Šta jesti u septembru?

U današnje vrijeme se u velikim supermarketima i na pijaci različito voće i povrće može naći tokom cijele godine. Ono, međutim, nekada pređe kilometre i kilometre da bi stiglo tu gdje jeste i samim tim ubrano je mnogo ranije nego što bi to trebalo i izgubilo je dosta vitamina i hranljivih elemenata za kojima tragamo. Pokušajte se uvijek odlučiti za sezonsku hranu. 

 

Evo šta možete i treba da kupujete u septembru:

 

Najbolje povrće:

 

Kupus

Sadrži jako malo zasićenih masti i holesterola. Dobar je izvor tiamina, kalcijuma, gvožđa, magnezijuma, fosfora i kalijuma. Odličan je izvor dijetalnih vlakana, vitamina C, K, B6, folne kiseline i mangana. Možemo ga jesti sirovog ili kuvanog, ali se dužim kuvanjem značajno smanjuje vrijednost nutritivnih materija.

 

Tikvice

Sadrže malo zasićenih masti i jako malo holesterola i natrijuma. Dobar su izvor tiamina, niacina i pantotenske kiseline. Odličan su izvor dijetalnih vlakana, proteina, vitamina A, C, B6, folne kiseline, gvožđa, magnezijuma, fosfora, cinka, bakra i mangana. Tikvice nisu intenzivnog ukusa, slažu se s gotovo svim namirnicama i jednostavne su za pripremu.

 

Krastavci

Sadrže malo zasićenih masti i jako malo holesterola i natrijuma. Dobar su izvor vitamina A, pantotenske kiseline, magnezijuma, fosfora i mangana. Odličan su izvor vitamina C, K i kalijuma. Krastavce najčešće jedemo svježe kao salatu, ali u njihovoj pripremi bez straha možete eksperimentisati. 

 

Mahune

Sadrže malo natrijuma i jako malo zasićenih masti i holesterola. Dobar su izvor proteina, tiamina, riboflavina, niacina, vitamina B6, kalcijuma, magnezijuma, fosfora, kalijuma i bakra. Odličan su izvor dijetalnih vlakana, vitamina A, C, K, folne kiseline i mangana. Mahune možete pripremati na razne načine, kao salatu, supu ili variva.

 

Kukuruz

Kukuruz je sada najzdraviji i najpristupačniji. Dobar je izvor dijetalnih vlakana, folne kiseline, fosfora, vitamina C i magnezijuma. Kukuruz najčešće jedemo sa roštilja ili kuvan. 

 

Patlidžani

Sadrže jako malo zasićenih masti, holesterola i natrijuma. Dobar su izvor vitamina C, K, tiamina, niacina, vitamina B6, pantotenske kiseline, magnezijuma, fosfora i bakra. Odličan su izvor dijetalnih vlakana, folne kiseline, kalijuma i mangana. Patlidžani su ukusni, hranljivi i jednostavni za pripremu. 

 

Radič

Sadrži malo zasićenih masti i jako malo holesterola. Dobar je izvor dijetalnih vlakana, vitamina B6, pantotenske kiseline, gvožđa, magnezijuma, fosfora i cinka. Odličan je izvor vitamina C, E, K, folne kiseline, kalijuma, bakra i mangana. Radič je pomalo gorkastog ukusa, stoga se odlično slaže uz voće.

 

Najbolje voće:

 

Jabuke

Sadrže jako malo zasićenih masti, holesterola i natrijuma. Odličan su izvor dijetalnih vlakana i vitamina C. Jabuke su ukusne same po sebi, ali ih možete koristiti u pripremi raznih jela. 

 

Kruške

Sadrže jako malo zasićenih masti, holesterola i natrijuma. Odličan su izvor vitamina C i dijetalnih vlakana. Kruške su zahvalne u pripremi deserata jer se slažu sa gotovo svim vrstama voća i začina. 

 

Smokva

Smokva sadrži jako malo zasićenih masti, holesterola i natrijuma. Dobar je izvor dijetalnih vlakana, vitamina B6, K, E, mangana i kalijuma. Smokve su sada najukusnije pa je pravo vrijeme za pripremu jela sa smokvama. 

 

Šljiva

Sadrže jako malo zasićenih masti, holesterola i soli. Dobar su izvor dijetalnih vlakana, vitamina A i K, odličan su izvor vitamina C. Šljive su ukusne same po sebi, bez ikakvih dodataka.

 

Grožđe

Sadrži jako malo zasićenih masti, holesterola i natrijuma. Odličan je izvor vitamina C i K. Grožđe je sada najzdravije jer sadrži puno manje pesticida koji škode zdravlju. 

 

Kesteni

Sadrže malo zasićenih masti i jako malo holesterola i natrijuma. Dobar su izvor vitamina C i bakra, a odličan izvor mangana. Kesteni sa žara su prava poslastica. 

 

Lešnici

Sadrže jako malo holesterola i natrijuma. Dobar su izvor vitamina E i bakra, a odličan izvor mangana. Lešnici će popraviti ukus svakom jelu.

 

Orasi

Sadrže jako malo holesterola i natrijuma. Dobar su izvor bakra, a odličan izvor mangana. Orasi su jedan od najboljih izvora omega 3 masnih kiselina koje su neophodne za održavanje zdravlja srca i krvnih sudova. Orasi se odlično slažu uz ostale vrste voća, a odlični su i za pripremu deserata.

 

 

 

 

 

 

 

Infofest krajem septembra

Ovogodišnji XXII Festival informatičkih dostignuća – Infofest 2015 (www.infofest.com) održaće se u periodu 27.09. – 03.10. Pored centralnog festivalskog programa u hotelu „Maestral“, zbog velike zainteresovanosti za uključenje u zvaničnu agendu, neke Infofest sesije održaće se i u hotelima „Avala“, „Montenegro“ i „Residence“.

Obnova pruge Beograd – Bar: Koliko će ići vozovi?

Potpredsjednica vlade Republike Srbije Zorana Mihajlović izjavila je da počinje rekonstrukcija pruge Beograd – Bar, koja bi morala da bude završena do sredine naredne godine.

Mihajlovićeva, koja je i ministarka građevine, saobraćaja i infrastructure istakla je i da Srbija ubrzano gradi i autoput, odnosno Koridor 11, koji povezuje Beograd, Podgoricu i Tiranu.

Mihajlović je najavila da će Srbija sredinom 2017. godine imati taj put do Čačka i Preljine.

Govoreći o radovima na pruzi Beograd – Bar, Mihajlović je istakla da se već koristi ruski kredit i da se mora dostići brzina, koju je nekada pruga imala, između 80 i 90 kilometara na sat, podsetivši da se u prugu nije ulagalo u prethodnih više od 10 do 15 godina.

Izvor: B92/bankar.me

Malo smo pogledali atmosferu ruskih klubova po njihovim sajtovima

 Ljetnja sezona je vrijeme klubova, šankova i barova na otvorenom, pa često čujemo i veliki broj kritika kako je samo kod nas zastupljen ovoliko galame, neukusa i kiča. Malo smo pogledali zabavu u Rusiji i utvrdili smo da i oni "konja za trku imaju". Iako prvi pogled djeluju kao vrlo fina mjesta koja okupljaju mladi i stariji svijet, ali, kako noć odmiče pojavljuju se neke neuobičajene stvari i pojave.

Petrovac: Izložba mozaika Maje Đurović

U Spomen domu Crvena komuna, u galeriji „Marko K. Gregović“ 1. septembra (utorak) u 20:30h će biti otvorena samostalna izložba mozaika Maje Đurović.

Srđa Popović novi predsjednik opštine Budva

Za Popovića je glasalo 14 odbornika DPS-a i tri nezavisna predstavnika u lokalnom palametu, bivši odbonici Pozitivne. Njegov potivkandidat, šef budvanskog SNP-a Veselin Marković dobio je podršku 12 odbornika.

 

Skupšina opštine (SO) Budva izabrala je sinoć za novog gradonačelnika predsjednika budvanskog odbora DPS-a Srđu Popovića, nakon što je Lazar Rađenović podnio ostavku na to mjesto poslije najnovije afere koja potresa vlast u tom gradu.

 

Popović je u parlamentu koji ima 32 odbornika dobio 17 glasova, pri čemu je morao da glasa za sebe da bi bio izabran. Njega su podržali odbornici  DPS-a i  tri nezavisna odbornika, bivša člana Pozitivne. Popovićev protivkandidat, šef budvanskog SNP-a, Veselin Marković dobio je 12 glasova. Iako je DPS u Budvi u koaliciji sa SDP-om i LP-om, Popović nije dobio podršku tih partnera. Dva odbornika socijaldemokrata bili su uzdržani, dok predstavnik LP-a, kako su ranije i najavili, bojkotuje sjednice parlamenta jer DPS nije ispoštovao predizborna obećanja prema građanima. 

 

Popović je  nakon što je položio zaklevu najavio da će za tri dana odlučiti o opstanku koalicije sa SDP-om i o novim kadrvskim rješenjima. 

 

Odbornik SDP-a Radovan Radulović je rekao da nisu dali glasove nijednom kandidatu za mjesto predsjednika Opštine jer smatraju da je, u ovakvoj situaciji, trebalo skratiti mandat SO Budva i ići na vanredne izbore.

 

Opozicija je tokom maratonske sjednice  koja se završila sat vremena prije ponoći tražila od Popovića da napravi otklon od dosadanje politike DPS-a u Budvi i preispita sve odluke njegove patije koje su bile štetne po taj grad.

 

Izvor: Vijesti.me 

 

Izvor Photo: Vuk Lajović

Tivat: Večeras muzičko književno veče i promocija romana, a sjutra predstava “Razbijeni krčag”

U ovkiru ovogodišnjih PURGATORIJA, večeras, 28. avgusta sa početkom u 21h u Atrijumu ljetnjikovca Buća, biće pred­sta­vlje­ne knji­ge po­e­zi­je „Kru­na od ka­me­na” po­zna­tog kan­ta­u­to­ra i knji­žev­ni­ka Ma­rin­ka Jo­va­no­va Pa­vi­će­vi­ća i „Krik ti­ši­ne” Mi­li­ce Ara­ni­tović Pa­po­vić, knji­žev­ni­ce i afo­ri­sti­čar­ke iz Tiv­ta.

Kultna djela galerije New Moment u Porto Montenegru

Beogradska galerija New Moment svečano će otvoriti izložbu umjetničkih radova pod nazivom NEW Horizons (Novi horizonti), u utorak 01. septembra u 21:00h, u Zbrici pomorskog nasljeđa.

Cadmus Cineplex: Program za narednih sedam dana

11822458_469161456597326_1111115186130174978_n.jpg

Kruzeri u Kotor doveli 213.000 turista

Prema podacima iz Turističke organizacije Kotora, od početka godine u ovu luku uplovila su 203 broda, koji su doveli više od 213.000 gostiju. U odnosu na 2014. godinu, broj uplovljenih brodova veći je za 15 odsto, dok je gostiju koji su Kotor posjetili zahvaljujući brodovima više za 41 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Takođe, za prvih sedam mjeseci ove godine u kotorsku luku uplovilo je i 788 jahti sa 3.297 putnika.

Kotor je godinama destinacija gdje dolaze najveći i najatraktivniji svjetski kruzeri. Tokom aprila je u luci Kotor uplovio 295 metara dugi kruzer “Mein Schiff 3″ od 99.150 bruto registarskih tona. Najveći jedrenjak na svijetu “Sea Cloud” uplovio je 15. juna u luku Kotor. Jedrenjak “Sea Cloud” dug je 97 i širok 16 metara.

Kako je Anadoliji saopšteno iz TO Kotor, ove godine očekuje se dolazak ukupno 423 kruzera koji će dovesti oko 430.000 turista.

Ovaj grad, koji je smješten u Bokokotorskom zalivu, godišnje posjeti oko 60.000 turista koji ostvaruju noćenje u Kotoru. Kada je u pitanju izletnički turizam, tokom 2014. godine, Kotor je posjetilo blizu 314.000 izletnika.

“Očekujemo da će ove godine taj broj biti još veći”, saopšteno je iz TO Kotor. Trenutno u Kotoru boravi blizu šest hiljada gostiju.

Izvor: Portal Analitika 

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti