugarska (scenarista/reditelj/snimatelj, 2010). Dobitnik je dve Borbine nagrade za esej o društvu (1996 i 1997), nagrade Dušan Stojanović za publikaciju iz oblasti filmologije (2002/2003) i nagrade „Miloš Crnjanski“ za prvu knjigu u žanru u kojem se okušao ovaj autor (2011/2013) i Ninove nagrade za roman godine (2014).

Na sceni između crkava, sa početkom u 22 časa, održaće se prva repriza druge ovogodišnje premijere Festivala, plesne predstave „Don Žuan“, u koreografiji Maše Kolar i uz originalno komponovanu muziku za oavj komad Rundek kargo trija. „Grad teatar“ ovu koprodukciju radi u saradnji sa BITEF teatrom iz Beograda i HNK „Ivan Pl. Zajc“ iz Rijeke i festivalom „Riječke ljetnje noći“.

Koreografiju je uradila Maša Kolar, originalnu muziku Rundek Cargo Trio, dizajn svjetla Nuno Salsinja, kostim Petra Dančević, scenografija Jasmina Holbus, fotografija i dizajn Jelena Janković. IGRAJU igrači Bitef dens kompanije: Dejan Kolarov, Ana Ignjatović-Zagorac, Ivana Savić-Jacić, Milica Pisić, Miloš Isailović, Rikardo Horhe Kampos Freire.

Predstava je na repertoaru u Budvi i 19. jula.

Maša Kolar, koreografkinja, o radu na ovoj predstavi je istakla: „Ne može se sa sigurnošću tvrditi kakav je bio Don Žuan, niti kakav je to čovjek danas i kakav će to čovjek biti. Sredina ga obilježava, boji, profilira i osuđuje. Društvo ga stavlja na presto, daje mu osobine prestupnika, grešnika i daje mu ovlašćenje da radi ono što on radi, a to radi najbolje. On je sposoban, arogantan, lud, topao, blizak, a opet nagao i nasilan i još uz to šarmantan i opasan. Ko može tom jeziku ljubavi odoljeti i ko uspijeva tom jeziku osvajanja reći ne? Don Žuan je svjestan optužujuće okoline koja ga smatra prestupnikom, nesposoban je postaviti granice svojim željama, ne može prestati. Više mu je stalo do osvajanja nego do ljubavi. Troši sve što mu dođe pod ruku i živi filozofiju ’prirodnog bića’. On nije nevin, a nije ni naivan. On je prestupnik, ali je i pobunjenik. Ne prihvata duh, vjeru i pravila svog vremena. To mu je dosadilo, prebacuje se iz epizode u epizodu. U svakoj epizodi traži nešto drugo. On ne traži isto. Kao svaki čovjek ima pravo na sreću i želi to pravo. Njegova sreća bi bila utažiti neizmernu ljubavnu čežnju koja ga razdire. Na početku i na kraju imamo hrpu igrača koji u svijetu varki, maski, opsena i prikrivanja čekaju na priliku da preuzmu ulogu. Kada se pruži šansa oni je grabe. Prvu ulogu dobija Don Žuan, on oblikuje svoje odbrambeno sklonište… gdje ostali, preuzimajući svoje epizodne uloge u njegovom svijetu, koriste njemu, Don Žuanu da da maha svojoj prirodi. On razumije da u svijetu lažnog udvaranja i pretvaranja možes opstati samo ako si u svom zanatu bolji od ostalih“.

Maša Kolar rođena je u Zagrebu gdje je završila Školu suvremenog plesa Ane Maletić. 1991. godine diplomirala je na Vlaamse Dansacademie u Brižu, (Belgija). Profesionalnu igračku karijeru započinje u pozorištu Komedija, u Zagrebu 1986. godine, a nastavlja 1992. godine u Ballett Dresden (Nemačka) gdje 1995. godine dobija status solistkinje. 1997. godine nagrađena je Mary Wigman nagradom za posebna plesna dostignuća u koreografijama Džona Nojmajera, Stefana Tosa i Mats Eka. 1998. godine dobija angažman u Thoss TanzKompanie u Kilu (Nemačka), a od 2001. godine, sa istom kompanijom seli se u Hanover. U ulozi Karmen, u koreografiji Mats Eka, gostovala je sa Lyon Ballett-om u Aziji. Sarađuje sa Queensland Ballet-om u Brizbejnu (Australija), a tri godine predaje na Sveučilišnoj plesnoj akademiji u Štokholmu (Švedska), i na Sveučilišnoj plesnoj akademiji u Interlohenu (SAD), asistira Aalto Ballett u Esenu (Nemačka), i vodi plesne radionice u Japanu, Nemačkoj, Hrvatskoj, Srbiji i Australiji. 2007. godine postaje članica Aterballetta u Italiji gdje radi sa koreografima Maurom Bigoncetijem, Ohadom Naharinom, Markom Gekom, Djinom Paterson, AndreomMeškitom i Valterom Mateinijem.Asistirala je StefanuTosu u Queensland Balletu (Australija). Od 2006. godine zaposlena je u Učilištu ZKM-a kao plesni pedagog i koreografkinja, a internacionalnu karijeru nastavlja kao slobodna umjetnica. Za balet Narodnog pozorišta u Beogradu zajedno sa Zoranom Markovićem koreografisala je balet Interval, a za Grad teatar Budvu i Bitef Dance kompaniju balet Otelo. U Zagrebu producira, koreografiše, (zajedno sa Zoranom Markovićem ), i izvodi predstave Bonet, The Morning after the Night Before, i Broadcasting "Shake your booty". Zatim producira, koreografiše i izvodi The Memory of Water i Merry Christmas for Naughty Kids. Za National Youth Ballet u Hamburgu, koreografiše dvije kratke koreografije, a za balet HNK “Ivan pl. Zajc” radikoreografiju Pour Homme et Femme. Dobitnica je: Nagrade hrvatskog glumišta, 2008. godine; Nagrade kritičarskog stola zaIzvanrednu plesačku izvedbu u Ostinu (SAD); Nagrade za izvanrednu plesačku izvedbu u predstavi Bonet, Kopenhagen, 2010. godine; Nagrade publike za koreografiju Bonet, Kopenhagen, 2010. godine;Produkcijske nagrade 27. Tjedna suvremenog plesa, za predstavu Bonet i30. Tjedna suvremenog plesaza predstavu The Memory of Water, 2010. i 2013. godine; Strukovne nagradeUPUH-a, 2010. godine.

Rundek Carko Trio sačinjavaju Isabel - preparirana violina, Darko Rundek - gitara, obrada zvuka, glas, Dušan Vranić Duco - klavijature, ukulele, udaraljke, harmonika, glas. Rundek Cargo Trio je nastao 2009. godine kao frakcija Rundek Cargo Orkestra. Rundek Cargo Orkestar je formiran 2001. godine u Parizu od muzičara okupljenih za snimanje trećeg albuma Darka Rundeka Ruke. Ovaj trio iza sebe ima jedan studijski album, Plavi avion, objavljen krajem 2010. kao i niz koncerata širom Starog kontinenta i muziku za dva filma. Darko Rundek je diplomirani pozorišni režiser, autor i pjevač na desetak albuma, kompozitor muzike za tridesetak predstava i više filmova i glumac u pozorištu i na filmu. Isabel se još u djetinjstvu bavila baletom i kasnije, kao muzičar, učestvovala u nizu pozorišnih projekata. Između ostalih sarađivala je sa Piter Brukom, Bare Filipsom i Ninom Simon, a komponovala je i muziku za pozorište i film. Dušan Vranić Duco je kao pjevač i muzičar u sarajevskoj ratnoj Kosi, započeo svoj angažman u pozorištu, koji je nastavio kao kompozitor, multiinstrumentalista i glumac. Bavio se raznim muzičkim stilovima, od ciganske muzike do elektronike. Svira čitav niz klasičnih i tradicionalnih instrumenata i kreirao je muziku za pozorište, film i reklame. Stvaranje primijenjene muzike je za Rundek Cargo Trio omiljeni zadatak, kao i improvizacija pa će igrači imati uvjek svež vjetar za svoj let, a publika sresti uvijek novog Don Žuana.

Šta treba znati o lubenici

Lubenica ima puno kalorija, no znači li to da ona deblja? Ili lubenica pak može pomoći pri mršavljenju? Ovaj članak će vam pomoći da pronađete odgovore na to vječno pitanje. Odmah na početku ćemo vam reći istinu i smanjiti sve vaše strahove, lubenica uopšte ne deblja.

Lubenica je voće bogato vodom, ona sadrži oko 90 % vode što je vrlo korisno za vaše zdravlje. Pomaže pri povećanju sadržaja vode u vašem tijelu, te sadrži značajne minerale poput kalija i izvrstan je izvor vitamina C i vitamina A. Većina lubenica seže oko 40 centimetara u dužinu i oko 18 centimetara u promjeru i vrlo lako može nahraniti četveročlanu porodicu jer sadrži približno oko 1300 kalorija. Naravno ovi veliki plodovi znaju težiti i preko 4 kilograma, te bi u slučaju u kojem se hrani samo jedna osoba lubenica mogla potrajati nekoliko dana. Dobar komad lubenice će sadržati oko 100 kalorija, znamo da to izgleda kao puno kalorija pogotovo onima koji vode prehranu na temelju brojenja kalorija no postoji nekoliko razloga zašto vas taj komad lubenice neće udebljati, već će vam pomoći da smršate.

Lubenice su voće koje je puno vitamina C. Ovaj vitamin se koristi od strane tijela da potstakne metabolizam te sagori salo. Lubenica sadrži lako probavljive šećere i kad vam je lubenica prva stvar koju ćete pojesti u jutro ona može pružiti učinkovito gorivo za tijelo kako bi se proveo proces detoksikacije (izlučivanja otpada iz stanica), koji rezultira u smanjenju tjelesne težine. Lubenica ima veći sadržaj vode i time ima manje kalorija po kocki u odnosu na druge plodove, tako da daje više minerala po kaloriji. Budući da se otprilike 90% ovog voća sastoji od vode, ono osigurava da se osjećate puni s prvih nekoliko komada i na taj način vas spriječava od prejedanja. Lubenice su cjelovite namirnice koje su bogate mineralima koji pomažu pri asimiliranju šećere, bez upotrebljavanja ostatka tijela na način na koji to procesuirana hrana, od rafiniranog šećera, radi. Poznato je da jedenje voća na prazan želudac poboljšava metabolizam tijela zauzvrat pomaže u sagorijevanju kalorija. Uzimajući u obzir sve ove činjenice, može se zaključiti da lubenice ne debljaju – već da su izuzetno zdrava hrana u kojoj možete uživati u njenom sirovom cijelom obliku, u salatama, kolačima i čak i sokovima.

Zdravo tijelo je bitno na putu prema zdravom i dobrom metabolizmu, što smanjuje taloženje masnoća. Jedenje lubenica može pomoći s nekoliko zdravstvenih koristi za održavanje funkcija vašeg tijela u odličnom stanju. Lubenice su izvrstan izvor likopena, antioksidansa koji sprječava upale u tijelu neutraliziranjem slobodnih radikala, što pomaže u sprječavanju artritisa, čireva, skleroze i raka debelog crijeva. Zbog antioksidansa lubenice uspješno pomažu i u borbi protiv bolesti srca, a karotenoid prisutan u lubenicama osigurava dobro zdravlje očiju u djece i u odraslih. Lubenice su bogat izvor vitamina B6 i B1 koji pomažu u poboljšavanju metabolizma i daju vam energiju, te su pune minerala poput magnezijuma koji pomažu u sprječavanju hipertenzije. Dakle, ne samo da lubenice ne debljaju već su korisne za sveukupno zdravlje vašeg tijela. Super su izbor za utaživanje ljetne žeđi, jer ne samo da opskrbljuju tijelo s vodom već pružaju bitne minerale i elektrolite koje nadopunjuje minerale koje ste izgubili znojenjem. Imajte na umu da nije broj kalorija, već ukupna korisnost jela koja određuje da li to jelo deblja ili je zdravo.